7
Tilꞌueeꞌndyo̱ jnaaⁿ nnꞌaⁿ
(Lc. 6:37-38, 41-42)
’Tilꞌueeꞌndyoꞌ jnaaⁿ nnꞌaⁿ na cweꞌ xjeⁿto ꞌo cha ticuꞌxeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom ꞌo. Ee mañejuuti ñꞌoom na cwilꞌueꞌyoꞌ nacjoo ncꞌiaaꞌyoꞌ, majuunaꞌ nleilꞌueeꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom na nncuꞌxeⁿnaꞌ ꞌo. Ndoꞌ chaꞌxjeⁿ na cwitjeiꞌyoꞌ cwenta na catꞌuiinaꞌ ncꞌiaaꞌyoꞌ, malaaꞌtiꞌ nntsꞌaaⁿ ñꞌeⁿndyoꞌ. ¿Chiuu na jeeⁿ maqueⁿꞌ cwenta meiiⁿ chjoowiꞌ ljoꞌ machꞌee xꞌiaꞌ? Ndoꞌ manncuꞌtiꞌ tiqueⁿꞌ cwenta na tꞌmaⁿ matseiꞌtjo̱o̱ndyuꞌ. Machꞌeenaꞌ cantyja ꞌnaⁿꞌ chaꞌcwijom jeeⁿ ndoꞌ ntquiooꞌ jnda̱ na njom tsꞌomnnom xꞌiaꞌ, sa̱a̱ meiⁿchjoo tiqueⁿꞌ cwenta tsꞌoom tscaaꞌ na njom tsꞌomnjomꞌ nncuꞌ. ¿Aa nntsuꞌyuꞌ nnom xꞌiaꞌ: “Cwa, quiaaꞌ na nncwjiiꞌa ntquiooꞌ jnda̱ na njom tsꞌomnjomꞌ”? Ndoꞌ ꞌu jeꞌ ndicwaⁿ njom tsꞌoom tscaaꞌ tsꞌomnjomꞌ. ꞌU tsꞌaⁿ na we waa na matseixmaⁿꞌ cwjiꞌjndyeeꞌ tsꞌoom tscaaꞌ na njom tsꞌomnjomꞌ nncuꞌ quia joꞌ tquioꞌyaꞌ na nncwjiꞌ ntquiooꞌ jnda̱ na njom tsꞌomnnom xꞌiaꞌ.
’Tiñeꞌquiaꞌyoꞌ ꞌnaⁿ na ljuꞌ laꞌxmaⁿnaꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na ticalaꞌñꞌoomꞌndye Tyꞌo̱o̱tsꞌom na ticalaꞌxmaⁿ na nntoꞌñoom joonaꞌ. Ee xeⁿ na luaaꞌ nlꞌaꞌyoꞌ matseijomnaꞌ chaꞌcwijom cwiñeꞌquiaꞌyoꞌ ꞌnaⁿ na ya na laꞌxmaⁿnaꞌ cwentaaꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nda̱a̱ calueꞌ. Ndoꞌ calueꞌñeeⁿ nntaꞌqueⁿyoꞌ na nntquiiyoꞌ ꞌo. Meiⁿ tiñeꞌquiaꞌyoꞌ ꞌnaⁿ na jnda nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ, ee xeⁿ na ljoꞌ nlꞌaꞌyoꞌ, matseijomnaꞌ chaꞌcwijom cwitueꞌyoꞌ tsꞌuaa ta̱ꞌ na jeeⁿ jnda nda̱a̱ calcu. Ndoꞌ calcuꞌñeeⁿ cweꞌ nntyueyoꞌ joonaꞌ.
Cataⁿꞌyoꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, quia joꞌ nntoꞌñoomꞌyoꞌ
(Lc. 11:9-13; 6:31)
’Ñequiiꞌcheⁿ cataⁿꞌyoꞌ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom quia joꞌ nndaꞌyoꞌ juu na cwitaⁿꞌyoꞌ. Ñequiiꞌcheⁿ calꞌueꞌyoꞌ chiuuya jo nnoom quia joꞌ nliuꞌyoꞌ. Ñequiiꞌcheⁿ caꞌmaⁿꞌyoꞌ jom quia joꞌ nnaaⁿ chaꞌcwijom ꞌndyootsꞌa jo nda̱a̱ꞌyoꞌ. Ee cwii tsꞌaⁿ na waa na macaaⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, maxjeⁿ nncoꞌñoom juunaꞌ. Ndoꞌ mati tsꞌaⁿ na malꞌue yuu na lꞌue tsꞌom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, maxjeⁿ nljeiiⁿ. Ndoꞌ juu tsꞌaⁿ na maꞌmaⁿ, maxjeⁿ nntseicanaaⁿñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom chaꞌcwijom ꞌndyootsꞌa jo nnom.
’¿ꞌÑeeⁿ cwiindyoꞌ ꞌo na mꞌaaⁿ yucachjoo jnda, ndoꞌ xeⁿ macaaⁿ tyooꞌ njomꞌ, aa nñequiaaꞌyuꞌ tsjo̱ꞌ nnoom? Tjaaꞌnaⁿ ꞌñeeⁿ nntsꞌaa na ljoꞌ. 10 Ndoꞌ xeⁿ macaⁿ yucachjoo jndaꞌ cwii catscaa njomꞌ, ¿aa nñequiaaꞌyuꞌ catsuu nnoom? Xocatsaꞌ na ljoꞌ. 11 Quia joꞌ ꞌo nnꞌaⁿ na tia nnꞌaⁿndyoꞌ, xeⁿ manquiuꞌyoꞌ na nñeꞌquiaꞌyoꞌ ꞌnaⁿ na ya nda̱a̱ ndaꞌyoꞌ, majndeiiticheⁿ nquii Tsotyeꞌyoꞌ na mꞌaaⁿ cañoomꞌluee nñequiaaⁿ ꞌnaⁿ na yaticheⁿ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwitaⁿ nnoom.
12 ’Quia joꞌ meiⁿnquia na lꞌue nꞌomꞌyoꞌ na calꞌa nnꞌaⁿ ñꞌeⁿndyoꞌ majoꞌti calꞌaꞌ ꞌo ñꞌeⁿndye joona. Ee laaꞌtiꞌ matsa̱ꞌntjom ljeii na tqueⁿ Moisés ñequio ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na tyoñeꞌquia profetas tandyo xuee.
Catsaquia̱a̱ꞌa ꞌndyootsꞌa na cantuu
(Lc. 13:24)
13 ’ꞌO catsaquieꞌyoꞌ ꞌndyootsꞌa cantuu na nncꞌomꞌyoꞌ natooꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ee waa ꞌndyootsꞌa tmeiⁿ na matseicanaaⁿñenaꞌ nato tꞌmaⁿ. Juunaꞌ wjaañꞌoomnaꞌ tsꞌaⁿ na nntsuuñe ndoꞌ jndye nnꞌaⁿ cwiꞌooquieꞌ joꞌ joꞌ. 14 Sa̱a̱ ꞌndyootsꞌa cantuu matseicanaaⁿñenaꞌ nato cajneiⁿ. Natoꞌñeeⁿ wjaañꞌoomnaꞌ tsꞌaⁿ na ticantycwii na nncwandoꞌ sa̱a̱ tijndye nnꞌaⁿ cwiliu juunaꞌ.
Ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ ta̱a̱ꞌ tsꞌoom
(Lc. 6:43-44)
15 ’Calꞌaꞌyoꞌ cwenta ñequio joo nnꞌaⁿ na tiyuuꞌ ñꞌoom cwiñeꞌquia. Cwiquieꞌcañomna ꞌo na ndooꞌ jeeⁿ nioomꞌ nꞌomna chaꞌna nioomꞌ tsꞌom catsmaⁿ sa̱a̱ naquiiꞌ nꞌomna laxmaⁿna na wiꞌndyena chaꞌcwijom lobo. 16 Nntaꞌjnaⁿꞌyoꞌ ꞌñeeⁿ joona quia cwiqueⁿꞌyoꞌ cwenta chiuu cwilꞌana. ¿Aa nntsꞌaacheⁿnaꞌ na nntseicjoo tsꞌaⁿ ta̱uva lꞌo̱o̱nioom? Oo ¿aa nntseicjoo tsꞌaⁿ ta̱higos tsꞌoom nioom? Xocatsꞌaanaꞌ na ljoꞌ. 17 Ee ticwii cwii tsꞌoom na ya, cwiweꞌ ta̱ na ya, ndoꞌ ticwii cwii tsꞌoom na tisꞌa, cwiweꞌ ta̱ na tisꞌa. 18 Tsꞌoom na ya xocueꞌ ta̱ na tisꞌa, ndoꞌ tsꞌoom na tisꞌa xocueꞌ ta̱ na ya. 19 Ticwii cwii tsꞌoom na ticatsꞌaa ta̱ na ya, cwitꞌuanaꞌ, jnda̱ chii cwitueeꞌ nnꞌaⁿ juunaꞌ quiiꞌ chom. 20 Luaaꞌ waa na nntaꞌjnaⁿꞌyoꞌ naⁿꞌñeeⁿ, ee mꞌmo̱ⁿnaꞌ na tiyuuꞌ ñꞌoom na cwiñeꞌquiana quia na nleitquiooꞌ chiuu waa na cwilꞌana.
Tichaꞌtsondye nnꞌaⁿ laxmaⁿna cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom
(Lc. 13:25-27)
21 ’Majndye nnꞌaⁿ cwilue nno̱o̱ⁿ Ta, sa̱a̱ tichaꞌtsondyena nncꞌooquieeꞌndyena cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Ñequiiꞌcheⁿ joo nnꞌaⁿ na cwilꞌa ljoꞌ na lꞌue tsꞌom Tsotya̱ya na mꞌaaⁿ cañoomꞌluee, naⁿꞌñeeⁿ nncꞌooquieeꞌndye cantyja na matsa̱ꞌntjoom. 22 Xuee na nncueꞌntyjo̱ na nntuꞌxeⁿndye nnꞌaⁿ, majndye nnꞌaⁿ nluena no̱o̱ⁿ: “Jeeⁿ ꞌu Ta, ¿aa nchii jnda̱ tquiaayâ ñꞌoom naya ꞌnaⁿꞌ ñequio najndeii na matseiꞌxmaⁿꞌ ndoꞌ tjeiiꞌâ jndyetia naquiiꞌ nꞌom nnꞌaⁿ, ndoꞌ lꞌaayâ jndye ꞌnaaⁿ ñequio najnduꞌ nncuꞌ na tixocaluiinaꞌ cantyja najndeii na matseixmaⁿ tsꞌaⁿ?” 23 Quia joꞌ nncꞌo̱ya ndyuee naⁿꞌñeeⁿ, nntsjo̱o̱: “Meiⁿchjoo ticwajnaⁿꞌa ꞌñeeⁿ ꞌo. Quindyo̱ꞌyoꞌ nacañomya, ꞌo nnꞌaⁿ na tia nnꞌaⁿndyoꞌ.”
Chiuu waa na tjaluii we wꞌaa
(Lc. 6:47-49; Mr. 1:22)
24 ’Ticwii cwii tsꞌaⁿ na mandii ñꞌoom na matsjo̱o̱ nmeiiⁿ ndoꞌ matseicanda̱ joonaꞌ, matseijomnaꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ chaꞌna cwii tsꞌaⁿ na jndo̱ꞌ tsꞌom na sꞌaa waaꞌ nacjooꞌ tsjo̱ꞌtꞌmaⁿ na tyeⁿ wacatyeeⁿ. 25 Jnaⁿnaꞌ tuaꞌ, tyjeeꞌ jndaa, tioo jndye jndeii, teicaljoonaꞌ wꞌaaꞌñeeⁿ, sa̱a̱ tiquioonaꞌ ee na tꞌuiityeⁿnaꞌ nacjooꞌ tsjo̱ꞌñeeⁿ. 26 Sa̱a̱ ticwii cwii tsꞌaⁿ na mandii ñꞌoom na matsjo̱o̱ ndoꞌ titseicanda̱ joonaꞌ, matseijomnaꞌ tsaⁿꞌñeeⁿ chaꞌna cwii tsꞌaⁿ na tijndo̱ꞌ tsꞌom na sꞌaa waaꞌ nacjooꞌ teiꞌ. 27 Jnaⁿnaꞌ tuaꞌ, tyjeeꞌ jndaa, tioo jndye jndeii, teicaljoonaꞌ wꞌaaꞌñeeⁿ, mana tioonaꞌ. Ndoꞌ matꞌmaⁿ tsuu cantyja ꞌnaaⁿꞌ wꞌaaꞌñeeⁿ.
28 Quia na jnda̱ jnda̱ seineiⁿ Jesús chaꞌtso ñꞌoommeiⁿꞌ, nnꞌaⁿ na jndyendye jeeⁿ tjaweeꞌ nꞌomna ñꞌoom na tꞌmo̱o̱ⁿ nda̱a̱na. 29 Ee tyoꞌmo̱o̱ⁿ na waa najndeii na matseixmaaⁿ, nchii chaꞌna cwitꞌmo̱o̱ⁿ nnꞌaⁿ na jndo̱ꞌ nꞌom cantyja ꞌnaaⁿꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés.