19
Ticatsonaꞌ na nntyuiiꞌ ljeii na toco tsꞌaⁿ
(Mr. 10:1-12; Lc. 16:18)
Jnda̱ jnda̱ seineiⁿ Jesús ñꞌoommeiⁿꞌ, quia joꞌ jlueeⁿꞌeⁿ tsꞌo̱ndaa Galilea, tjaaⁿ tsꞌo̱ndaa Judea, xndyaaꞌ jndaa Jordán. Jndyendye nnꞌaⁿ tyꞌentyjo̱ naxeeⁿꞌeⁿ. Ndoꞌ seinꞌmaaⁿ chaꞌtso nnꞌaⁿwii joꞌ joꞌ.
Quia joꞌ jlaꞌcandyooꞌndye nnꞌaⁿ fariseos na mꞌaaⁿ na ñecalꞌana xjeⁿ jom. Taꞌxꞌeena nnoom:
—¿Aa wanaaⁿ na nntseityuiiꞌ tsꞌaⁿ ljeii na tocoom ñꞌeⁿ scoomꞌm ncꞌe meiⁿnquia na seitjo̱o̱ñe tsaⁿꞌñeeⁿ nnoom?
Tꞌo̱ Jesús nda̱a̱na:
—Cwaⁿti jnda̱ jlaꞌnaⁿꞌyoꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na matseineiⁿnaꞌ chiuu to̱ꞌjñeeⁿ na tqueeⁿ chaꞌtso. Matsonaꞌ: “Sꞌaaⁿ tsaⁿsꞌa ñꞌeⁿ tsaⁿscu.” Mati matso ljeiiꞌñeeⁿ: “Macweꞌ joꞌ nꞌndii tsaⁿsꞌa tsotyeeⁿ, tsoñeeⁿ ndoꞌ nncꞌoomtyeeⁿ ñꞌeⁿ scoomꞌm. Wendye naⁿꞌñeeⁿ ñeꞌcwii seiꞌ nlaꞌxmaⁿna.” Joꞌ chii tacalaꞌxmaⁿna na we tsꞌaⁿ. Ndoꞌ ncꞌe na luaaꞌ seijndaaꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom, jo chii ticatsonaꞌ na cweꞌ tsꞌaⁿ nntseityuiiꞌ cantyja na mꞌaⁿna.
Ndoꞌ taꞌxꞌeena nnoom:
—Quia joꞌ ¿chiuu na sa̱ꞌntjom Moisés na wanaaⁿ na nntyuiiꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌ tsꞌaⁿ ñꞌeⁿ scoomꞌm, jnda̱ joꞌ ya na caꞌñeeⁿ juu?
Tꞌo̱o̱ⁿ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ:
—Ncꞌe na ꞌo jeeⁿ quieꞌ nꞌomꞌyoꞌ, joꞌ chii tquiaa Moisés na wanaaⁿ na nntyuiiꞌ ljeii ꞌnaⁿꞌyoꞌ ñꞌeⁿ lcuuꞌyoꞌ. Sa̱a̱ nchii laaꞌtiꞌ teijndaaꞌ najndyee. Ja matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, juu tsaⁿsꞌa na nntseityuiiꞌ ljeii na toco ñꞌeⁿ scuuꞌ ndoꞌ nncoco ñꞌeⁿ cwiicheⁿ yuscu, matsonaꞌ na cweꞌ mꞌaaⁿya ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ. Wanaaⁿ na nntseityueeⁿꞌeⁿ ljeii ꞌnaaⁿꞌaⁿ ñꞌeⁿ scoomꞌm xeⁿ na mꞌaaⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ ñꞌeⁿ cwiicheⁿ tsaⁿsꞌa. Ndoꞌ meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na nncoco ñꞌeⁿ cwii yuscu na jnda̱ tyuiiꞌ ljeii ꞌnaaⁿꞌ ñꞌeⁿ saaꞌ, tsaⁿꞌñeeⁿ matseijndaaꞌñenaꞌ na cweꞌ mꞌaaⁿyaaⁿ ñꞌeⁿ yuscuꞌñeeⁿ.
10 Jâ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndyô̱ ñꞌeⁿ Jesús lꞌuuyâ nnoom:
—Xeⁿ luaaꞌ waa na nntseityeⁿnaꞌ tsꞌaⁿ ñꞌeⁿ scoomꞌm, quia joꞌ yati na tincoco tsꞌaⁿ.
11 Tso Jesús nda̱a̱yâ:
—Tichaꞌtsondye nnꞌaⁿ nnda̱a̱ nlaꞌcanda̱na ñꞌoomwaaꞌ. Cweꞌ ñejndaaꞌ nnꞌaⁿ na nnda̱a̱ nlaꞌcanda̱ ncꞌe na jnda̱ tquiaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom na ljoꞌ. 12 Ee mꞌaⁿ nnꞌaⁿ na ticunco ncꞌe maxjeⁿ tuiindyena na titjo̱o̱ndyena yuscu, ndoꞌ ntꞌomcheⁿ ticunco ncꞌe na tuii nasei joona cha titjo̱o̱ndyena yuscu. Sa̱a̱ mꞌaⁿ ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjndaaꞌndye cheⁿnquiee na ticunco ee ñeꞌcandyeꞌntjomna nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom na mꞌaaⁿ cañoomꞌluee. ꞌÑeeⁿ juu tsꞌaⁿ na matseiꞌno̱ⁿꞌ ndoꞌ nnda̱a̱ nntseicanda̱ ñꞌoomwaaꞌ, catseicana̱a̱ⁿ.
Matioꞌnaaⁿñe Jesús yonchꞌu
(Mr. 10:13-16; Lc. 18:15-17)
13 Tquiocho nnꞌaⁿ yonchꞌu na mꞌaaⁿ Jesús na nntioom tsꞌo̱o̱ⁿ nacjoona ndoꞌ na nntseineiiⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cantyja ꞌnaaⁿna. Sa̱a̱ jâ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndyô̱ ñꞌeⁿñê jlaꞌtiaaꞌâ nnꞌaⁿ na tquiocho yonchꞌuꞌñeeⁿ. 14 Quia joꞌ tso Jesús:
—Caꞌndyeꞌyoꞌ na quiontyjaaꞌ yonchꞌu ja. Tilantycwiꞌyoꞌ joona, ee matseijomnaꞌ joona chaꞌna nnꞌaⁿ na cwiñeꞌquiandye na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom naquiiꞌ nꞌom.
15 Ndoꞌ tioom lꞌo̱o̱ⁿ nacjoo yonchꞌuꞌñeeⁿ, jnda̱ chii jlueeⁿꞌeⁿ joꞌ joꞌ.
Matseineiⁿ tsaⁿtya ñꞌeⁿ Jesús
(Mr. 10:17-31; Lc. 18:18-30)
16 Cwiicheⁿ xuee jndyotseicandyooꞌñe cwii tsꞌaⁿ na titquieeñe na mꞌaaⁿ Jesús. Taxꞌee tsaⁿꞌñeeⁿ nnoom:
—ꞌU Maestro na ya tsꞌaⁿndyuꞌ, ¿aa waa cwii nnom na yati na tseixmaⁿya na catsꞌaa cha nncoꞌño̱ⁿ na ticantycwii na wando̱ꞌa?
17 Tꞌo̱ Jesús nnom:
—¿Chiuu na matsuꞌ na ya tsꞌaⁿndyo̱ ja? Tjaa ꞌñeeⁿ cꞌoom na jeeⁿ ya tsꞌaⁿñe macanda̱ nquii Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Sa̱a̱ ꞌu jeꞌ, xeⁿ ñeꞌcjaꞌquieeꞌndyuꞌ cantyja na ticantycwii na wandoꞌ macaⁿnaꞌ na catseicanda̱ꞌ chiuu tꞌmaⁿ ljeii na matsa̱ꞌntjomnaꞌ na tqueⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom.
18 Tso tsaⁿꞌñeeⁿ nnoom:
—¿Cwaaⁿ ljeii?
Tꞌo̱ Jesús nnom, tsoom:
—Tintseicueꞌ tsꞌaⁿ. Tincꞌomꞌyaꞌ ñꞌeⁿ cwiicheⁿ tsꞌaⁿ. Tinchꞌueeꞌ ꞌnaaⁿꞌ tsꞌaⁿ. Tintseineiⁿꞌ cantu nacjooꞌ tsꞌaⁿ. 19 Catseitꞌmaaⁿꞌndyuꞌ tsotyeꞌ ñꞌeⁿ tsoꞌndyoꞌ. Ndoꞌ cꞌoomꞌ na wiꞌ tsꞌomꞌ ncꞌiaꞌ chaꞌxjeⁿ na jnda ntyjiꞌ ñequio nncuꞌ.
20 Tso tsaⁿꞌñeeⁿ nnoom:
—Chaꞌtso ñꞌoommeiⁿꞌ matseicanda̱ya xjeⁿ na cachjoondyo̱cha̱ⁿ. ¿Aa waa na matseitjo̱o̱tinaꞌ ja na catsꞌaa?
21 Tꞌo̱ Jesús nnom, tsoom:
—Xeⁿ ꞌu ñeꞌcatseicanda̱ꞌñꞌeⁿꞌ, quia joꞌ cjaꞌ, cajnda̱a̱ꞌ chaꞌtso ꞌnaⁿꞌ na niom. Quiaaꞌ sꞌomꞌñeeⁿ nda̱a̱ ndyeñeeⁿꞌ quia joꞌ nncꞌoomꞌ na tyandyuꞌ cañoomꞌluee. Ndoꞌ candyoꞌtseijomndyuꞌ ñequio tsꞌiaaⁿ na matsꞌaa.
22 Jnda̱ na jndii tsaⁿꞌñeeⁿ ñꞌoommeiⁿꞌ, mana tjaaⁿ na chjooꞌ tsꞌoom ee jeeⁿ ndyaꞌ tyañê.
23 Quia joꞌ tso Jesús nda̱a̱ jâ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndyô̱ ñꞌeⁿñê:
—Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱ na mayuuꞌcheⁿ jeeⁿ jndeiꞌnaꞌ ncjuꞌcjeñe cwii tsaⁿtya na nntsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom jom. 24 Mati matsjo̱o̱tya̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, jndeiꞌtinaꞌ na nncjuꞌcjeñe cwii tsaⁿtya na nntsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom jom, nchiiti na nncwicandiiꞌñe quiooꞌ camello tsueꞌ xꞌee tseiꞌnchquia.
25 Quia na jndya̱a̱yâ ñꞌoomwaaꞌ, jeeⁿ seiñꞌeeⁿꞌnaꞌ jâ. Tyotaxꞌa̱a̱yâ nda̱a̱ ntyja̱a̱yâ, lꞌuuyâ:
—¿Quia joꞌ ꞌñeeⁿ tsꞌaⁿ nnda̱a̱ nluiꞌnꞌmaaⁿñe?
26 Ntyꞌiaaꞌ Jesús nda̱a̱yâ, tsoom:
—Tijoom canda̱a̱ nncwjiꞌnꞌmaaⁿñe cheⁿnquii tsꞌaⁿ. Sa̱a̱ Tyꞌo̱o̱tsꞌom chaꞌtso nnda̱a̱ nntsꞌaaⁿ.
27 Ndoꞌ tso Pedro nnoom:
—Ta, cantyꞌiaꞌ, jâ jnda̱ ꞌndya̱a̱yâ chaꞌtso cha nnda̱a̱ nlaꞌjomndyô̱ ñequio tsꞌiaaⁿ ꞌnaⁿꞌ. ¿Aa waa naya ꞌnaaⁿyâ?
28 Tꞌo̱ Jesús nda̱a̱yâ, tsoom:
—Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, mayuuꞌcheⁿ quia na nncueꞌntyjo̱ xjeⁿ na nncuaaxco tsjoomnancue, mati ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee nncjo̱cajmaⁿya ndio ꞌnaⁿya yuu na nntseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ja. Ndoꞌ ꞌo na jnda̱ macwilaꞌjomndyoꞌ ñꞌeⁿndyo̱ mati maniom canchooꞌwe ndio ꞌnaⁿꞌyoꞌ na nntsaacwindyuaandyoꞌ na nntuꞌxeⁿꞌyoꞌ canchooꞌwe ntmaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ntseinda Israel. 29 Ndoꞌ ticwii cwii tsꞌaⁿ na jnda̱ ꞌndii waaꞌ oo tiꞌnquio oo ndyencjo oo tsotye oo tsondyee oo scuuꞌ oo ntseinda oo ndyuaaꞌ ncꞌe na jnda̱ jndyoquieeꞌñe cantyja ꞌnaⁿya, tsaⁿꞌñeeⁿ cwii siaⁿnto ndiiꞌ nncoꞌñoom na nleinoom cantyja na jnda̱ ꞌñeeⁿ. Ndoꞌ nnaaⁿꞌaⁿ na ticantycwii na wanoomꞌm. 30 Ee majndye nnꞌaⁿ mꞌaⁿ jeꞌ na cwilaꞌtiuu nquiee na tꞌmaⁿ cwiluiindye, sa̱a̱ nncueꞌntyjo̱ na mancjuꞌcjenaꞌ joona. Ndoꞌ jndye nnꞌaⁿ mꞌaⁿ jeꞌ na majuꞌcjenaꞌ joona, sa̱a̱ nda̱nquia nntseiwendyenaꞌ joona.