10
Noo fnya tna nako au makus to ma
Yesus sikba remo ro Kapernaum tna yaut wiak frit aya ro Yordan. Tna yamoʼt provinsi ro Yudea. Raa msis-sas mama mo kʼAit. Tna Ait ykyas bo kʼana mnan fi ja Ait yno. Tna raa ro Farisi baro mama mo kʼAit. Ana mawe mtu bo sanet Ait mawe, “Fyi; mfi bo raa sait yako yfain makus sai. Ait yiwer Watum ro Musa ykom oh meto, fe mfe a?” Yesus ye ytu kʼana yawe, “Watum ro Musa reto mkyas mawe bawya?” Tna ana mawe, “Musa yawe,
‘Soh raa sait yako yfain rait makus to, kbe ait ykom aam ro mako au makus. Ykom tna yee kʼau wia, tna ait yako au.’ ”
Ulangan 24:1-4
Tna Yesus yawe, “Allah hawe raa sait yako yfain rait. Menohe anu ja nna matak sai; anu hawe nri Watum ro Allah. Au oh meto Musa ykom watum reto. Menohe Bokom ro Allah mawe,
‘Maban tiwya tinyi to, Allah yfen raa sme ye tna yfen fnya ye.’
Kejadian 5:2
‘Feto oh mi kbe ku ro sme sikba yaja ysya yme na tna yamo ysya yfain rait mhau su. Kbe ana mbewok mjin su tna mhaf sau su ye.’
Kejadian 2:24
Feto to, Ana mnan fi raa mabo ewok u fee. Ana haberek mfi raa sait aran sai. Tna raa sme msya fnya ro Allah yse mrat su to, raa sait bo ye betwat ma.”
10 Yesus ysya kuber wAit mamo truk mam amah mato tna kuber wAit mtu kʼYesus mawe, “Nkyas bo ro riwai reno u kʼamu.”
11 Tna Ait yawe, “Awya sai ro yako fnya rait makus tna yamo ymen fnya ro u to, ait retait raa ro ywyah oh meto. 12 Mfi bo fai sau mako maa tna msya raa roto to, fai au reto fnya ro mwyah ye meto.”
Yesus skabuk ku kinyah
13 Tna raa baro makah kukek wana mama mo kʼYesus. Ana mama re kbe Ait yse yatem abyõ kukek wana. Kuber ro Yesus mmat feto, tna ana mastako raa weto. 14 Menohe Yesus ymat feto, tna bhah kuber wAit. Bhah ana yawe, “Nitsre ku kinyah weto mama mo kʼJõ. Nwe wa ana ma! Raa ro mama mo kʼJõ mnan fi kukek wefo fo, mhaf wana to, Allah ksoh. Ana oh mi mamo raa mana ro Allah yamo Raja ybo to. 15 Menohe, Jõ tawe kʼanu tawe: Awya ro hawe mama mo kʼJõ mfi kukek wefo fo, kbe ana mamo raa ro Allah yamo Raja ybo to fee.” 16 Yesus yawe bo weto, tna Ait tubat kukek weto yse yatem abyõ kʼana tna skabuk re Allah yno bo ro moof kʼana.
Raa ro bobot mama mo kʼYesus
17 Yesus yasen yamo, tna raa sait yhoh yama tna yjit yimna hartu Yesus. Tna ait yawe, “Guru; Nyõ fi raa ro nhaf moof! Jõ kbe tno bo bawya re kbe meen Allah yno jõ thau hame wajin?” 18 Tna Yesus yawe, “Fyi re nyõ nawe Jõ fi raa ro thaf moof? Raa aro mhaf moof fee. Allah yesait aran sai yhaf rAit moof. 19 Nyõ nhar watum ntraa wefo:
‘Nme ajat ma! Nwyah ma! Nsyõf bo to ma! Siroyõ ma! Besruf raa ma! Nmat nja msya nme na to kaket!’ ”
Ulangan 5:16-20
20 Bi retait yawe, “Guru; tiwya taban tkek fares to, tiwer bo weto aro fee.” 21 Yesus ymat bi retait tna yatmof ait yawe, “Bo sau nyõ nno fefares: Namo nasim kta wonyõ beta. Tna nsaim pitis weto kʼraa ro bo marak. Soh nno bo reto to, nyõ name kta mam sawro ro Allah oh meto. Tna fo nama nkro Jõ.” 22 Ait retait bobot toni. Tibyo yari bokyas ro Yesus reto to, ait srau hri yamo bait.
23 Yesus ymat kuber wAit tna yawe kʼana yawe, “Raa ro bobot masen mamo raa ro Allah yamo Raja ybo to, min toni.” 24 Kuber ro Yesus wAit mrok ktak mari bo ro Yesus yawe reto. Tna Yesus yawe u yawe, “Ku woJõ sor fo, raa mamo raa ro Allah yamo Raja ybo to, min toni. 25  Unta maboh sau twok mam sii hroh to, mnan-nan baro ye. Menohe raa ro bobot yamo raa ro Allah yamo Raja ybo to min toni.” 26 Kuber ro Yesus wAit mari feto tibyo mrok ktak. Tna ana mtu kʼanya mawe, “Soh feto to, raa awya meen ykai riof?” 27 Yesus yasu ymat ana tna yawe, “Anu raa to, nesait ntai nno riof kʼanu fee. Menohe Allah yno riof kʼanu saah. Ait ytai yno bo bawya sai.”
28 Tna Petrus yawe, “Amu wefo nsen sikba bombra wanu beta afo re nma kro Nyõ oh.” 29 Yesus yawe, “Raa ro smot Jõ tna mamo mkyas Bokyas Moof ro Allah (Injil) to, taro to, sikba amah rana. Tna taro to, sikba mao msya mano na, maja msya mme na, kukek wana, tna armato wana bo sor to. 30 Kbe ana beta mkai bo weto beta aro naut u. Kbe ana mkai amah aro u, mao msya mano na, maja msya mme na, kukek wana, tna armato muhrin trion 100 naut u mam tabam refo. Menohe kbe raa sikowah ana weto ye. Tna meen raa weto kbe mkai roon ro hame ye. Bo wefo beta kbe mabo tu oh. 31 Menohe raa mawat ro mfo refo matim wia to, meen mamo tis. Tna ana ro mfo refo mhau tis to, meen matim wia.”
Bo samyoh ro kbe mai kʼYesus
32 Yesus ysya kuber wAit mamo mam iso maka kri-kri mamoʼt Yerusalem. Tna Yesus yatim wia. Kuber wAit mnaut yyi. Tna raa taro ro kro Ait mamo fo, ana waa ye. Yesus ytu kuber wAit mesait aran mama tna Ait ykyas bo ro kbe mai kʼAit yawe, 33 “Jõ fi 'Ait ro Yroh Yama Yfi Raa Sai'. Anu bmoʼt Yerusalem mefo. Mam beto to, kbe raa mfot Jõ msan kʼimam manes msya guru agama ro Yahudi. Tna kbe ana mbis raa mame Jõ tajat. Tna ana ro agama Yahudi weto, kbe moo Jõ msan kʼraa ro wase Allah. 34 Kbe ana mamus Jõ, tfeh oot kʼJõ, moo too mmok-mak Jõ, tna kbe ana mame Jõ tajat. Tna ti ro tuuf to, kbe Jõ trok tasen.”
Boyoh ro Yakobus ysya Yohanes
35 Tna Yakobus ysya Yohanes mama mo kʼYesus. Ana mbewok ku ro bi Zebedeus wait. Tna ana mayoh kʼAit mawe, “Guru; amu nyoh re Nyõ nno bo bawya sai ro amu nyoh kʼNyõ fo.” 36 Yesus ytu si kʼana yawe, “Bo ro anu nyoh kʼJõ to bawya?” 37 Ana mawe kʼAit mawe, “Meen Nyõ namo nase nbo raa woNyõ to; amu nyoh kʼNyõ re amu bewok nmo nse nsya Nyõ ye. Nbis amu sait hre kʼNyõ mam ati ro natem ati. Tna nbis sait hre mam ati ro natem ta.” 38 Menohe Yesus yawe kʼana yawe, “Anu wase bo ro anu nyoh: Meen bo ro samyoh mai kʼJõ. Fyi; kbe anu mbewok ntai nsom bo ro samyoh mnan Jõ feto ye, fe mfe a?” 39 Tna ana mawe, “Amu ntak ye.” Tna Yesus yawe, “Bo ro mama mai kʼJõ to, meen anu nsom ye to. 40 Menohe awya ro hre mam ati ro tatem ati msya tatem ta to, Jõ oh mi tsok ana weto fee. Raa ro hre mam yuk reto to, meen Allah yesait ysok bo rAit oh.”
41 Kuber wAit mabo nsaa taro mari bo reto, tibyo ana kmo Yakobus ysya Yohanes. 42 Feto tibyo Yesus ytu ana mama tna yawe kʼana yawe, “Nnaut nwe raa ro wase Allah mam tabam refo to: Raa ro mamo aban mana wana ja mberasi raa kinyah ro ana mbo. Tna raa ro mamo tuan, tna hre abyõ mam uu to, ja mbis-bas raa sai. 43 Menohe anu to, nno bo feto ma. Awya sai ro yawe yase kʼanu wefo to, ait yamo raabis ranu tna ait yno bo wanu ye to. 44 Tna awya ro yawe yatim yamo aban mana kʼanu to, kbe ait yamo sryan kʼraa beta wia. 45 Ynan fi Jõ fo. Jõ fi 'Ait ro Yroh Yama Yfi Raa Sai'. Jõ tama fo, tawe tbis raa mno bo woJõ fee. Menohe Jõ tama fo re tno bo kʼraa. Tna tama re too tetsu ajõ tfes raa mawat.* Tibyo kbe ana mkai riof ro mase.”
Yesus yisoh Bartimeus tna yasu maah
46 Yesus ysya kuber wAit mamo snok mam kota ro Yerikho. Ana mhau ti baro firwas tna masen mamo. Tna ati ro ana sikba kota reto to, raa msis-sas kro ana mamo ye. Mam weto to, raa ro yasu mboh sait hre mam iso maam jaro yayoh bo. Ait yasom Bartimeus, ku ro bi Timeus yare. 47 Ait yari raa mawe, “Yesus, ro ybam Nazaret tait yama!” Tibyo ait ro yasu mboh retait ytu yawe, “Yesus, Ku ro Daud; natmof jõ!” 48 Raa mawat kmo bhah ait mawe, “Shait!” Menohe ait beroh ytu fari renti yawe, “Ku ro Daud, natmof jõ!” 49 Yesus susu yros tna yawe kʼana yawe, “Ntu ait yama!” Tna ana mtu bi ro yasu mboh retait mawe, “Yesus ytu nyõ, yawe nasen nama!” 50 Raa ro yasu mboh retait bitsre ratan rait ro mne mhau akus. Tna yasen fooh yamo yo kʼYesus. 51 Yesus ytu bo kʼait yawe, “Nyõ nksoh nawe Jõ tno bo bawya kʼnyõ?” Ait yawe, “Bi Guru; jõ ksoh tmat bo ye!” 52 Yesus yawe, “Bosmot anyõ misoh nyõ nasu maah meto. Namo oh.” Mam weto si fo, raa retait yasu mmat bo tna ait kro Yesus mamo ye.
* 10:45 Raa wAit mno iro. Menohe Allah sikowah ana fee. Yesus yawe Ait raa mame riryõn. Feto to Ait yake raa ro mno iro weto mkah yetsu rAit. 10:47 Bokom ro Allah mawe Mesias ro meen yama tait, ybam kube ro raja Daud. Raa ro agama Yahudi beta mhar bokom reto. Feto to ana mtu Mesias yasom ‘Ku ro Daud’ ye.