20
Najndeii na matseixmaⁿ Jesús
(Mt. 21:23-27; Mr. 11:27-33)
Tjuꞌnaꞌ cwii xueeꞌñeeⁿ na maꞌmo̱ⁿ Jesús nda̱a̱ nnꞌaⁿ naquiiꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ. Mañequiaaⁿ ñꞌoom naya na macwjiꞌnꞌmaaⁿñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnꞌaⁿ, ndoꞌ xjeⁿꞌñeeⁿ tquieꞌcañom ntyee na cwiluiitquiendye nda̱a̱ ntyee ñequio nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, ñequio nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye quiiꞌ tsjoom. Jlue naⁿꞌñeeⁿ nnoom:
—Catsuꞌ nda̱a̱yâ, ¿yuu tyꞌomꞌ najnduꞌ na macheꞌ nmeiiⁿꞌ? Ndoꞌ ¿ꞌñeeⁿ tquiaa na matseixmaⁿꞌ na luaaꞌ?
Quia joꞌ tꞌo̱ Jesús nda̱a̱na:
—Mati ja mawaxꞌa̱ cwii ñꞌoom nda̱a̱ꞌyoꞌ. Catꞌo̱ꞌyoꞌ nndii. Na tyotseitsꞌoomñe Juan nnꞌaⁿ, ¿yuu jnaⁿ najneiⁿ? ¿Aa namꞌaaⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom oo aa cweꞌ ñꞌom ndyuee nnꞌaⁿ?
Quia joꞌ tyolaꞌneiⁿ cheⁿnquieena ñꞌeⁿ ncꞌiaana, tyoluena:
—Xeⁿ nlꞌuuya na mꞌaaⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom jnaⁿnaꞌ, quia joꞌ nntsoom: “¿Chiuu na tîcalaꞌyuꞌyoꞌ ñꞌeⁿñê?” Sa̱a̱ xeⁿ nlꞌuuya namꞌaⁿ nnꞌaⁿ jnaⁿnaꞌ, nlaꞌcwjee nnꞌaⁿ jaa ñꞌeⁿ ljo̱ꞌ, ee cwilayuꞌyana na Juan cwiluiiñê profeta.
Joꞌ chii tꞌo̱o̱na nnoom:
—Jâ ticaliuuyâ yuu jnaⁿyuu najndeii Juan na tyotseitsꞌoomñê nnꞌaⁿ.
Quia joꞌ tso Jesús nda̱a̱na:
—Meiⁿ ja, xocatsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ ꞌñeeⁿ mañequiaa najndo̱ na matsꞌaa nmeiiⁿꞌ.
Nnꞌaⁿ na tyolꞌa cwenta lꞌo̱o̱ntjom
(Mt. 21:33-44; Mr. 12:1-11)
To̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na tyotseineiiⁿ ñꞌoom tjañoomꞌwaa nda̱a̱ nnꞌaⁿ, tsoom:
—Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ. Tcoomꞌm lꞌo̱o̱ uva tyuaaⁿꞌaⁿ. Jnda̱ joꞌ teijndeiiyaaⁿ joonaꞌ nnꞌaⁿ na nlꞌa tsꞌiaaⁿ joꞌ joꞌ ndoꞌ jndye xuee tjaaⁿ cwiicheⁿ ntyja. 10 Quia na tueꞌntyjo̱ xjeⁿ na tquie ntjomꞌñeeⁿ, jñoom cwii mosoomꞌm na mꞌaⁿ naⁿꞌñeeⁿ na nñeꞌquiana na tseixmaⁿ cwentaaⁿꞌaⁿ. Sa̱a̱ tyotjaaꞌ naⁿꞌñeeⁿ juu, jñoomna juu na tjaa ljoꞌ tjachuu. 11 Joꞌ chii jñomnnaaⁿꞌaⁿ cwiicheⁿ mosoomꞌm. Mati tsaⁿꞌñeeⁿ tyotjaaꞌna ndoꞌ tyolajnaaⁿꞌna juu, jnda̱ chii jñoomna juu na tjaa ljoꞌ tjachuu. 12 Jñomnnaaⁿꞌaⁿ cwiicheⁿ moso na jnda̱ ndyee. Juu tsaⁿꞌñeeⁿ jlaꞌquieeꞌndyena, jnda̱ chii tjeiiꞌna juu naquiiꞌ ntjomꞌñeeⁿ.
13 ’Quia joꞌ tso tsꞌaⁿ na ntjoomꞌ joꞌ: “¿Chiuu chiuu nntsꞌaayo̱? Luaa nntsꞌaa, njño̱o̱ⁿ nquii tiꞌjndaa na jeeⁿ candyaꞌ tsꞌo̱o̱ⁿ. Nntsꞌaacheⁿndyo quia na nntyꞌiaana jom, nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena jom.” 14 Sa̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilꞌa tsꞌiaaⁿ tyuaaⁿꞌaⁿ, quia na ntyꞌiaana na nquii jnaaⁿ joꞌ, tyoluena nda̱a̱ ncꞌiaana: “Luaaꞌ tsꞌaⁿ na cwiljo ntjom lꞌo̱. Cwa nlaꞌcua̱a̱ꞌa jom cha jaa nljo ntjom lua̱a̱ya.” 15 Joꞌ chii, tjeiiꞌna jom nnom ntjom ndoꞌ jlaꞌcueeꞌna jom.
Taxꞌee Jesús nda̱a̱ nnꞌaⁿ, tsoom:
—Nquii tsꞌaⁿ na ntjoomꞌ joꞌ, ¿ljoꞌ ntsꞌaaⁿ quio naⁿꞌñeeⁿ? 16 Nñoom ndoꞌ nntseicwjeⁿ joona. Ndoꞌ nñeꞌquiaaⁿ ntjom ꞌnaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱ ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ.
Jnda̱ na jndyena na seineiⁿ Jesús ñꞌoommeiⁿꞌ, jluena:
—Tijoom cwancueeꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na caluii na luaaꞌ.
17 Sa̱a̱ Jesús nquiee ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱na. Tjeiiⁿꞌeⁿ cwii ñꞌoom na seijoomꞌñe cheⁿnqueⁿ na tsjo̱ꞌ na ya jom. Tsoom:
—Quia joꞌ ¿ljoꞌ ñeꞌcaꞌmo̱ⁿ ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na mawaa na matsonaꞌ?:
Majuu tsjo̱ꞌ na tîcwilꞌueeꞌndye luañeⁿ na cwilꞌa tsiaⁿtsjo̱ꞌ,
jnda̱ mameiⁿntyjeeꞌnaꞌ nqui tsiaⁿtsjo̱ꞌ.
18 Meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na tileicatseiꞌno̱ⁿꞌ cantyja ꞌnaⁿya, majuꞌwiꞌnaꞌ juu chaꞌcwijom tsꞌaⁿ na toomñe na tiooñe nacjooꞌ tsjo̱ꞌ. Sa̱a̱ tsꞌaⁿ na tiñeꞌcatseiyuꞌ ñꞌeⁿndyo̱, maxjeⁿ nlcoꞌwiꞌnaꞌ jom. Nntseijomnaꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ chaꞌcwijom tsꞌaⁿ na tioo cwii tsjo̱ꞌ tꞌmaⁿ nacjooꞌ, na seitiuujnda̱a̱naꞌ juu.
ꞌÑeeⁿ nnom nñeꞌquiana tsꞌiaaⁿnda̱a̱na
(Mt. 21:45-46; 22:15-22; Mr. 12:12-17)
19 Nquiee ntyee na cwiluiitquiendye nda̱a̱ ntyee ñequio nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, mañejuu xjeⁿꞌñeeⁿ tyolaꞌjnda̱na na nntꞌuena Jesús, ee jlaꞌno̱ⁿꞌna na nacjoo joona seineiiⁿ ñꞌoom na tjañoomꞌwaaꞌ. Sa̱a̱ nquiaana nnꞌaⁿ na jndyendye, 20 joꞌ chii jñoomna nnꞌaⁿ na tyꞌequeⁿ cwenta ñꞌoom na matseineiiⁿ. Tyolꞌa naⁿꞌñeeⁿ na ya nnꞌaⁿndyena, cha nntyꞌiaana aa nntseineiiⁿ ñꞌoom na quio majuutinaꞌ nnda̱a̱ nlaꞌquioona jom lꞌo̱ gobiernom na cuꞌxeⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ jom. 21 Joo naⁿꞌñeeⁿ taꞌxꞌee nnoom:
—ꞌU Maestro na maꞌmo̱o̱ⁿꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ nnꞌaⁿ, nquiuuyâ na ndyeyu matseiꞌneiⁿꞌ ndoꞌ ya maꞌmo̱o̱ⁿꞌ meiⁿ tyoocheꞌ na cweꞌ jndaaꞌ ꞌñeeⁿ neiⁿꞌ. Ñeꞌquiiꞌcheⁿ ñꞌoom na mayuuꞌ maꞌmo̱o̱ⁿꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ natooꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 22 Ndoꞌ jeꞌ Ta, ñeꞌcandya̱a̱yâ, ¿aa matsonaꞌ na nñeꞌquiaayâ tsꞌiaaⁿnda̱a̱yâ nnom César, oo aa ticatsa̱ꞌntjomnaꞌ?
23 Sa̱a̱ jom seiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ cweꞌ na ñeꞌcꞌomna cwenta jom. Tsoom nda̱a̱na:
—¿Chiuu na ñeꞌcalꞌaꞌyoꞌ na catꞌuiinaꞌ ja? 24 Catꞌmo̱ⁿꞌyoꞌ cwii tsjo̱ꞌñjeeⁿ no̱o̱ⁿ. ¿ꞌÑeeⁿ ꞌndyoonnom luaa ndoꞌ ꞌñeeⁿ xueeꞌ ljeiiwaa?
Jlue naⁿꞌñeeⁿ:
—Nquii César, tsaⁿmaⁿtsꞌiaaⁿ tꞌmaⁿ tsjoom Roma.
25 Quia joꞌ tsoom nda̱a̱na:
—Catiomꞌyoꞌ tsꞌiaaⁿnda̱a̱ꞌyoꞌ nnom César yuu na tseixmaⁿnaꞌ cwentaaⁿꞌaⁿ, ndoꞌ quiaꞌyoꞌ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom yuu na tseixmaⁿnaꞌ cwentaaꞌ nqueⁿ.
26 Tîcanda̱a̱ nncꞌomna jom ñꞌeⁿ ñꞌoom na matseineiiⁿ. Yacheⁿ jlaꞌcheⁿna na tjaweeꞌ nꞌomna ñꞌoom na tꞌo̱o̱ⁿ.
Cwitaꞌxꞌeena cantyja na nntaꞌndoꞌnndaꞌ nnꞌaⁿ
(Mt. 22:23-33; Mr. 12:18-27)
27 Jnda̱ joꞌ tquieꞌcañom ntꞌom nnꞌaⁿ saduceos namꞌaaⁿ Jesús. Joona nnꞌaⁿ na cwilue na xocataꞌndoꞌnndaꞌ nnꞌaⁿ. 28 Taꞌxꞌeena nnoom, jluena:
—ꞌU Maestro na maꞌmo̱o̱ⁿꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ nnꞌaⁿ, ꞌndii Moisés ñꞌoom lua̱a̱yâ na matsonaꞌ xeⁿ nncueꞌ cwii tsaⁿsꞌa ndoꞌ nljoñe scoomꞌm na tjaaꞌnaⁿ ntseinda, quia joꞌ tyjee tsꞌooꞌñeeⁿ cocoom ñꞌeⁿ scuuꞌ xioom. Nncꞌom ntseinaaⁿ ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ cha nntseinoomñê na tjaa ntseinda xioom tꞌom. 29 Luaa tuii. Tyomꞌaⁿ ntquieeꞌ naⁿnom ñenquii tsꞌaⁿ ntseinda. Juu tsaⁿtquiee tocoom ndoꞌ tyuaaꞌ tueeⁿꞌeⁿ, tjaa ndana ñꞌeⁿ scoomꞌm. 30 Jnda̱ chii tsaⁿ na jnda̱ we tocoom ñꞌeⁿ scuuꞌ xioom, ndoꞌ mati jom tueeⁿꞌeⁿ, tjaa ntseinaaⁿ ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ. 31 Quia joꞌ tsaⁿ na jnda̱ ndyee tocoom ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ. Ndoꞌ majoꞌti chaꞌtso ntquieeꞌndyena cwii ndoꞌ cwiindyena toꞌñoomna jom na scuuna ndoꞌ tja̱na. Meiⁿcwii ndana tjaaꞌnaⁿ ñꞌeⁿñê. 32 Ndoꞌ na cwiimacanda̱ tueꞌ yuscuꞌñeeⁿ. 33 Quia joꞌ quia na nntaꞌndoꞌxco nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱, ¿ꞌñeeⁿ cwiindye joona na saaⁿꞌaⁿ? Ee chaꞌtso ntquieeꞌndye naⁿꞌñeeⁿ scuuna jom.
34 Tꞌo̱ Jesús nda̱a̱na, tsoom:
—Nnꞌaⁿ tsjoomnancue cwiꞌunco ndoꞌ cwiñeꞌquia nda na cwiꞌunco. 35 Sa̱a̱ mꞌaⁿ nnꞌaⁿ na majnda̱ majndaaꞌya na laꞌxmaⁿ na nntaꞌndoꞌxcona na jnda̱ tja̱. Ndoꞌ laꞌxmaⁿna na nncꞌomna tiempo na nncuaaxco tsjoomnancue. Naⁿꞌñeeⁿ taxocꞌuncona, meiⁿ naⁿnom, ndoꞌ meiⁿ naⁿlcu. 36 Meiⁿ taxocwjenndaꞌna ee nntseijomnaꞌ joona chaꞌna ángeles. Ndoꞌ ncꞌe na cwicandaana na nntaꞌndoꞌxcona, joꞌ chii matseijomnaꞌ na cwitaꞌndoꞌna chaꞌna wandoꞌ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom. 37 Sa̱a̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na nntaꞌndoꞌxco nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱, maquiiti Moisés tꞌmo̱o̱ⁿ na ljoꞌ ñequio ñꞌoom na seiljeiⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsꞌoom nioom zarza. Naquiiꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ tsoom na Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwiluiiñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaꞌ Abraham, Isaac, ndoꞌ Jacob. 38 Ee jom nchii cwiluiiñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaa lꞌoo, jom cwentaa nnꞌaⁿ na cwitaꞌndoꞌ. Joꞌ chii maxjeⁿ maꞌmo̱ⁿnaꞌ na chaꞌtso nnꞌaⁿ cwitaꞌndoꞌna cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ.
39 Cwantindye nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés tꞌo̱o̱na nnoom, jluena:
—ꞌU Maestro na maꞌmo̱o̱ⁿꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ nnꞌaⁿ majoꞌndyo ñꞌoom matsuꞌ.
40 Ndoꞌ taticanda̱a̱ꞌ nꞌom nnꞌaⁿ saduceos na cwii nntaꞌxꞌeetina nnoom.
¿ꞌÑeeⁿ jnda cwiluiiñe Cristo?
(Mt. 22:41-46; Mr. 12:35-37)
41 Tso Jesús nda̱a̱ chaꞌtso nnꞌaⁿ:
—¿Chiuu na cwilue nnꞌaⁿ na Cristo cwiluiiñê tsjaaⁿ David na jndyowicantyjooꞌ? 42 Ee naquiiꞌ libro na chuu Salmos, maquiiti David tsoom:
Nquii Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom tsoom nnom juu Ta na matsa̱ꞌntjom ja:
“Cajmaⁿꞌ ntyjaaꞌa ntyjaya yuu na matseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ꞌu,
43 hasta xjeⁿ na jnda̱ tsa̱ꞌa nnꞌaⁿ na jndoo ꞌu na cꞌomna nacje ꞌnaⁿꞌ.”
44 Cweꞌ joꞌ mawaxꞌa̱ya nda̱a̱ꞌyoꞌ:
—¿Chiuu nntsꞌaayuunaꞌ na cwiluiiñe Cristo tsjaaⁿ David na jndyowicantyjooꞌ ee manquiiti David matsoom na juu cwiluiiñe Ta na matsa̱ꞌntjom jom?
Matseitiaꞌ Jesús nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés
(Mt. 23:1-36; Mr. 12:38-40; Lc. 11:37-54)
45 Luaa ñꞌoom na tsoom nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê, ñequio na ndye chaꞌtsondye nnꞌaⁿ:
46 —Queⁿndyoꞌ cwenta na tilꞌaꞌyoꞌ chaꞌna cwilꞌa nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, ee joona jeeⁿ neiiⁿna na nncoꞌnomna na cweeꞌna liaa na jnda na teiꞌncoo. Ndoꞌ lꞌue nꞌomna na nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndye nnꞌaⁿ joona na quia naⁿꞌñeeⁿ na xmaⁿndyena ñequio na jndooꞌ jndye nnꞌaⁿ. Mati na nncwindyuaandyena yuu na matseitꞌmaaⁿꞌñetinaꞌ joona naquiiꞌ lanꞌom. Ndoꞌ na nncwindyuaandyena yuu na yati cwiwiñꞌoomꞌ na waa xuee. 47 Ndoꞌ cwintyꞌuetyeⁿnquiona ꞌnaaⁿ yolcu na jnda̱ ljondye na tja̱ noom. Juu xjeⁿ na cwilꞌana na ljoꞌ, jeeⁿ teincoo ñꞌoom cwilaꞌneiⁿna nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cha tino̱o̱ⁿ na ljoꞌ cwilaꞌxmaⁿna. Tꞌmaⁿti lcoꞌwiꞌnaꞌ naⁿꞌñeeⁿ nntsꞌaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom.