27
Conanꞌcüenonhan Pablo tsjoon Roma
Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jnanꞌjndaꞌhan na nnanꞌcüanonhan Pablo ndyuaa Italia yo mañoon nnꞌan na mꞌan naviꞌ, tyincyahan cüentahin ntꞌö juu tsꞌan na coxen cüii tmaanꞌ sondaro. Julio jndyu tsanꞌñeen. Juu tmaanꞌ sondaro na coꞌxen jon, jndyuhanꞌ Augusto, xueeꞌ nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma. Ndoꞌ ja Lucas, tyjë yo Pablo. Sacuá vꞌaandaa na jnanhanꞌ ndyuaa Adramitio na vjahanꞌ njoon na mꞌanhanꞌ ꞌndyo juu ndaandue ndyuaa Asia. Juu Aristarco, tomꞌaan jon yo já. Jon tsꞌan tsjoon Tesalónica ndyuaa Macedonia. Ndoꞌ vi na jndë tuá juu vꞌaandaaꞌñeen, matyꞌö́n, tosá. Ndoꞌ cüiichen xuee squë́ tsjoon Sidón. Ndoꞌ juu Julio, sꞌaa juu na ya tsꞌanhin yo Pablo, ee tyincyaa juu na tëquindyiaaꞌ ya Pablo nnꞌan na ya jñꞌoonhin na tixeeꞌ nanꞌñeen jon. Jndë joꞌ sacuá nntꞌá vꞌaandaa. Jnán Sidón, sacüenö́n tondye ndyuaa Chipre. Juu ndyuaaꞌñeen mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Tondyeeꞌ juu Chipreꞌñeen tyiꞌjndeichen totyion jndye sta vꞌaandaa. Sacüenö́n tocjeeꞌ ndyuaa Cilicia yo Panfilia. Joꞌ squë́ tsjoon Mira ndyuaa Licia.
Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ ntjii capitánꞌñeen ncüiichen vꞌaandaa na jnanhanꞌ tsjoon Alejandría na vjahanꞌ ndyuaa Italia. Tꞌua tsanꞌñeen tsꞌian na cuá quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen. Majndye xuee nion ro nion ro totsá. Yo ncꞌua yo ncꞌua satsquë́ tonnon tsjoon Gnido. Ee ninvaa na totyion jndye sta vꞌaandaaꞌñeen, joꞌ na tandiquindëë na ngitsácyá ndyuaa Salmón. Joꞌ na sacüenö́n tocjeeꞌ ndyuaa Creta na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ndoꞌ yo ncꞌua jndyi tenö́n ngiaaꞌviꞌ juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ squë́ ncüii joo na ndyo tsjoon Lasea na jndyu Buenos Puertos naijon na tandyiiꞌ ndaandue.
Ndoꞌ ngꞌe na tyiꞌya mꞌaan jndye, joꞌ jndye xuee na toquiñjö́n nato yo juu vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ xjenꞌñeen jndë tentyja na toncuuꞌ na ncjantyichen vꞌaandaa, ee jndë tyꞌoonhanꞌ ngueesuaꞌ. Mangꞌe joꞌ, siquiꞌmaanꞌ Pablo nnꞌan na cotsayꞌon vꞌaandaaꞌñeen.
10 Itso jon ndëëhan:
—ꞌOꞌ nnꞌan, ndö jñꞌoon na matsiquiꞌmanꞌ ja ꞌoꞌ, xe na aa ncꞌöntyë, ngenön natëꞌ ndoꞌ tꞌman ngitsu. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi quichu na ngitsu, mantyi ngitsu juu vꞌaandaavahin yo ninꞌnquë.
11 Majoꞌ juu capitánꞌñeen, siuꞌ jon jñꞌoon na tso tsan na vayꞌoon vꞌaandaa yo juu tsan na ꞌnaanꞌhanꞌ. Min tatyiiꞌ jon xquen jon jñꞌoon na tso Pablo. 12 Ndoꞌ ngꞌe juu tyuaaꞌñeen tyiꞌya vaahanꞌ naijon na ntsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, jnaanꞌ joꞌ tyiꞌninꞌcüenon nanꞌñeen ngueesuaꞌ, ee majndyentyihan jnanꞌtiuhan na yantyi na ncꞌochenhan na tonnon, ee tontyja nꞌonhan na aa nndëë ntsquehan tsjoon Fenice naijon ya jndyi vaa na cotsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, joꞌ ngüenonhan ngueesuaꞌ. Juu tsjoon Feniceꞌñeen mꞌaanhanꞌ ndyuaa Creta na xiꞌjndiohanꞌ mꞌaan ndaandue.
Jndei tyio jndye nnon ndaandue
13 Nion ro nion ro tomꞌaan jndye, joꞌ jnanꞌtiu nanꞌñeen na nndëë ntꞌahan chaꞌxjen na tjooꞌ jñꞌoonhan. Ndoꞌ juu xjo na cotjueꞌhan quityquiiꞌ ndaa chaꞌ na ngüentyjeeꞌtyen vꞌaandaa, jnanꞌvehinhanꞌ, jntꞌuí, tyꞌö́n, tosá. Sacüenö́n ngiaaꞌviꞌ juu ndyuaa Creta. 14 Majoꞌ tyiꞌcovijndye na sá, ndoꞌ tontyja na conduiꞌ ncjuu ntyqueꞌ, joꞌ jnan ncüii jndye na tenon ntyja xjen na jndei jndyohanꞌ, totyiohanꞌ juuhanꞌ cjooꞌ vꞌaandaaꞌñeen. 15 Juu jndyeꞌñeen tovayꞌoontohanꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe na ndiquindëë ntꞌá na ntsayꞌö́nhanꞌ na tonnon, joꞌ jntyꞌë́tö́ na cayꞌoon nquiihanꞌ tontyja na ntꞌue tsꞌonhanꞌ. 16 Tenö́n tocjeeꞌ ncüii ndyuaa chjo na jndyuhanꞌ Cauda na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ, juu ntyjaꞌñeen tyiꞌjndeichen mꞌaan jndye, joꞌ yo ncꞌua jndyi na tꞌuë́ istjö cüentaaꞌ juu vꞌaandaa tꞌman, na tyꞌíhanꞌ joꞌ. 17 Ndoꞌ vi na jndë tjuë́ꞌ istjöꞌñeen quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, joꞌ jnanꞌtyë́n juu vꞌaandaa yo ntꞌua tꞌio chaꞌ tyiꞌntsityuiiꞌ ndaanduehanꞌ. Jntꞌá na nndaꞌ ee ncyá jndyí xe na aa ngacüꞌahanꞌ ncüii joo na jndyuhanꞌ Sirte naijon na jndye teiꞌ mꞌaan. Jndë joꞌ nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌcyaahan ndiaa ntuein na ityionhanꞌ jndye chaꞌ ntsixjenhanꞌ najndei ntyque jndyehanꞌ. Jndë joꞌ majntyꞌehan na tovantyqueto jndyehanꞌ. 18 Ndoꞌ vi na tonco ncüiichen xuee, nin vaa jndei na ntyque jndye juu vꞌaandaaꞌñeen. Joꞌ taꞌ nanꞌñeen na totjiꞌhan quichu, totjueꞌhinhanꞌ quiiꞌ ndaandue chaꞌ ntsixjenhanꞌ na ja vꞌaandaaꞌñeen. 19 Ndoꞌ xee na jndë ndye, nquë́ totjíꞌ ntꞌötsꞌian cüentaaꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen, totjuë́ꞌhanꞌ tyquiiꞌ ndaandue. 20 Majndye xuee na tyíꞌquijntyꞌiá min ndoꞌcüjioonꞌ min ncjuu. Ndoꞌ ninvito jndei totyionhanꞌ jndye tꞌman juu vꞌaandaaꞌñeen, ata tonanꞌtiú na mꞌán na ntꞌoo já.
21 Ndoꞌ ngꞌe jndë tijndye xuee na tacocüꞌá, joꞌ tëcüentyjeeꞌ Pablo quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen. Itso jon ndëëhan:
—ꞌOꞌ nnꞌan, juu xjen na ninvaa mꞌan Creta, tsjö ndëëhoꞌ na tyiꞌninncyö. Xe na aa juuhanꞌ tyiꞌhoꞌ nquenhoꞌ jñꞌoon na tsjö, tyiꞌxeꞌquitjön naviꞌva, min tyiꞌxequitsu quichu. 22 Majoꞌ naneinhin, matsiquiꞌmanꞌ jahoꞌ na tyiꞌndyuehoꞌ. Cꞌonhoꞌ na quinanꞌxuanhoꞌ ñuaanhoꞌ ee minꞌncüii jaa xeꞌcüjë, xiaꞌntyi juu ro vꞌaandaa ndyuiiꞌhanꞌ. 23 Ee ja condui cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ matyeꞌntjön nnon jon. Ee tsjon jñon jon ncüii ángel cüentaaꞌ jon na mꞌan. 24 Juu ángelꞌñeen itso jon nnön: “Nndaꞌ Pablo, tyiꞌntꞌueꞌ, ee mancüiixjen ngueꞌ tsjoon Roma naijon na mꞌaan ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman. Ndoꞌ joo nnꞌan na ñjon nato yo ꞌuꞌ, minꞌncüiihan xeꞌncyaa Tyoꞌtsꞌon na nncüjehan.”
Ndöꞌ vaa na tso ángelꞌñeen nnön. 25 Mangꞌe joꞌ, cꞌonhoꞌ na quinanꞌxuanhoꞌ ñuaanhoꞌ ee ja vantyja tsꞌön na ntsiquindë Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na jndë tso juu ángelꞌñeen nnön. 26 Majoꞌ ngantyqueꞌhanꞌ jaa ncüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ.
27 Jndë tueeꞌ chaꞌna quinꞌon xuee na ndoꞌvanjan vayꞌoon jndye juu vꞌaandaaꞌñeen na tomꞌán juu ndaandue Adriático. Ndoꞌ ndö vaa ꞌnan na tui. Chaꞌna xoncüe tsjon, nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo juu vꞌaandaaꞌñeen, taaꞌ nꞌonhan na mandyo ntsquë́ ncüii tyuaa. 28 Joꞌ tjueꞌhan ꞌnan na ntjiꞌhan xjen nchu xjen na njoon juu ndaandue, ndoꞌ taaꞌ nꞌonhan na njoonhanꞌ chaꞌ vi ntcyu nchoꞌnqui vantjoꞌ yon metros. Ndoꞌ vi na jndë tyꞌentyihan, tjiꞌ nndaꞌhan xjen, ndoꞌ taaꞌ nꞌonhan na njoonhanꞌ chaꞌna ntcyu nchoꞌntyqueꞌ metros. 29 Ndoꞌ ngꞌe na ncyaa jndyihan na ngaquiñjon vꞌaandaaꞌñeen ntjöꞌ, joꞌ tjueꞌhan ninnque xjo totsꞌaan vꞌaandaaꞌñeen chaꞌ ngacüentyjeeꞌhanꞌ. Ndoꞌ ntꞌue jndyi nꞌonhan na nninxuee. 30 Ndë joꞌ nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo juu vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌtiuhan na nnanꞌnonhan. Juu tontyja sta vꞌaandaaꞌñeen, veꞌ jntꞌa yahan na mañoon ncjo cotjueꞌhan quityquiiꞌ ndaandue na ntꞌahanꞌ na cacüentyjeeꞌchenhanꞌ. Majoꞌ tyiꞌyuuꞌ na joꞌ ntꞌahan ee istjö cotjueꞌhan nnon ndaandue chaꞌ ndëë nnanꞌnon nquehan. 31 Majoꞌ itso Pablo nnon Julio yo sondaro ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen:
—Xe joo nanminꞌ tyiꞌquintjohan quiiꞌ vꞌaandaa, min ꞌoꞌ xeꞌquindëë nꞌmanhoꞌ.
32 Ndoꞌ sondaroꞌñeen jeꞌ, vi na jndë jndyehan jñꞌoonꞌñeen, tꞌuahan tsꞌua na tyen istjöꞌñeen, mana jntyꞌehan na tëvjahanꞌ.
33 Ndoꞌ xjen na vandixuee, siquiꞌmaanꞌ Pablo nanꞌñeen na cüaꞌhan. Itso jon:
—Jndë nginꞌon xuee ndyiiꞌ jndyi nꞌonhoꞌ na aa nꞌmanhoꞌ, min tatyincyaahanꞌ xjen na ntcüaꞌhoꞌ. 34 Ngꞌe joꞌ na matsjö ndëëhoꞌ na cüaꞌhoꞌ chaꞌ nninncyaahanꞌ najndëhoꞌ ee minꞌncüiihoꞌ xeꞌcüjehoꞌ, tsoñꞌenhoꞌ nꞌmanhoꞌ quiiꞌ naviꞌva.
35 Ndoꞌ vi na jndë tso jon na nndaꞌ, yajoꞌ tyꞌon jon tyooꞌ. Tondëë tsoñꞌen nanꞌñeen tyincyaa jon na ncya ya ta Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndë joꞌ tyjee jon tanꞌhanꞌ, ndoꞌ taꞌ jon na icüaꞌ jon tondëëhan. 36 Ndoꞌ na sꞌaa jon na nndaꞌ, tjiꞌhanꞌ nanꞌñeen quiiꞌ jñꞌoontiu na tomꞌanhan, mantyi taꞌhan tcüaꞌhan. 37 Ndoꞌ tsoñꞌen já na mꞌán quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, quindë ve ciento vantjoꞌ ndyennꞌan nchoꞌnqui vantjoꞌ yon já. 38 Ndoꞌ vi na jndë tëcjohan na tcüaꞌhan, yajoꞌ juu quichu ntquen trigo, totjueꞌhinhanꞌ tyquiiꞌ ndaandue chaꞌ quitsixjenhanꞌ na jaꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen.
Tëquitycüii vꞌaandaa ndoꞌ na tiꞌndaaꞌhanꞌ
39 Ndoꞌ vi na jndë tixuee, nque nnꞌan na cotyentjonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen, tyíꞌquitaꞌjnꞌaanhan juu ndyuaaꞌñeen. Majoꞌ jntyꞌiahan ncüii joo naijon tëndyiiꞌ ndaandue na mꞌaan tsꞌoteiꞌ. Jnanꞌjndaꞌhan na njntyꞌiahan na aa nndëë ngaqueeꞌhanꞌ joꞌ. 40 Ndoꞌ joo ncjoꞌñeen na jndë tjueꞌhinhanꞌ quiiꞌ ndaandue chaꞌ ngacüentyjeeꞌchenhanꞌ, tꞌua sondaroꞌñeen ntꞌua na ñjonhanꞌ, joꞌ ntjohanꞌ quiiꞌ ndaa. Ndoꞌ vi na jndë joꞌ, nque nanꞌñeen na contꞌahan tsꞌian yo vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌquinanꞌhan nꞌoon pala na jndë jnanꞌtyenhinhanꞌ. Joo palaꞌñeen tsꞌiaanꞌ na covijntꞌuehanꞌ na ngantyquehanꞌ vꞌaandaa yuu va na ntꞌue nꞌonhan. Ndoꞌ mantyi jnanꞌntyjahan ndiaa na tostahanꞌ na ndyionhanꞌ jndyehanꞌ chaꞌ ngantyquehanꞌ vꞌaandaa. Jndë na tui na nndaꞌ, tyeꞌ na vjahanꞌ naijon na tëndyiiꞌ ndaandue. 41 Majoꞌ tueeꞌhanꞌ ncüii joo naijon na ityionhanꞌ ndye ndaa. Mana tëquitycüii sta vꞌaandaaꞌñeen quiiꞌ teiꞌ naijon na ñjen mꞌaan ndaa. Tavijndëë sꞌiihanꞌ. Ndoꞌ tsojnaanꞌ najndei na jndyoju ndaa tꞌman, joꞌ tyeꞌ na tëtyuiiꞌ tsꞌaanhanꞌ.
42 Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na nnanꞌcüjehan nnꞌan na mꞌan naviꞌ na chohan chaꞌ tyiꞌntsataꞌntjooꞌhan ndaa ndoꞌ nnanꞌnonhan. 43 Majoꞌ juu capitánꞌñeen, ninꞌcüañoonꞌ jon juu Pablo, joꞌ taꞌnan tyincyaa jon na nnanꞌcüje sondaroꞌñeen nnꞌan na chohan na mꞌan naviꞌ. Joꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen, tso jon ndëëhan na joo nnꞌan na ya cotaꞌntjooꞌ ndaa, joohan quitjueꞌ jndyeehan quiiꞌ ndaa chaꞌ ya ntsquehan tyuaa tcüi. 44 Ndoꞌ ndëë minndyechenhan nnꞌan na jntyꞌiihanꞌ, tso jon na cꞌohan cjooꞌ ntcaaꞌ ꞌnaanꞌ vꞌaandaa yo ntanꞌ na tyuiiꞌhanꞌ. Ndoꞌ na jntꞌá na nndaꞌ, tsoñꞌen já jnꞌmán.