9
Ntcüeꞌ tsꞌon Saulo jnaanꞌ jon
(Hechos 22:6-16; 26:12-18)
Majoꞌ juu Saulo, tyíꞌcaminntyjeeꞌ juu na itsityꞌue juu nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na ntscüje juu joohan. Mangꞌe na nndaꞌ, tja juu na mꞌaan nquii tyee na conintque cüenta nnꞌan judíos. Tëcan juu tson nnon tyeeꞌñeen na ngayꞌoon juuhanꞌ ndëë nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoon Damasco ncüii cüii vatsꞌon ꞌnaanhan. Juu tsonꞌñeen chuhanꞌ jñꞌoon na ninncyaahanꞌ najndei juu na ngacüja juu nnꞌan na cotsamꞌanhan nato ꞌnaanꞌ Jesús, nannon ndoꞌ nanntcu, ndoꞌ nndyochu ntcüeꞌ juuhan ncꞌonhan naviꞌ Jerusalén. Majoꞌ nato na ñjon juu na vavindyo na ngueeꞌ juu tsjoon Damasco, ndoꞌ ninjonto jnan chon quiñoonꞌndue, tyioohanꞌ xiꞌjndio na mꞌaan jon. Ndoꞌ na nndaꞌ, tyioohin tyuaa, jndyii juu ncüii jndye. Itsohanꞌ nnon juu: “ꞌUꞌ Saulo, ¿Ndu na matsaꞌ viꞌ ja? ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja?”
Ndoꞌ tꞌa juu: “¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta?” Ndoꞌ tꞌa jon, itso jon nnon juu: “Ja Jesús na mantyꞌeꞌ. ꞌUꞌ matsꞌaa viꞌ nquii ꞌuꞌ. Ntyja na matsaꞌ, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna itsꞌaa toro na iminꞌ oꞌ ntsiuꞌ nnon tsontë na itsityuaaꞌ tsꞌan oꞌ.” Ndoꞌ tsontyichen Jesús nnon juu:
“Quinanquintyjaꞌ, cjaqueeꞌ quii tsjoon na vjaꞌ, ndoꞌ joꞌ ngitso ncüii tsꞌan nnonꞌ nchu vaa nquii na quitsaꞌ.”
Ndoꞌ nque nannon na conanꞌjonhan yo Saulo, sacüentyjeeꞌ nanꞌhan na tyue jndyihan, ee xiaꞌntyi jndyehan jndyeeꞌ tsꞌan, majoꞌ minꞌncüii tsꞌan tajntyꞌiahan. Ndoꞌ juu Saulo, jnanquintyja juu tyuaa. Majoꞌ vi na jndë siquinaan juu ndöꞌnnon juu, tavindëë ndyiaaꞌ juu. Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ na tꞌuehan ntꞌö juu na tyeyꞌonhanhin tsjoon Damasco. Joꞌ ijon tomꞌaan juu vi ndye xuee na ndiquindyiaaꞌ juu. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen min tatcüaꞌ juu, min taꞌnan tꞌu juu yu ro.
10 Tyquiiꞌ juu tsjoon Damascoꞌñeen tomꞌaan ncüii tsꞌan na vantyja tsꞌon jon Jesús, tsanꞌñeen jndyu jon Ananías. Juu jon jndyiaaꞌ jon na tityincyooꞌ ta Jesús nnon jon. Sinin jon nnon juu, itso jon: “ꞌUꞌ Ananías.” Tꞌa juu, itso juu: “Ndö mꞌan, ta.”
11 Ndoꞌ tso ta Jesús nnon juu: “Cjaꞌ nata na jndyuhanꞌ Nata Yuu. Ndoꞌ vaaꞌ tsan na jndyu Judas, joꞌ cüaxeꞌ tsan na jndyu Saulo, tsanꞌñeen tsꞌan tsjoon Tarsohin. Itsinin juu nnön. 12 Ndoꞌ quityquiiꞌ na tityincyooꞌ nnon juu, jndyiaaꞌ juu na ꞌuꞌ jndë tëqueꞌ na mꞌaan juu na tyioꞌ ntꞌöꞌ cjooꞌ juu chaꞌ nndëë nndyiaaꞌ nndaꞌ juu.”
13 Majoꞌ juu Ananíasꞌñeen, vi na jndë jndyii jon juu jñꞌoonꞌñeen, tꞌa jon, itso jon: “ꞌUꞌ ta, jndye nnꞌan jndë jnanꞌneinhan nnön ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen na nque nnꞌan na conduihan cüentaꞌ na mꞌanhan Jerusalén, tijndyehan na itsꞌaa viꞌ juu. 14 Ndoꞌ naneinhin jndë tyjeeꞌ juu tsjoonvahin na yꞌoon juu tson na nque ntyee na mꞌanhan Jerusalén jndë tyincyahinhanꞌ nnon juu. Ndoꞌ juu tsonꞌñeen chuhanꞌ jñꞌoon na incyaahanꞌ najndei juu na joo nnꞌan na contcüiiꞌhan xueꞌ, tsoñꞌenhan quityiiꞌ juuhan vancjo.”
15 Ndoꞌ sintcüeꞌ Jesús jñꞌoon nnon Ananíasꞌñeen, itso jon: “Cjaꞌ ee ncö jndë tjihin na ntsinin juu ntyja njan ndëë nnꞌan na mañoon ndyuaa, ndoꞌ mantyi ndëë nque nnꞌan na cotoxenhan nnꞌan na mꞌan joꞌ, ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan Israel. 16 Ndoꞌ mantyi ntsiꞌman nnon juu na jndye nnon naviꞌ na chuhanꞌ na ngenon juu ngꞌe na vantyja tsꞌon juu ja.”
17 Ndoꞌ juu Ananíasꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na nndaꞌ, tja jon vꞌaa naijon na mꞌaan Saulo. Tëqueeꞌ jon joꞌ. Tyio jon ntꞌö jon nacjooꞌ tsanꞌñeen. Tso jon:
—ꞌUꞌ ntyjë Saulo, manquiintyi ta Jesús na tityincyooꞌhin nnonꞌ nato na jndyoꞌ, nquii jon jñon ja na mꞌanꞌ. Tꞌua jon tsꞌian nnön na ꞌuꞌ ndyiaꞌ nndaꞌ ndoꞌ na quindë ya ncꞌoon Espíritu Santo quiiꞌ tsonꞌ.
18 Juu xjenꞌñeen, ninñoonꞌ jndyiiꞌ tjan na tcüe tënnon Saulo, tycyaahanꞌ chaꞌvijon tsja, ndoꞌ na nndaꞌ, xuee jndyiaaꞌ ntcüeꞌ jon. Ndoꞌ jnanquintyja jon, siquindëëꞌ Ananíasꞌñeen jon yo xueeꞌ Jesús. 19 Jndë joꞌ tcüaꞌ jon, juuhanꞌ tyincyaa nndaꞌhanꞌ najndeiꞌ tsꞌon jon. Ndoꞌ nincüanntyi ro xuee na vi ntjohin juu tsjoonꞌñeen yo nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús.
Tyincyaa Saulo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Damasco
20 Ndoꞌ juu Sauloꞌñeen, maquintyjachen taꞌ jon na toca jon ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos tsjoonꞌñeen. Joꞌ tonincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na nquii Jesús conduihin jnda Tyoꞌtsꞌon. 21 Ndoꞌ tsochen nnꞌan na tondye jñꞌoon na toninncyaa jon, vacue tomꞌaanꞌ nꞌonhan. Tonduehan:
—Tsanvaꞌ, ¿Aa chi manquiintyi juu na tomandyiꞌ quityquiiꞌ tsjoon Jerusalén na totsꞌaa viꞌ jon nnꞌan na contcüiiꞌ xueeꞌ Jesús? Ndoꞌ ntjoohin ¿Aa chito mantyi jndë jndyo jon na ntsityen jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na ngachu ntcüeꞌ jonhan Jerusalén ndëë nque ntyee na conintque?
22 Majoꞌ Saulo, tyiꞌncüii cüii jon na toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, tëyꞌoonchen jon najndei jon quityquiiꞌ juu tsꞌianꞌñeen. Yo juu jñꞌoon na totsiꞌman jon ndëë nnꞌan judíos juu tsjoonꞌñeen, totsityuiiꞌ jon joo jñꞌoon na tondue nanꞌñeen na juu Jesús, tyiꞌyuuꞌ na conduihin Mesías.
Jnꞌman Saulo nduee nnꞌan judíos
23 Ndoꞌ vi jndë na tyiꞌndyo xuee, yajoꞌ nque nnꞌan judíos na mꞌanhan Damasco, jnanꞌtjonꞌhan jñꞌoon yo ntyjehan na nnanꞌcueeꞌhan Saulo. 24 Majoꞌ juu jon, taaꞌ tsꞌon jon juu jñꞌoonꞌñeen. Ndoꞌ nanꞌñeen naxuee ndoꞌ natsjon tondahan jon jndyue teonntjöꞌ na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon. 25 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, tejndeihan jon natsjon. Tua jon quiiꞌ ncüii tsque na jndë yo ntꞌöö tꞌman. Jndë joꞌ jnanꞌvꞌiuuꞌhan jon ventana na vaa tondye ꞌndyo teonntjöꞌñeen. Yajoꞌ jnduiꞌ jon joꞌ, veꞌ nndaꞌ vaa na jnꞌman jon.
Toninncyaa Saulo jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús tsjoon Jerusalén
26 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ ntcüeꞌ Saulo Jerusalén, ninꞌquitsitjonꞌhin yo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. Majoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen ncyaahan jon, min tyiꞌninꞌcantyja nꞌonhan na conduihin tsꞌan na vantyja tsꞌon Jesús. 27 Majoꞌ min na nndaꞌ, tëyꞌoon Bernabé jon na mꞌan nque nnꞌan na tji Jesús na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon. Juu tsanꞌñeen sinin jon ndëë nanꞌñeen nchu vaa na jndyiaaꞌ Saulo ta Jesús xjen na ñjon juu nato Damasco, ndoꞌ mantyi yo na sinin jon nnon juu. Ndoꞌ mantyi xjen na tomꞌaan juu tsjoon Damascoꞌñeen, tavincyaaꞌ juu na toninncyaa juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. 28 Joꞌ ntjo Saulo Jerusalén, tomandyiꞌ jon yo joo nanꞌñeen. Minꞌchjo tyiꞌncyaaꞌ jon na toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús. 29 Ndoꞌ joo nnꞌan judíos na conanꞌneinhan jñꞌoon griego, totsijndye jon ꞌndyo jon yo joohan, majoꞌ nanꞌñeen tojntꞌuehan nchu vaa ntꞌahan na nnanꞌcueeꞌhan jon. 30 Ndoꞌ nque nnꞌan Jerusalén na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, tyeyꞌonhan juu Sauloꞌñeen Cesarea. Vi na jndë squehan joꞌ, jnanꞌcüenon ntcüeꞌhan jon tsjoon Tarso.
31 Yajoꞌ joo ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan ninvaa ndyuaa Judea, Galilea, yo ninꞌSamaria, ya tomꞌanhan, jndë tichen naviꞌ na toquenonhan, ndoꞌ mantyi tovaquehan ntyja na vantyja nꞌonhan. Tomꞌanhan na ncyaaꞌ nꞌonhan na ntꞌahan ncüii nnon na tyiꞌxeꞌcaveeꞌ tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ yo na itejndei Espíritu Santo joohan, tëvijndyentyichenhan.
Na jnꞌman Eneas
32 Ndoꞌ nquii Pedro, tomandyiꞌ jon na tovaquindyiaaꞌ jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan tsjoon Lida na mantyi vantyja nꞌonhan, tëquindyiaaꞌ jon joohan. 33 Joꞌ ntjii Pedro ncüii tsansꞌa na ntjein ngꞌee juu na jndë nen chu na vaa juu jndu, tsanꞌñeen jndyu juu Eneas. 34 Itso Pedro nnon juu:
—ꞌUꞌ ntyjë Eneas, Jesucristo itsinꞌman jon ꞌuꞌ. Quinanquintyjaꞌ. Quitsintcüiꞌ tsueꞌ.
Ndoꞌ maquintyjachen jnanquintyja tsanꞌñeen, jndë jnꞌman juu. 35 Ndoꞌ nnꞌan tsjoon Lidaꞌñeen yo joo nnꞌan na mꞌan ndyuaa su Sarón, tsoñꞌenhan tojntyꞌiahan tsanꞌñeen, ndoꞌ tëntyja nꞌonhan ta Jesús.
Ntyja na tandoꞌ xco Dorcas
36 Tsjoon Jope, joꞌ tomꞌaan ncüii tsanscu na vantyja tsꞌon Jesús, Tabita jndyu juu. Majoꞌ yo jñꞌoon griego condue nnꞌanhin Dorcas. Juu tsanꞌñeen ya tsꞌanhin ndoꞌ na totejndei jon nanninñenꞌ. 37 Ndoꞌ joo ngueeꞌñeen, tyꞌoon na tiviiꞌ jon ndoꞌ tueꞌ jon. Ndoꞌ vi na jndë tmanhan tsꞌooꞌñeen chaꞌxjen costumbre ꞌnaanhan, joꞌ tquenhan siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon vꞌaa na vja ve quitoꞌ. 38 Juu tsjoon Jopeꞌñeen ndyo chjo mꞌaanhanꞌ yo tsjoon Lida. Ndoꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Jope, ngiohan na juu Pedro veꞌ mꞌaan ya jon tsjoon Lida. Mangꞌe joꞌ, jñonhan ve tsansꞌa ntyjehan na quitsaquitqueenꞌhan jon. Ndoꞌ nanꞌñeen, tyꞌehan joꞌ, jnduehan nnon jon: “Já jnán Jope na tincyö́ na mꞌanꞌ. Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen na majuuntyi xjenva ncjaꞌ chjo yo já.”
39 Yajoꞌ tja Pedro yo nanꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ jon tsjoon Jope, joo nnꞌan na mꞌan joꞌ cominndooꞌchenhin jon, ndoꞌ savahin yo jon naijon vequityen juu tsꞌooꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcu ninnque, tsoñꞌenhan tatjonhin nnon jon. Joo ndiaa tonco yo ndiaa quityquiiꞌ na totsia Dorcas cüentahan xjen na tovandoꞌ jon, cotyueehan viochen xjen conanꞌmanhinhanꞌ nnon juu Pedro. 40 Ndoꞌ juu Pedro, sꞌaa jon tsꞌian na tsoñꞌen nanꞌñeen jnduiꞌhan tochꞌen. Ndë joꞌ tcon xtye jon, sinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tequen jon tontyja na vaa tsꞌooꞌñeen, jndyiaaꞌ jonhin. Tso jon:
—ꞌUꞌ nan Tabita, quinanquintyjaꞌ.
Ndoꞌ siquinaan juu nnon juu, ndoꞌ xjen jndyiaaꞌ juu Pedro, tëcüetyen juu. 41 Ndoꞌ tꞌuii Pedro cüii ntyjaaꞌ ntꞌö juu, sue jonhin. Ndë joꞌ tꞌman jon nanntcuꞌñeen yo ninꞌjoo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Siꞌman jon tsanscuꞌñeen ndëëhan na vandoꞌ nndaꞌ juu. 42 Ndoꞌ nnꞌan tsjoon Jopeꞌñeen, tsoñꞌenhan jndyehan na tui na nndaꞌ, ndoꞌ jndyehan tovantyja nꞌonhan ta Jesús. 43 Ndoꞌ juu Pedro, majndye xuee ntjohin juu tsjoonꞌñeen vaaꞌ tsan na jndyu Simón, tsan na itsiquitöꞌ ntjan.