28
Raa beta mkai riof mam sato ro Malta
Amu beta nmo snok mne nkai riof oh. Tna amu nrok nhar nwe sato reto to, sato ro masom Malta oh meto. Raa ro mhau mam sato reto mno bo moof toni syok kʼamu. Ana huwya mtar amu tna misoh amu kaket ye. Arin mkair re amu nfos toni. Tna ana mko tafoh re kbe amu nmo nni foos ye. Paulus soo roko thauk tna yamo yawah roko weto yko abyõ mam tafoh. Ait yno feto kri-kri fo, tafoh mafit aban sau ro mhau mato fo tibyo mham frok, tna mafit Paulus yatem. Raa ro sato reto mmat aban reto mafit Paulus yatem kro feto, tibyo mawe bo kʼanya mawe, “Tnaut tawe raa refi fi ja yame raa majat, menohe ait ykai riof sai mam sawan sai. Tna kabes sayõ ait yhau yaam fee.” Paulus bes-baas aban reto mamo mait mam tafoh, tna Paulus yari ait yham bo baro fee tum. Raa ro sato refo mnaut mawe rere baro feto Paulus yatem mrok mtun mase, tna kbe ait yatu btek yai mam tabam yajat. Ana mhau mwof baro kait oh. Menohe yatem moof sai; bo ro ana mnaut reto to, mabo aro fee. Tibyo ana me mnaut mawe, “Nno be bi ait retait kabes sait!”
Raa ro yase mam sato reto yasom Publius. Tna tabam rait mhau kene mam beto. Ait yitrah amah rait kʼamu tna yno bo moof kʼamu ti trion tuuf. Mam ati reto to, Publius yaja kiyam. Ait yetsu mbe tna ysyõ ksoh ye. Paulus yamo ymat raa ro kiyam retait. Tna skabuk yatem ytor abyõ kʼbi ait. Tibyo bi ait yrok kiyam marak ye. Paulus skabuk raa retait yrok bros feto, tna bokyas reto raa mari faram ye. Tna raa kiyam taro beta mamo mo kʼPaulus tna ait skabuk ana mrok bros beta ye. 10-11 Tibyo raa ro Malta mno bo moof toni kʼamu tna mayoh asik mase kʼamu ye. Amu nhau mam sato reto snyi tuuf. Tna mam wore amu siwyan nuut kapal roto to, raa ro sato reto makah boit msya bo roto taro ye mama mee kʼamu niit mam kapal.
Kapal sau ro tiwya mama mbam kota ro Aleksandria soso mam sato reto mam soo ro foos mfi reto ye. Kapal reto tiwya raa mfen mana rau mfi dewa wana mabo ewok mawyan rana. Dewa mabo ewok ro ja ana smot weto to, masom Dioskuri. Tna amu nsen nmo nuut kapal nmo renti. 12  Kapal reto nhoh nmo snok mam joh ro Sirakusa tna soso nhau ti trion tuuf mam beto. 13 Amu nbam beto nsen nmo renti nmo nwyan tabam reto snok mam joh ro Regium. Rabu ti fo, foos mfi mbam ati ro selatan tna ti ro ewok to amu snok mam joh ro Putioli. 14 Mam Putioli to, amu nroh tna nkai raa Kristen baro ye. Ana mabe amu nhau nsya ana mam beto ti trion krema. Tna fo amu nsen nmo iso mne nmoʼt kota ro Roma. 15 Raa Kristen ro mhau mam Roma mari bo amu nma kri-kri fo, tna baro masen mamaʼt remo ro Apius (yuk reto ja raa mama masim bo) mkah bo mtar amu. Tna raa Kristen taro mamaʼt remo ro Tres Taberne mkah bo mtar amu ye. Paulus ymat raa weto mama to, ait simaut mam yhaf mato tna yayoh asik mawat kʼAllah ye.
Paulus yhau mam kota ro Roma ste raa mtu srah rait
16 Amu nmo snok mam kota ro Roma to raa ro pemerintah matmof Paulus mbis ait yhau mam amah sau ysya raa sbe sait ro kmot ait. Mbis ait yhau mam bui fee. 17 Paulus yhau masno tuuf tna ait ytu raa manes ro Yahudi mama siret su. Tna Paulus yawe kʼana yawe, “Raa wojõ sor: Jõ to tno bo ro mkair aro mai kʼraa wanu fee. Tna tber kait bo mafa ranu ja hohos wanu mno soo bo to fee ye. Menohe raa mfot jõ mam Yerusalem msan kʼraa ro Roma. Tna makah jõ mamaʼt befo. 18 Raa mase mtu srah ajõ tna mkai safo mabo ro ana maun boun kʼjõ to, aro fee ye. Tibyo ana mawe bitsre jõ tamo. He mfe. 19 Raa ro Yahudi matak wa sai. Feto oh mi jõ te takah srah refo taut tamo to kʼraja Kaisar tna kbe ait ytu srah ajõ fo. Menohe jõ tawe abyõ tawe jõ tamaʼt befo taun boun anu raa ro Yahudi fee. 20 Feto oh mi riwai jõ ttu anu nma no kʼjõ fo. Tawe betoo bo refo kʼanu. Anu raa ro Israel ja bwe Mesias ro Allah ysok yoo riof yee kʼraa to, kbe yama. Jõ tnaut tawe feto ye. Tna au oh mi raa mfot jõ makah mamaʼt befo fo.” 21 Tna raa ro Yahudi weto mawe, “Amu nkai aam ro mbam rabin ro Yudea mkyas bo mkair ro nyõ nno bo aro fee ye. Tna raa sait ybam raa wamu wefi bo yama ykyas bo mkair ro nyõ nno bo to fee ye. 22 Menohe amu nri raa beta mawe kair bosmot raa ro Kristen oh. Tna amu huwya nri bo ro nyõ nesait nkyas.” 23 Tna ana mmah oon mawe ti aro ana mama siret su u.
Tna mam rabu ro oon sboh to, raa msis-sas mamaʼt amah ro Paulus yhau. Paulus huwya betoo bo kʼana. Ait ykyas wore wo Allah yamo Raja ybo raa mana rAit. Ait ykyas bo kʼana mamo snok hreha. Tna ait ykyas Yesus kʼana ye. Yawe Ait Mesias ro tiwya Watum ro Musa msya nabi na mkyas ye. 24 Tna ana taro mari bo ro ait ykyas to, smot bokyas reto mawe mabo oh. Tna ana taro to, hawe smot bokyas reto ye. 25-27 Ana mhaf wana hayah-hayah sai. Tna santri anya. Tibyo Paulus yasen ykyas bo ro tiwya Allah ykyas kʼnabi Yesaya:
“Nasen namo no kʼraa wefo. Tna nawe kʼana nawe, ‘Anu ja nri bo menohe anu srau nnaut bo ro anu nri reto fee. Anu nmat bo menohe mfi bo anu nhar bo reto fee. Anu hawe bo smot Jõ. Tna anu nimara mtuk, hawe nri Jõ fee. Tna nsu wanu mti, wase bo ye. Menohe mfi bo anu hah nma no kʼJõ to, soh anu nhaf smot Jõ to, kbe tno re anu nrok noof; kbe anu nimara nri bo, tna nsu wanu to, kbe nmat bo tna nhar ye.’ ”
Yesaya 6:9 - 10
Paulus yawe, “Tiwya Har ro Tuhan mkyas bokyas reto kʼnabi Yesaya. Ait ykom bo reto tna ykyas kʼanu hohos na wanu ye. Tna bokyas mbam kʼHar ro Tuhan reto mabo oh mefo!” Paulus ykyas bo reto mam tis tna raa mbam raa mana ro Yahudi masen mbrir-brar mbam siret refo mamo. 28 Tna ait yawe kʼana yawe, “Nri oh! Nhar oh: Riof ro Allah yoo yee reto to, mfo refo Ait yoo yee kʼraa ro mbam raa mana roto makin ye. Tna ana weto to, kbe mari tna moo riof rAit reto mse kʼana to.” [ 29 Paulus yawe bo weto mkak. Tna raa ro Yahudi weto taro mrok kmo. Ana beta masen mamo tna santri bo kʼanya iti ye.]
30 Tna Paulus yhau tahun trion ewok muuf mam samu ro ait kwiyat reto. Ja ait ksoh huwya ykyas bo ysya awya sai ro yama yo kʼait. 31 Yhau to, ait ykyas bo abyõ sai ykyas wore wo Allah yamo Raja ybo raa mana rAit. Tna ait ykyas Tuhan Yesus Kristus yasom rAit ykah yatak tna raa aro mno wa bo fee ye.