25
Ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿ qui yolcundyua
’Seineiⁿti Jesús ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cañoomꞌluee. Tsoom:
—Tyomꞌaⁿ qui yolcundyua tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna na ntyjo chom na cwico seitye. Jluiꞌna, tyꞌecatjomndyena juu tsaⁿsꞌa na macoco. ꞌOmndye joona tijndo̱ꞌ nꞌomna ndoꞌ ꞌomndye naⁿꞌñeeⁿ majndo̱ꞌ nꞌomna. Joo yolcu na tijndo̱ꞌ nꞌom quia na tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna, taticꞌoochotina seitye na nlco. Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ꞌ nꞌom tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna na ntyjo chom ndi ñꞌeeⁿ lioo na ñjomti seitye. Ndoꞌ yocheⁿ na meindooꞌna nquii tsaⁿsꞌa na macoco, jnaⁿnaꞌ na maꞌoondana ndoꞌ mana jndana. Quia tueeꞌ xcwe tsjom, teicꞌuaa na matseixuaa tsꞌaⁿ. Matso: “Cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, macwjeeꞌcañoom tsꞌaⁿ na macoco. Quioꞌyoꞌ na nlajomndyoꞌ ñꞌeⁿñê.” Quia joꞌ teiꞌcantyja yolcuꞌñeeⁿ. Jlaꞌyo̱na nmaⁿ na ntyjo chom xjocanti ꞌnaaⁿna. Ndoꞌ joo yolcu na tijndo̱ꞌ nꞌom jluena nda̱a̱ ncꞌiaana na jndo̱ꞌ nꞌom: “Jeeⁿ ꞌo leii, cateijndeiꞌyaꞌyoꞌ seitye na cwileiꞌñꞌomꞌyoꞌ ee majaanduuꞌ chom ꞌnaaⁿyâ.” Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ꞌ nꞌom tꞌo̱o̱na nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Xonda̱a̱, ee xeⁿ nntsꞌaacheⁿnaꞌ na xocwijndeii na nleilꞌueeꞌndyo̱ ncjo̱o̱yâ ndoꞌ mati ꞌo. Yati catsalajndaꞌyoꞌ na nleilꞌueeꞌndyoꞌ.” 10 Ndoꞌ yocheⁿ na tyꞌelaꞌjnda naⁿꞌñeeⁿ seitye, tyjeeꞌcañoom nquii tsaⁿsꞌa na macoco. Quia joꞌ joo yolcu na mꞌaⁿcꞌeendye tyꞌequieꞌna quiiꞌ wꞌaa ñꞌeⁿñê yuu na nleitꞌmaaⁿꞌ na macocoom. Jnda̱ joꞌ ta̱ꞌ ndyueelꞌa. 11 Jnda̱ chii mati tquieꞌcañom ntꞌomcheⁿ yolcundyuaꞌñeeⁿ. Jluena: “Aa ndiꞌ ta, catseicanaaⁿndyuꞌ ꞌndyootsꞌa. Aa ndiꞌ ta.” 12 Tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ nda̱a̱na: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ ticwajnaⁿꞌa ꞌo.”
13 Ndoꞌ tso Jesús nda̱a̱yâ:
—Calaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ na ñꞌoommeiⁿꞌ cwitꞌmo̱o̱ⁿnaꞌ na cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, ee ticaliuꞌyoꞌ cwaaⁿ xuee ndoꞌ cwaaⁿ hora na ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee nncwja̱caño̱o̱ⁿya ꞌo.
Ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿ sꞌom na toꞌñoom ndyee moso
14 ’Nntseina̱ⁿtya̱ nnda̱a̱ꞌyoꞌ cwiicheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cañoomꞌluee. Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ na seijndaaꞌñe na wjaa cwiicheⁿ tsjoomnancue na tquia. Tqueeⁿꞌñê mosoomꞌm ndoꞌ tquiaaⁿ tsjo̱ꞌñjeeⁿ ꞌnaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱na na nlꞌana tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ.
15 ’Nnom cwii joo naⁿꞌñeeⁿ tquiaaⁿ ꞌom meiⁿ sꞌom. Nnom cwiicheⁿ tquiaaⁿ ñeꞌwe meiⁿ ndoꞌ nnom cwiicheⁿ ñeꞌcwii meiⁿ cwii tquiaaⁿ. Tquiaaⁿ nnom cwii cwii joona cantyjati na seiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na nnda̱a̱ nntsꞌaa. Jnda̱ joꞌ jlueeⁿꞌeⁿ, tjaaⁿ cwiicheⁿ tsjoomnancue. 16 Juu tsꞌaⁿ na toꞌñom ꞌom meiⁿ sꞌom mantyjacheⁿ tyochꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ. Ndoꞌ tantjomtyeeⁿ cwiicheⁿ ꞌom meiⁿ. 17 Mati juu tsꞌaⁿ na toꞌñom we meiⁿ, tyochꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ ndoꞌ tantjoom cwiicheⁿ we meiⁿ. 18 Sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na ñecwii meiⁿ toꞌñom, tjaaⁿ tjacaꞌñeeⁿ quiiꞌ tyuaa, joꞌ joꞌ tantyꞌioom sꞌom ꞌnaaⁿꞌ patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ.
19 ’Majndye xuee tjacaanaꞌ ndoꞌ tyjeeꞌnndaꞌ patrom ꞌnaaⁿna. Seijndaaꞌñê na nncwjeeⁿꞌeⁿ cwenta ñꞌeⁿndyena cwanti tueꞌntyjo̱ taꞌntjomna ñꞌeⁿ sꞌom ꞌnaaⁿꞌaⁿ. 20 Tyjeeꞌcañoomjndyee juu tsꞌaⁿ na toꞌñom ꞌom meiⁿ sꞌom. Maleichuuñꞌeeⁿ sꞌomꞌñeeⁿ, mandi ñꞌeⁿ ꞌom meiⁿ na tantjoom. Tquiaaⁿ joonaꞌ nnom patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ. Tsoom: “ꞌU ta, tquiaaꞌ ꞌom meiⁿ sꞌom no̱o̱ⁿ. Cantyꞌiaꞌ jeꞌ luaa cwiicheⁿ ꞌom meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.” 21 Tso patrom nnoom: “ꞌU moso ꞌnaⁿya, ya saꞌ. Tquiooꞌ na tjooꞌ tsꞌomꞌ ndoꞌ na seicanda̱ꞌ. Meiiⁿ cweꞌ cwii tsꞌiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ꞌu seicanda̱ꞌ. Jeꞌ nlqua̱a̱ⁿya ꞌu na tꞌmaⁿti tsꞌiaaⁿ nntseixmaⁿꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ wendyo̱ nncꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.” 22 Jnda̱ chii tyjeeꞌcañoom juu tsꞌaⁿ na toꞌñom we meiⁿ sꞌom. Tsoom: “ꞌU ta, tquiaaꞌ we meiⁿ sꞌom no̱o̱ⁿ. Cantyꞌiaꞌ jeꞌ luaa cwiicheⁿ we meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.” 23 Tso patrom nnoom: “ꞌU moso ꞌnaⁿya, ya saꞌ. Tquiooꞌ na tjooꞌ tsꞌomꞌ ndoꞌ na seicanda̱ꞌ. Meiiⁿ cweꞌ cwii tsꞌiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ꞌu seicanda̱ꞌ. Jeꞌ nlqua̱a̱ⁿya ꞌu na tꞌmaⁿti tsꞌiaaⁿ nntseixmaⁿꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ wendyo̱ nncꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.” 24 Quia joꞌ na macanda̱ tyjeeꞌcañoom juu moso na ñeꞌcwii meiⁿ sꞌom toꞌñom. Tsoom nnom patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ: “ꞌU ta, mantyjiiya na ꞌu tsꞌaⁿ na jeeⁿ majñoomꞌ ꞌndyoꞌ moso ꞌnaⁿꞌ. ꞌU cweꞌ matseiꞌweꞌ cantyja na cwiweꞌ ntjom ꞌnaⁿꞌ, meiⁿ na nnomꞌ, meiⁿ na nntseicueendyuꞌ. Macanda̱ nencjo̱o̱yâ moso ꞌnaⁿꞌ jeeⁿ cwilajnda̱a̱yâ. 25 Cweꞌ na nquiaya ꞌu, joꞌ chii tjo̱, tjo̱catyꞌiuya sꞌom ꞌnaⁿꞌ quiiꞌ tyuaa. Luaa juunaꞌ, coꞌñomꞌ.” 26 Ndoꞌ tꞌo̱ patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ nnoom: “ꞌU re moso na tia tsꞌaⁿndyuꞌ ndoꞌ na nchqueⁿꞌ, cwa maxjeⁿ ntyjiꞌ na matseiwa̱ya ntjom meiiⁿ nchii nnco̱ jno̱o̱ⁿꞌa, ndoꞌ mawantjo̱ⁿya meiiⁿ nchii nnco̱ matseicatsuundyo̱. 27 Cweꞌ ncꞌe joꞌ yati xeⁿ ꞌu seiweꞌ sꞌom ꞌnaⁿya wꞌaa banco yuu na cwileiweya sꞌom ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ, quia joꞌ toꞌño̱ⁿ sꞌom ꞌnaⁿya ñequio tsꞌiaaⁿnnomnaꞌ quia na tyja̱.” 28 Ndoꞌ tso patrom nda̱a̱ ntꞌomcheⁿ mosoomꞌm: “Catjeiꞌyoꞌ cwii meiⁿwaaꞌ lꞌo̱o̱ⁿ ndoꞌ quiaꞌyoꞌ juunaꞌ lꞌo̱ juu tsꞌaⁿ na maleiñꞌoom qui meiⁿ. 29 Ee cantyjati na matseixmaⁿ ticwii cwii tsꞌaⁿ, xeⁿ ya tsꞌiaaⁿ machꞌeeⁿ ñꞌeⁿ juunaꞌ quia joꞌ nncoꞌñomtyeeⁿ na nleilꞌueeꞌñê. Sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na tisꞌa tsꞌiaaⁿ machꞌee, nluiꞌ cantyjati chjoowiꞌ na maleiñꞌoomtyeeⁿ. 30 Cweꞌ joꞌ catueꞌyoꞌ moso nchqueeⁿꞌmꞌaaⁿꞌ chꞌeⁿ yuu na jaaⁿñe. Joꞌ joꞌ nntyꞌioom ndoꞌ nneiⁿnqueeⁿ ndeiꞌnꞌoom.”
Chaꞌtso nnꞌaⁿ tsjoomnancue nntuꞌxeⁿndyena
31 ’Ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee, nndyo̱o̱nndaꞌa ñequio chaꞌtso ángeles ꞌnaⁿya, na nntsa̱ꞌntjo̱ⁿya. Quia joꞌ nntseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ja na nncjo̱cajmaⁿ ntio ꞌnaⁿya na jeeⁿ neiⁿncooꞌ caxuee na nncuꞌxa̱ⁿya nnꞌaⁿ. 32 Ndoꞌ nnꞌaⁿ na chaꞌwaa tsjoomnancue nntjomndyena jo no̱o̱ⁿ. Quia joꞌ nnto̱ⁿꞌa joona chaꞌxjeⁿ na mato̱ⁿꞌ cwii pasto canmaⁿ ñequio canchꞌioo ntsmeiiⁿꞌeⁿ. 33 Nntsꞌaaⁿ na nncwintyjeeꞌ canmaⁿ ntyjaaⁿꞌaⁿ ntyjaya ndoꞌ canchꞌioo nntsꞌaaⁿ na nncwintyjeeꞌ ntyjatymaaⁿꞌ. 34 Maluaaꞌ nntsꞌaa ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya. Nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjaya: “Quioꞌyoꞌ ꞌo nnꞌaⁿ na jnda̱ jndaꞌyoꞌ na matioꞌnaaⁿñe Tsotya̱ya ꞌo. Catoꞌñoomꞌyoꞌ naya na mañequiaaⁿ na mati ꞌo cwilajomndyoꞌ ñequio na matsa̱ꞌntjoom. Ee luaaꞌ teiyoti seijndaaꞌñê cwentaꞌyoꞌ quia na tqueeⁿ tsjoomnancue. 35 Ee tyomꞌaaⁿya na ñejndo̱ꞌa ndoꞌ tquiaꞌyoꞌ na tcwaaꞌa. Tyomꞌaaⁿya na ñeꞌcꞌua ndaa ndoꞌ tquiaꞌyoꞌ na tꞌua. Tyomaꞌno̱o̱ⁿya cwii cwii tsjomꞌyoꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ja ndoꞌ toꞌñoomꞌyoꞌ ja naquiiꞌ lꞌaꞌyoꞌ. 36 Tyomꞌaaⁿya na ntsaandyo̱ ndoꞌ ꞌo jlaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na wiiꞌa ndoꞌ ꞌo tyotsacajndoꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya pra̱so ndoꞌ tyotsantyjaꞌyoꞌ ja.” 37 Quia joꞌ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjaya na laꞌxmaⁿna cantyja na matyꞌiomyanaꞌ nntꞌo̱o̱na, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌjndoꞌ ndoꞌ tquiaayâ na tcwaꞌ, oo ntyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌcꞌuaꞌ ndaa ndoꞌ ñetquiaayâ ndaatioo na tꞌuaꞌ? 38 ¿Cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na tyomaꞌnoomꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ꞌu ndoꞌ toꞌño̱o̱ⁿyâ ꞌu quiiꞌntaaⁿyâ, oo na ntyꞌiaayâ ꞌu na ntsaandyuꞌ ndoꞌ jlaꞌtsaaⁿꞌndyô̱ ꞌu? 39 ¿Cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na wiꞌ oo na mꞌaaⁿꞌ pra̱so ndoꞌ sacajndo̱o̱ꞌâ ꞌu?” 40 Quia joꞌ ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, meiⁿquia na lꞌaꞌyoꞌ na teijndeiꞌyoꞌ cwii nnꞌaⁿya nmeiiⁿ na titꞌmaⁿ cwiluiiñe, nnco̱ teijndeiꞌyoꞌ.”
41 ’Jnda̱ chii, ja na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjatymaaⁿꞌ: “Quindyo̱o̱ꞌyoꞌ nacañomya ꞌo nnꞌaⁿ na jnda̱ tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na catꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo. Jeꞌ jeꞌ nntsaꞌyoꞌ quiiꞌ chom na tijoom canduuꞌ na juu joꞌ seijndaaꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaꞌ tsaⁿjndii na nlcoꞌwiꞌnaꞌ jom ñequio ángeles ꞌnaaⁿꞌaⁿ. 42 Ee tyomꞌaaⁿya na ñeꞌjndo̱ꞌa sa̱a̱ tînquiaꞌyoꞌ na nlcwaaꞌa. Tyomꞌaaⁿya na ñeꞌcꞌua ndaatioo sa̱a̱ tînquiaꞌyoꞌ na nncꞌua. 43 Tyomaꞌno̱o̱ⁿya yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ja sa̱a̱ tîcatoꞌñoomꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na ntsaandyo̱ sa̱a̱ tîcalaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na wiiꞌa sa̱a̱ tîcatsajndoꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na pra̱so sa̱a̱ tîcatsantyjaꞌyoꞌ ja.” 44 Quia joꞌ nntꞌo̱o̱ naⁿꞌñeeⁿ no̱o̱ⁿ, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ñentyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌjndoꞌ, oo na ñeꞌcꞌuaꞌ ndaa, oo na ñetoꞌnoomꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ꞌu, oo na ñetꞌoomꞌ na ntsaandyuꞌ, oo na ñeteiwiꞌ, oo na ñetꞌoomꞌ pra̱so sa̱a̱ tîcateiꞌjndeiiyâ ꞌu?” 45 Quia joꞌ nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, ncꞌe na tîcateijndeiꞌyoꞌ nnꞌaⁿya nmeiiⁿ na titꞌmaⁿ cwiluiindye, matyꞌiomnaꞌ nnco̱ tîcateiꞌjndeiꞌyoꞌ.” 46 Ndoꞌ nncꞌoo naⁿꞌñeeⁿ yuu na tijoom cantycwii na nlcoꞌwiꞌnaꞌ joona. Sa̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ cantyja na matyꞌiomyanaꞌ nntoꞌñoomna na tijoom cantycwii na nntaꞌndoꞌna.