12
Nnꞌaⁿ na tyolꞌa cwenta lꞌo̱o̱ntjom
(Mt. 21:33-46; Lc. 20:9-19)
Quia joꞌ to̱ꞌ Jesús na tyotseineiiⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ. Tsoom:
—Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ. Jnoomꞌm lꞌo̱o̱ ta̱uva nnom tyuaaⁿꞌaⁿ. Sꞌaaⁿ tiom ndiocheⁿ nnom ntjoomꞌm. Mati sꞌaaⁿ cwii peila na nncꞌoocue ndaa na jnda̱ ꞌndiindyena ta̱ꞌñeeⁿ. Na macanda̱ sꞌaaⁿ cwii tatsiaⁿndye yuu na nntsꞌaa tsꞌaⁿ cwenta ntjoomꞌm.
’Ndoꞌ teijneiⁿ tyuaaⁿꞌaⁿ ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ na nlꞌa tsꞌiaaⁿ, jnda̱ joꞌ tjayaaⁿ cwiicheⁿ ndyuaa. Quia na jnda̱ tquie ntjom, jñoom cwii mosoomꞌm yuu mꞌaⁿ nnꞌaⁿ na cwilꞌa tsꞌiaaⁿ tyuaaⁿꞌaⁿ na nñeꞌquia naⁿꞌñeeⁿ ta̱ na tseixmaⁿ cwentaaⁿꞌaⁿ. Sa̱a̱ joona yacheⁿ tꞌuena mosoꞌñeeⁿ, cwajndii tyotjaaꞌna juu. Jñoomna juu na meiⁿcwii tjaa ljoꞌ tjañꞌoom. Quia joꞌ jñomnnaaⁿꞌaⁿ cwiicheⁿ mosoomꞌm. Juu tsaⁿꞌñeeⁿ jñomna ljo̱ꞌ. Jlaꞌquieeꞌndyena xqueⁿ ndoꞌ tyolaꞌjnaaⁿꞌna juu. Sa̱a̱ tsꞌaⁿ na ꞌnaaⁿꞌ tyuaa jñomnnaaⁿꞌaⁿ cwiicheⁿ mosoomꞌm, tsaⁿꞌñeeⁿ jlaꞌcueeꞌna jom. Ndoꞌ malaaꞌtiꞌ lꞌana ñequio jndye ntꞌomcheⁿ mosoomꞌm na jñoom. Tjaaꞌna ntꞌom naⁿꞌñeeⁿ ndoꞌ ntꞌom jlaꞌcwjeena.
’Ñecwii tsꞌaⁿ cwii mꞌaaⁿ na matseitioom na njñoom, nquii jnaaⁿ joꞌ, na jeeⁿ candyaꞌ tsꞌoom. Tsaⁿꞌñeeⁿ jñoom na macanda̱, ee luaa seitioom: “Matsonaꞌ na nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena tiꞌjndaaya.” Sa̱a̱ nquiee nnꞌaⁿ na cwilꞌa tsꞌiaaⁿ tyuaaⁿꞌaⁿ, tyoluena nda̱a̱ ntyjeena: “Juu tsaⁿmꞌaaⁿꞌ nljo ntjomwaañe lꞌo̱o̱ⁿ ee jom jnda nquii tsꞌaⁿ na ꞌnaaⁿꞌ tyuaawaa. Chiuu ticalaꞌcua̱a̱ꞌa tsaⁿmꞌaaⁿꞌ cha jaa nljonaꞌ ꞌnaaⁿya.” Joꞌ chii tꞌuena tsaⁿꞌñeeⁿ, jlaꞌcueeꞌna jom. Tyꞌecatquieeꞌna jom tquia nnom ntjomꞌñeeⁿ.
Quia joꞌ taxꞌee Jesús nda̱a̱na, tsoom:
—Nquii tsꞌaⁿ na ꞌnaaⁿꞌ tyuaaꞌñeeⁿ, ¿chiuu nntsꞌaaⁿ? Maxjeⁿ nñoom, nntseicwjeⁿ naⁿꞌñeeⁿ ndoꞌ nñequiaaⁿ tyuaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱ ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ na nlꞌa tsꞌiaaⁿ.
10 ’¿Aa tyoolaꞌnaⁿꞌyoꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na matsonaꞌ:
Majuuto tsjo̱ꞌ na tixocwilꞌue nquiu luañeⁿ na cwilꞌa tsiaⁿtsjo̱ꞌ,
jnda̱ mawacatyeeⁿnaꞌ nqui tsiaⁿtsjo̱ꞌ?
11 Nquii Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom seijndaaꞌñê na ljoꞌ ndoꞌ jeeⁿ cwijaaweeꞌ nꞌo̱o̱ⁿya na cwintyꞌiaaya na luaaꞌ tuii.
12 Ndoꞌ nnꞌaⁿ na tyondye ñꞌoommeiⁿꞌ tyoqueⁿndyena na nntꞌuena Jesús, ee jlaꞌno̱ⁿꞌna na cjoo joona seineiiⁿ ñꞌoom tjañoomꞌwaaꞌ. Sa̱a̱ nquiaana nnꞌaⁿ na jndyendye, cweꞌ joꞌ ꞌndyena jom, mana tyꞌena.
¿ꞌÑeeⁿ nnom nñeꞌquiana tsꞌiaaⁿnda̱a̱na?
(Mt. 22:15-22; Lc. 20:20-26)
13 Jnda̱nquia nnꞌaⁿ fariseos jñoomna cwantindye ncꞌiaana ñequio nnꞌaⁿ ꞌnaaⁿꞌ Herodes na mꞌaaⁿ Jesús. Naⁿꞌñeeⁿ nncꞌomna cwenta ñꞌoom na matseineiiⁿ cha nnda̱a̱ nntꞌuiinaꞌ jom cantyja ꞌnaaⁿꞌnaꞌ. 14 Jnda̱ na tquiena na mꞌaaⁿ, jluena nnoom:
—Maestro, nquiuuyâ na maxjeⁿ ñꞌoom na mayuuꞌ matseiꞌneiⁿꞌ ndoꞌ ñecwii xjeⁿ macheꞌ ñequio meiⁿnquia nnꞌaⁿ ee titseiñꞌoomꞌndyuꞌ ljoꞌ waa na cwiluiindyena. Mayuuꞌ ñꞌoom na maꞌmo̱o̱ⁿꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ natooꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. ¿Aa matsa̱ꞌntjomnaꞌ na nntio̱o̱ⁿya tsꞌiaaⁿnda̱a̱ya nnom César, oo aa ticatsa̱ꞌntjomnaꞌ? ¿Aa laxmaaⁿya na catio̱o̱ⁿya joꞌ oo aa ticalaxmaaⁿya?
15 Ndoꞌ seiꞌno̱ⁿꞌ Jesús na cweꞌ cwilueyana. Tsoom nda̱a̱na:
—¿Chiuu na ñeꞌcatꞌueꞌyoꞌ ja? Quiaꞌyoꞌ cwii tsjo̱ꞌñjeeⁿ denario na nntyꞌiaya.
16 Tquiana cwii denario ndoꞌ jnda̱ na ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ tsoom nda̱a̱na:
—¿ꞌÑeeⁿ ꞌndyoo nnom luaa? Ndoꞌ ¿ꞌñeeⁿ xueeꞌ teiljeii luaa?
Ndoꞌ tꞌo̱o̱na, jluena:
—Tsaⁿmaⁿtsꞌiaaⁿ tꞌmaⁿ, César.
17 Ndoꞌ tsoom:
—Catiomꞌyoꞌ tsꞌiaaⁿnda̱a̱ꞌyoꞌ nnom César yuu na tseixmaⁿnaꞌ cwentaaⁿꞌaⁿ. Ndoꞌ mati quiaꞌyoꞌ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom yuu na tseixmaⁿnaꞌ cwentaaꞌ nqueⁿ.
Tjaweeꞌ nꞌomna ñꞌoom na tꞌo̱o̱ⁿ sa̱a̱ tiya nquiuna na ticatꞌuiinaꞌ jom.
Cwitaꞌxꞌeena cantyja na nntandoꞌnndaꞌ nnꞌaⁿ
(Mt. 22:23-33; Lc. 20:27-40)
18 Jnda̱ joꞌ tquio ntꞌom nnꞌaⁿ saduceos na mꞌaaⁿ Jesús. Naⁿꞌñeeⁿ ticalaꞌyuꞌna na nntaꞌndoꞌxco nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱. Taꞌxꞌeena nnoom, jluena:
19 —Maestro, waa ljeii na ꞌndii Moisés lua̱a̱ya na matsonaꞌ xeⁿ tueꞌ cwii tsaⁿsꞌa ndoꞌ ꞌndiinaꞌ scuuꞌ na ñenquii, tjaaꞌnaⁿ ndana, quia joꞌ tyjee tsꞌooꞌñeeⁿ cocoom ñꞌeⁿ scuuꞌ xioom. Nncꞌom ntseinaaⁿ ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ cha nntseinoomñê na tjaa ntseinda xioom tꞌom. 20 Tyomꞌaⁿ ntquieeꞌ naⁿnom na ñenquii tsꞌaⁿ ntseinda. Juu tsaⁿtquiee tocoom sa̱a̱ tyuaaꞌ tueeⁿꞌeⁿ, tjaaꞌnaⁿ ndana ñꞌeⁿ scoomꞌm. 21 Quia joꞌ tsaⁿ na jnda̱ we tocoom ñꞌeⁿ scuuꞌ xioom sa̱a̱ mati jom tueeⁿꞌeⁿ ndoꞌ tjaaꞌnaⁿ ndana ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ. Mati tsaⁿ na jnda̱ ndyee tocoom ñꞌeⁿ scuuꞌ xioom ndoꞌ majoꞌti tjoom. 22 Malaaꞌtiꞌ chaꞌtso ntquieeꞌndye naⁿnomꞌñeeⁿ tuncona ñequio yuscuꞌñeeⁿ ndoꞌ majoꞌti quia tja̱na, tjaaꞌnaⁿ ndana ñꞌeⁿñe. Ndoꞌ na macanda̱ tueꞌto yuscuꞌñeeⁿ. 23 Ñeꞌcataꞌxꞌa̱a̱yâ njomꞌ, Ta, quia na nntaꞌndoꞌxco chaꞌtso nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱, quia joꞌ ¿ꞌñeeⁿ cwiindye joona na nluii scuuꞌ yuscuꞌñeeⁿ? Ee jom ñetꞌoom scuu chaꞌtso na ntquieeꞌndye naⁿꞌñeeⁿ.
24 Matso Jesús nda̱a̱na:
—Aa nchii ñꞌoomwaaꞌ matseicano̱o̱ⁿnaꞌ na tixcwe cwitjeiꞌyoꞌ cwenta, ee meiiⁿ na cwilaꞌnaⁿꞌyoꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom sa̱a̱ ticalaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ ljoꞌ maꞌmo̱ⁿnaꞌ. Meiⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌ najndeii na matseixmaaⁿ. 25 Ee quia na nntaꞌndoꞌxco nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱ taxocꞌunconndaꞌ meiⁿ naⁿnom, meiⁿ naⁿlcu ee nncꞌomna chaꞌna ángeles na mꞌaⁿ cañoomꞌluee. 26 Sa̱a̱ cantyja ꞌnaaⁿꞌ ñꞌoom na nntaꞌndoꞌxco nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱, ¿aa chii jnda̱ ñejlaꞌnaⁿꞌyoꞌ libro na seiljeii Moisés yuu na matseineiⁿnaꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ tsꞌoom nioom na ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ? Joꞌ joꞌ xcwe naquiiꞌ ntsaachom na cwico tsꞌoomꞌñeeⁿ, teicꞌuaa na matseineiⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnoom, tso: “Ja cwiluiindyo̱ Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaꞌ Abraham, Isaac ndoꞌ Jacob.” 27 Joꞌ chii caliuꞌyoꞌ na cwitaꞌndoꞌ naⁿꞌñeeⁿ ee jom nchii cwiluiiñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaa lꞌoo. Jom cwiluiiñê Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaa nnꞌaⁿ na cwitaꞌndoꞌ. Cweꞌ joꞌ maꞌmo̱ⁿnaꞌ na ꞌo meiⁿchjoo ticalaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ.
Ñꞌoom na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom na tꞌmaⁿti tseixmaⁿnaꞌ
(Mt. 22:34-40)
28 Cwii tsꞌaⁿ na maꞌmo̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés tyjeeꞌcañoom na mꞌaⁿ nnꞌaⁿ saduceosꞌñeeⁿ. Tyondiiñecheeⁿ chaꞌtso ñꞌoom na tyolaꞌneiⁿna ndoꞌ tyoqueeⁿ cwenta na jeeⁿ xcwe ñꞌoom tꞌo̱ Jesús nda̱a̱na. Taxꞌeeⁿ nnom Jesús, tsoom:
—Quiiꞌntaaⁿ chaꞌtso ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na matsa̱ꞌntjomnaꞌ, ¿cwaaⁿ cwii joonaꞌ na tꞌmaⁿti tseixmaⁿnaꞌ?
29 Tꞌo̱ Jesús, tsoom:
—Luaa matso ñꞌoom na tꞌmaⁿti: “Candyeꞌyoꞌ, ꞌo nnꞌaⁿ Israel. Nquii Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaya, macanda̱ ñenqueⁿ cwiluiiñê na matsa̱ꞌntjoom. 30 Cꞌoomꞌ na candyaꞌ tsꞌomꞌ Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaꞌ ñequio na xcweeꞌya tsꞌomꞌ, ñequio chaꞌwaa na jnda ntyjiꞌ, ñequio chaꞌwaa na jndo̱ꞌya tsꞌomꞌ, ndoꞌ ñequio chaꞌwaa najnduꞌ.” Luaaꞌ ñꞌoom na tꞌmaⁿti na matsa̱ꞌntjomnaꞌ. 31 Ndoꞌ ñꞌoom na jnda̱ we matseijomnaꞌ ñꞌoomꞌñeeⁿ. Luaa matsonaꞌ: “Cꞌoomꞌ na wiꞌ tsꞌomꞌ ncꞌiaꞌ chaꞌxjeⁿ na jnda ntyjiꞌ ñequio nncuꞌ. Tjaaꞌnaⁿ cwiicheⁿ ñꞌoom na tꞌmaⁿti na matsa̱ꞌntjomnaꞌ chaꞌna ñꞌoommeiⁿꞌ.”
32 Quia joꞌ tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ na maꞌmo̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés, tsoom:
—Maxjeⁿ ya, ꞌu Maestro. Luaaꞌ ñꞌoom na mayuuꞌ matsuꞌ na ñecwii Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Tjaaꞌnaⁿ cwiicheⁿ na matsa̱ꞌntjom, macanda̱ jom. 33 Ndoꞌ na nncꞌoom tsꞌaⁿ na candyaꞌ tsꞌoom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ñequio na xcweeꞌya tsꞌoom, ñequio chaꞌwaa na jndo̱ꞌya tsꞌoom, ñequio chaꞌwaa na jnda ntyjeeⁿ, ndoꞌ ñequio chaꞌwaa najneiⁿ, ndoꞌ mati na nncꞌoom na wiꞌ tsꞌoom ncꞌiaaⁿꞌaⁿ chaꞌxjeⁿ jnda ntyjii nqueⁿ, chaꞌtso nmeiⁿꞌ lꞌueti nchiiti quiooꞌ na nlco na mañequiaa tsꞌaⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ñequio meiⁿnquia ntꞌomcheⁿ na cwiñeꞌquia nnꞌaⁿ na cwilaꞌtꞌmaaⁿꞌndyena jom.
34 Jnda̱ na ntyꞌiaaꞌ Jesús na jndo̱ꞌ tsꞌom tsaⁿꞌñeeⁿ ñꞌoom na tꞌo̱, tsoom nnom:
—Jnda̱ teindyooꞌ na nñequiaandyuꞌ na nntsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ꞌu.
Jnda̱ joꞌ tjaaꞌnaⁿ ꞌñeeⁿ cwii jnda̱a̱ꞌ tsꞌom na nncwaxꞌeti.
Cristo cwiluiiñê Jnda Tyꞌo̱o̱tsꞌom
(Mt. 22:41-46; Lc. 20:41-44)
35 Cwiicheⁿ ndiiꞌ na tyomꞌaaⁿ Jesús naquiiꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ na tyoꞌmo̱o̱ⁿ nda̱a̱ nnꞌaⁿ, tsoom:
—Nquiee nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés cwiluena na nquii Cristo cwiluiiñê tsjaaⁿ David na jndyowicantyjooꞌ. 36 Sa̱a̱ manquiiti David cantyja na tꞌmo̱ⁿ Espíritu Santo nnoom tsoom na Cristo cwiluiiñê Ta na matsa̱ꞌntjom jom. Tsoom:
Nquii Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom tsoom nnom juu Ta na matsa̱ꞌntjom ja:
“Cajmaⁿꞌ ntyjaaꞌa ntyjaya yuu na matseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ꞌu
hasta xjeⁿ na jnda̱ tsa̱ꞌa nnꞌaⁿ na jndoo ꞌu na cꞌomna nacje ꞌnaⁿꞌ.”
37 Cweꞌ joꞌ mawaxꞌa̱a̱ya nda̱a̱ꞌyoꞌ ¿chiuu waayuu na cwiluiiñe Cristo tsjaaⁿ David na jndyowicantyjooꞌ ee manquiiti David tsoom na juu cwiluiiñe Ta na matsa̱ꞌntjom jom?
Ndoꞌ jndyendye nnꞌaⁿ ñequio na neiiⁿna tyondyena ñꞌoom na seineiiⁿ.
Matseitiaꞌ Jesús nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés
(Mt. 23:1-36; Lc. 11:37-54; 20:45-47)
38 Naquiiꞌ ñꞌoom na tyoꞌmo̱o̱ⁿ, tsoom:
—Calꞌaꞌyoꞌ cwenta nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés ee joona jeeⁿ cjaaweeꞌ nꞌomna na nncoꞌnomna na cweeꞌna liaa jnda na teiꞌncoo ndoꞌ na nntaⁿ nnꞌaⁿ lueena na nlaꞌtꞌmaaⁿꞌndye joona ñequio na jndooꞌcheⁿ nnꞌaⁿ. 39 Joona jeeⁿ ñeꞌcwindyuaandyena ntsula̱ nacañoomticheⁿ naquiiꞌ lanꞌom ndoꞌ majoꞌti cwilꞌana quia na cwicwaꞌna na waa xuee. 40 Mati cwitjeiiꞌna ꞌnaaⁿ yolcu na jnda̱ ljondye na tja̱ sꞌaa, ndoꞌ cha nntseicuꞌnaꞌ na luaaꞌ laꞌxmaⁿna, jeeⁿ yo cwilaꞌneiⁿna nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Joꞌ tꞌmaⁿti nntꞌuiiweeⁿꞌeⁿ joona.
Tsjo̱ꞌñjeeⁿ na tquiaa yuscu na jñeeⁿꞌñe
(Lc. 21:1-4)
41 Cwii xuee wacatyeeⁿ Jesús ndyeyu na meintyjeeꞌ castom na cwitueeꞌ nnꞌaⁿ sꞌom cwentaaꞌ watsꞌom tꞌmaⁿ. Ntyꞌiaaꞌcheeⁿ na cwitioom nnꞌaⁿ sꞌom tsꞌom castom ndoꞌ na jndye naⁿtya tꞌmaaⁿꞌ sꞌom cwitioomna. 42 Mati tyjeꞌcañoom cwii yuscu na jnda̱ ljoñe. Jeeⁿcheⁿ ndyaꞌ jñeeⁿꞌñê. Tjacjoomꞌm we tsjo̱ꞌñjeeⁿ chjoo sꞌom wee na meiⁿchjoo titꞌmaaⁿꞌ. 43 Chii tꞌmaⁿ Jesús nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê. Tsoom nda̱a̱na:
—Na mayuuꞌcheⁿ nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, yuscumꞌaaⁿꞌ tsꞌaⁿ na jnda̱ tueꞌ saaꞌ ndoꞌ jeeⁿ jñeeⁿꞌñê, sa̱a̱ tꞌmaaⁿꞌti tjoomꞌm tsꞌom castom, nchiiti chaꞌtso ntꞌomcheⁿ. 44 Ee chaꞌtsondye naⁿmꞌaⁿꞌ tioomna sꞌom na cweꞌ waljooꞌ na cwileiꞌchona, sa̱a̱ jom meiiⁿ na jeeⁿcheⁿ ntyꞌiaaꞌñê, tjuꞌñꞌeeⁿ chaꞌwaati na maleiñꞌoom na nntseijnaaⁿ na nlcwaaⁿꞌaⁿ.