11
A Jisas E Aarapuu
I Jerusalem Mala Inemauri
MATIU 21:1-11; LUK 19:28-40; JON 12:12-19
Maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae hunie i Jerusalem, kire ko nanauhie mo huilume i Betfeis na i Betani, kara'inie Uuwo Ni Ei Olif. Oto a Jisas ko uusunge'inie e ro pwaarongoisuli ingeie oto i na'o, na ko te'uri hunirerue, “More ke lae i na'o aana huilume nge kolu ko leesie ta'aune. Na maholo more kei hule ta'au, more kei leesie kele dongki haalu kire pwasue ta'au i leune. Dongki ngeena, nga iinoni ka'a ta'e ike ue aana. Oto more ko luhesie, more ko toolea mai hunieu. Mala uri nga iini ko dolosi aamore'i uuri, ‘?More ko luhesie huni taa?’ oto more ke unue oodoie uuri, ‘A poro paine e saeto'o aana, na kei ha'atola aaliho'i taane lo'u mei aana lau-leu.’ ”
Oto kirerue lae ta'au, na kire ko lio oodoie oto kalei dongki i sulie tala nge ngaeta mwala kire pwasue oto i maana nume. Na maholo kirerue ko luhesie, ngaeta mwala kire uure i leune, kire ko dolosi aadarue uuri, “!Ei! ?More ko luhesie dongki ngeena huni taa?”
Oto kirerue ko aalamire oto mala a Jisas e hatonga'i hunirerue, na mo mwaena ko toli'aasie oto hunirerue. Oto kirerue toolea mai kalei dongki ngeena i saana a Jisas, na kirerue ko aasie mo to'oni ikirerue i kolune dongki, oto a Jisas e si ta'e i lengine.
Na aana maholona mwala hunge kire eepasie tala aana mo to'oni ikire, na ngaeta mo iini kire ko lamasie mo kele sasarai ei i laona ma'usu na kire holasi'i no'one i sulie tala. Oto mwala kire na'o na mo iini i purine a Jisas, kire ko si lae pe'i soi oto paine, na kire ko lahea God uuri, “!Lahea God! A God ke ha'adiana'aa iini ko lae mai nunuha'ana satana. 10 A God ke ha'adiana'aa mwane ie, aana ko lae oto mai huni ne'i inemauri naka mala a Deved Inemauri weuwaka. !Lahea God ta'au i Lengi!”
11 A Jisas e lae hule ta'au i Jerusalem, oto e lae sili ta'au i laona Nume Maa'i Peine, ko lio hailiu hunie leesie ahutana mo ola. Ta'e aena aana maholona ko seulehi mone oto, e lae mola hunie i Betani pe'ie aawalai pwaarongoisuli mwana rue ingeie.
A Jisas E Uesie Ngaeta Ai
MATIU 21:18-19
12 Oto e dangi ho'owa kire ko eeliho'i mei mwaanie i Betani, na maholona a Jisas ko hiolo. 13 Oto e leesie ai fik uure mai ha'atau, na apana e ure diana. Oto ko lae oto i saana huni leesie ohe nga hue-huei ei aana. Ta'e maholo e lae mai hule aana, na ko leesie mola ta'e apa-apana hali'ite, i sulie e ka'a hule ue aana maholo hunie mo fik kei hungu. 14 Oto a Jisas ko te'uri hunie ai ngeena, “Nga iini sa'a roro'a ni ngaue lo'u nga hue-huei ei lo'u eemu uure si'iri pwau weu.” Na mo pwaarongoisuli ingeie kire rongoa oto nga taa e unue.
A Jisas E Oohea Mwala
Mwaanie Nume Maa'i Peine
MATIU 21:12-17; LUK 19:45-47; JON 2:13-22
15 Maholo kire lai aarapuu ta'au i Jerusalem, oto a Jisas ko lae i laona lolata aana Nume Maa'i Peine, na ko aehota oohea mwala ko holi-holi na mo iini ko ha'a-ha'aholinge'i ola. Ko keusie oto mo taetahe mwala ko ooli-oolisi to'oha na mo leu ni ii'o-ii'o ikire mo iini ko ha'aholinge'i hiroikuu. 16 Na ko uure honosie oto mwaanie nga iini e toolea lo'u mei nga mei ola huni ha'aholi i laona lolata aana Nume Maa'i Peine. 17 Oto ko si ere aada uuri, “A God e unue aana mo Uusu-uusu Maa'i uuri, Nume ineu oto nume ni aarenga'inge hunie mwala aana ahutana mo henue i laona walumalau. Aesaea 56:7 Ta'e omu ko si da mola ko ne'ie hahale kira horopeli kire sai mumuni i laona.” Jeremaea 7:11
18 Oto mo na'ohai pris na mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis kire rongo urine, kire ko aehota lo'onga'i oto i sulie nga tala uuri taa kire kei horo maesie a Jisas aana. Ta'e kire ko me'ute'inie, aena aana ahutana mwala ko tohungei pangata'inie ha'a-uusulinge ingeie. 19 Oto e hule i seulehi, a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae oto lo'u mwaanie i Jerusalem.
A Jisas E Ha'a-uusuli I Sulie Aarenga'inge Pe'i Hiiwalaimolinge
MATIU 21:20-22
20 Oto i maahu'o-hu'o aana hai dinge lo'u i puri, kire ko eeliho'i lo'u mei sulie tala, na kire ko leesie ai nge a Jisas e uesie, e mae uure i to'elena lai hule oto aana imi-imine. 21 Oto a Pita ko aamasito'o aana nga taa nge a Jisas e unue, oto ko te'uri hunie, “Ha'a-uusuli, o ke lio ka'u. Ai nge o uesie e mae oto.”
22 Oto a Jisas ko unue hunire uuri, “Omu ke hiiwalaimoli mola aana a God. 23 To'ohuu no ko unue huni'omu uri mala ta'ena nga iini eemiu ko unue hunie toloi henue ie uuri, ‘O ke pola mola i eesi,’ na e ka'a ne'isae rue-rua'a, nge nga taa e sukaa kei reu mola hunie. 24 Oto aena ngeena no ko unue huni'omu uri aana maholo omu ko aarenga'i na omu ko sukaa nga mei ola aana a God, omu ke noruto'o oto uri omu hele aana oto, na niilana nga taa omu sukaa kei lae oto huni'omu. 25 Na maholo omu ko aarenga'i, omu ke hola'i sae'aasie ka'u nga mei ola omu ko to'o aana honosie nga iinoni, hunie Aamamiu i Lengi ke si sae'aasie mo ooraha'aanga i'omu mala omu esuiena.”
Mo Rato Ni Jiu Kire Lupwe'i Dolosie Uri Nanamanga
A Jisas E Uure I Tei
MATIU 21:23-27; LUK 20:1-8
27 Oto kire ko he'i hule lo'u ta'au i Jerusalem, na maholo a Jisas e lae i laona Nume Maa'i Peine, mo na'ohai pris, na mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis, na mo rato ni mwane, kire lae mai saana. 28 Oto kire ko dolosi aana uuri, “?Nga nanamanga uri taa ni o to'o aana huni esuie walu ola o ko deu'i ngeena? ?Na a tei ni e niie nanamanga ngeena huni'o?”
29 Oto a Jisas e aalamire ko te'uri, “Ineu no'one no ko sare hola'i dolosie ta'a-ta'a mei dolosinge aamiu. Mala omu ko aalamieu, nge ne ke si unue oodoi'omu uri nanamanga uri taa nou to'o aana huni esuie walu ola ienini. 30 Oto omu ke unue ka'u oodoieu. ?A tei ni e niie nanamanga hunie a Jon huni loto maa'i aana mwala? ?A God wa mo iinoni mola?”
31 Oto kire ko aehota ere hailiu i matolada uuri, “?Oto nga taa kolu kei unue? Mala uri kolu kei unue a God ni e niie nanamanga ngeena hunie a Jon, nge kei unue hunikolu uuri, ‘?Nge ko urine, na e ue omu ka'a hiiwalaimoli aana?’ 32 Ta'e mala kolu kei unue uri iinoni mola ni e niie nanamanga ngeena hunie a Jon, nge kolu kei lio talakaelu aana mwala. Aena aana ahutana mwala kire mani ne'isae oto uri a Jon ingeie nga propet to'ohuu.”
33 Oto kire ko si aalamie mola a Jisas uuri, “Melu ka'a saie ike.”
Oto a Jisas ko si te'uri hunire, “Ko urine, nge ineu na nou sa'a unue ike no'one oodoi'omu uri nga nanamanga uri taa no ko esuie mo ola ienini aana.”
11:25 11:25 Ngaeta mo uusu-uusu i na'o aana erenga ni Krik kire sapeie lo'u tatala 26 uuri, “Ta'e mala omu ka'a sae'aasie mo ola aaela nge mwala ko deu'i huni'omu, nge Aamamiu ta'au i Lengi e sa'a sae'aasie no'one mo ooraha'aanga i'omu.” Leesie Matiu 6:14-15.