18
Amo sisë Babylon ma-ioroꞌioremu sisërë barëꞌiröhe jöhoje.
Ëhiꞌamu gagorovo gavodeje anerae gö öꞌidöre jioromo ruvebijamu. Hu darugo böröme baejëꞌëro ruvebiꞌego hesi ajohuro saꞌae ahoꞌobëhe ajivoꞌamohijo. Saꞌae ahoꞌobëhe ajivoꞌamoꞌego ma-darugoꞌo uvohijo: Amoho barëjëꞌe höjo. Ihoꞌe amo börömoho Babylon vejöꞌoho barëjëꞌe höjo. Avevejöꞌoho ë amoho Satan-are anera jabesi ame höjo. Aruꞌaho sisë jabesi öri ariꞌe höjo. Vaꞌinumiꞌe ugo sisë ihe göëro göëro ë raromo jijiharue höjo. Ëhesi bëhoho ëhi höjo. Aehu magonaho hesi vöröꞌe jovo iromo simane sisërëromo huꞌo önöꞌe vaejarue ëhi jiëꞌe mue gemuoho ë amo rajoho jaburo saꞌae ahoꞌobëhe röjëhijare höjo. Aehu magonahoꞌo önöꞌe mu vaejaruëhi saꞌare a masijo ömoꞌömohuro ë amo gemuore bimuvoromo javojiꞌe mue gö gö vaejare höjo. O Babylon amo rajohuro mahunöꞌe raromoromo bövie biseꞌe imoꞌi nimare höjo. Ëhi nimëꞌëro inömo imoꞌamarue ariböviohuro saꞌae göro göro jioromo rueromo ë amore jabesi inömoho imoromo ëhuro moni maꞌe jëvade höjo.
Ëhi uvavamu hejëꞌi hejodeje öꞌidöre huë gö uvavamu:
Nasi aribövioho ë amore raromarujoho vuonugoꞌi ruehëjo
ëhuro ë amo rajo jabesi gemuoroho bogo bimuvoromo mu sisëho vaeꞌirarije höjo.
O jabuhu iꞌu baeruomajoho jemë bogo baeꞌirarije höjo.
Ëamo rajehu mu sisë börömo bëhe vaebe rovaroho
God iae uehorovajëjo iꞌue bojëmiꞌiro.
Amo rajehu mu sisë vaeruomadëhi
jemëro iꞌuoho mana ëhi bojëmiromo
röhu göꞌo döro börömo bëhe bojëmirëjo.
Jabuhu a ioroꞌioro vöröꞌe jovo bojëmanovamu ueꞌahoromo ijumorovarëhi
jemëro ëhi mana bojëmirëjo.
Röhu vörö ma-maꞌe jovoho bojëmego ueꞌahoromo ijumorovo avohoꞌirarëjo.
Urimo amo rajehu nimoronimorohëꞌi jijihoromo mahunöꞌe raromarëhi
iꞌuoho mana ëhi bojëmego haraꞌuoromo huë vavaene baeruomoꞌirajo.
Magonahehu sarerivoromo uvajëhi: Na magonaho börömëro jevëꞌëro dö maro hijaje höjo.
Na bogo doruoho hijaje höjo.
Bogo mae bogo huë vavaenoho bae hesi jevajë uvajëhi
ë amo rajohuro ëhi gemuoho sarerivoromo uehorovoromo uvoruomaje höjo:
No masije javuajëjo.
Ëhuni majae gemuore jabesi iꞌuoho ahoꞌobëhe ma-majioho rue barëꞌiramu sisërëjëvoꞌajëjo.
Ae guomo guomo sisë baeromo vuovëvoꞌajëjo.
Huë vavaene böröme jabesi örire rueꞌaꞌajëjo.
Hömo majae rueꞌaꞌajëjo.
Vënëro ravëvo barëꞌajëjo
ë hesi bëhoho jabumë mevo gëromo iꞌu bojëmaje aho Bada God-are darugoho börömëro jiëꞌëro.
Röhu saꞌa gö gö a masijohuro ë amo rajohuꞌo bimuvoromo javojiꞌe muoho vaeromo hesi inöme marohëꞌe mae ujuohoromo mahunöꞌe raromëꞌëro garöhe amoho vënëro ravoromo uꞌivo ajiomoꞌiramu garuomoromo amo hesi jöëni vavaenimoromo nierusuburuꞌe bamoruomoꞌëꞌe. 10 Nierusuburuꞌe bamoromo ë amore huë vavaeni börömo baejaruoho garomo juhuonivoromo roriꞌo ëgoböviro riravoꞌëꞌö. Riravoromo uvoruomoꞌëꞌe:
Babylon vaevëꞌe amo börömohajo.
E-e vaevëꞌe biririꞌe amohajo.
Jemesi iꞌuoho ma-majioho baejëꞌe jëvajëjo.
11 Ëhi uvoruomoꞌiramu saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromoromo inömo imoromo moni mana ujuoharue ariböviohuro ë amo hesi jöëni vavaenimoromo nierusuburuꞌe bamoruomoꞌëꞌe. Ëhesi bëhoho urimëꞌi ë amo rajehu imoꞌamarue a jabesi inömo imoꞌamoromo moni bojëminövaroho ë iꞌu baeröhe majare evare iae barëꞌëꞌe. Barëꞌiramu ae bogojiëꞌëro jabumë inömoho bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. 12 Jabesi gold silver munë gö gö maho nienia maho bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. Sanuovëꞌe niöge kavuëꞌe nu anoꞌe gö gö ëhuꞌo bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. Ridiꞌe ije nu anoꞌe gö gö ëhuꞌo bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. Inömo inömo mi danehu avohoꞌamaroho ijo maehu avohoꞌamaroho rövëꞌe munë maehu ajaniehu munë nu anoꞌo göehu göehu avohoꞌamaroho ëhuꞌo bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. 13 Rihuꞌe i maho ridiꞌe oso ihe gö gö vëniro buejego ridivajoho o sino avohorovaruoho o mu rabe rabe vaejaruoho ëhuꞌo bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. Wine jovoho olive ijo bajo jovoho flour-ho wheat-ho cow-ho sheep-oho horse-oho ëhuꞌo bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. Maratu mabëhe horse-ehu jagu bavaꞌaruoho ëhuꞌo bogo imoꞌamoromo monioho baeꞌëꞌö. Ae magonahe aruꞌahoꞌe jioruomajeje röhu mahu miꞌo ëꞌaruëhi ëhi guduamoꞌamoromo imoꞌamarueje ae gö jabesi muemu vaeröhego. Ae magonahe mi vaꞌëne imoꞌamaruëhioho ëhioho bogo imoꞌëꞌö. Ijonöho aho bogo imoꞌamoꞌiramu ëhuni imoꞌamarue ariböviohuro nierusuburuꞌe bamoruomoꞌëꞌe. 14 Nierusuburuꞌe bamoromo uvoruomoꞌëꞌe: Vaevëꞌe amoho ijo baje gö gö iꞌi ganiganiëgajoho iae barëjëhëꞌe höjo. Jemë inöme marohëꞌe mae o bövie biseꞌe ajivëꞌe ma-mabëhe jëvadoho sisërëjëhëꞌe höjo. Dinöꞌe röhu maho birohorëjo. 15 Iae ë inömo amo rajo jabesi örire imoꞌamoromo mana marohëꞌe ma ujuoharohuro ë amo rajehu huë vavaeni viꞌehi börömo baejaruoho gëromo juhuonivëꞌëro roriꞌo ëgoböviro riravoꞌëꞌe. Ëgoböviro riravoromo huë vavaene baeromo nierusuburuꞌe bamoruomoꞌëꞌe. 16 Nierusuburuꞌe bamoromo uvoruomoꞌëꞌe:
E-e vaevëꞌe vaevëꞌe amo börömohajo.
Sanuovëꞌe niögu mabëhe kavuëꞌe ma-mabëhe ioꞌamonövarije höjo.
Nieniae gold-ehu inömo göehu göehu avohoꞌamaroho gurasijiomoromo avohorovonövarije höjo.
17 Jaruvoho jemesi inömo marohëꞌoho ma-majioho ijumëhëꞌe höjo.
Boat muebeꞌamarue aribövioho boat maꞌenarue aribövioho boat-re raromoromo mu vaeromo moni baejarue aribövioho boat-re vaꞌarue a ioroꞌioroho ëho jaburo roriꞌo ëgoböviro riravoromo 18 garöhe Babylon amoho vënëro ravoromo uꞌivo ajiomoꞌiramu garuomoromo ma-darugoꞌo uvoruomoꞌëꞌe: Sareri amo börömo böröme jiade höjo. Ëhi jiëꞌe amoho urimoho bogojiade höjo. 19 Ëhi uvoruomoromo vavaenimorovoromo tohotohoho jabesi simanore buꞌödivorovoromo nierusuburuꞌe bamoromo uvoruomoꞌëꞌe:
E-e vaevëꞌe vaevëꞌe amo börömohajo.
Boat baeromo sö jovore vaꞌarue ae ahoꞌo noro ë amo rajore nosi inömoho imëvoromo
manaho marohëꞌe mae ujuohëꞌe javuajëjo.
Jaruvoho ma-majioho sisërëjëꞌe höjo.
Ëhi uvoruomoꞌëꞌe.
20 Röhu öꞌidö rajoho apostle ömoꞌömoho jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho God-are aribövi ioroꞌioroho jemëro nimorohore. Ëamo rajehu jemesi örire sisëꞌi vaejëvaroho God-ro ëho gëromo ë hesi iꞌuoho mana bojëmijëꞌeje.
21 Röhu darugoꞌe anerae gemuëro munë haꞌosi börömo börömoho banigojiomoromo sö jovore buꞌöꞌego jovo gagore beꞌabuehijo. Jovo gagore beꞌabueꞌego anerahuro uvavohijo: Ëmunëhu eꞌure beꞌabuejëꞌëro ijonö bogo gavaruëhi amo börömo böröme Babylon iꞌue baeromo ëhi ma-ioroꞌioremu bevaꞌoromo sisërëꞌiramu ijonöho bogo gaꞌaꞌanuëjo. 22 Gita bejaruoho jö iaruoho virikö huosiharuoho hëgö huaruoho ë hesi huëho ë amoroho ijonöho bogo heꞌaꞌanuëjo. Inömo javuo bövi biseꞌo avohoꞌamarue aribövioho ë amoroho ijonöho bogo birohëvoꞌanuëjo. I saꞌijovaje munë hunuohunuovoꞌego garahöröꞌe baejajoho ë amoroho ijonöho bogo heꞌaꞌanuëjo. 23 Iro bunoꞌiraeꞌego ajivajoho ë amoroho ijonöho bogo gaꞌaꞌanuëjo. Aꞌo magonahoꞌo masurovoromo nimoronimoroharuoho ë amoroho ijonöho bogo heꞌaꞌanuëjo. Röhu amo rajomë urimo jemesi moni mu vaejarue ariböviohuro saꞌa ioroꞌioroho iosirëmiromo masije jëvade höjo. Jemëro sareri sareriꞌe muoho vaeromo saꞌae ahoꞌo jabesi uehoroho ijumëharije höjo.
24 Röhu jö God-aro baeromo majëhijarue ariböviohuꞌo God-are aribövi ioroꞌiorohuꞌo ë amore o dinöꞌe dinöꞌe raromaruoho muoꞌamamu vuovëvëꞌoho ë amo rajo jabesi sisë höjo. Iae ëhuni ë amoho sisërëꞌajëjo. Anerahuro ëhi uvohijo.