19
Yajoꞌ tꞌua Pilato tsꞌian na quitjaꞌ sondaro Jesús. Ndoꞌ nque sondaroꞌñeen jeꞌ, jnanꞌyahan tseineon, jndë joꞌ tyionhinhanꞌ xquen Jesús, ndoꞌ jnanꞌcüehan ncüii ndiaatcohin colo venton, chaꞌ vaa ndiaa cocüe nnꞌan na tëquintyja na cotoꞌxen. Ndë joꞌ jnanꞌndyooꞌhan nnon jon. Veꞌ toncohan, jnduehan:
—ꞌUꞌ na coꞌxenꞌ joo nnꞌan judíos, vaa tꞌman condui ꞌuꞌ.
Ndoꞌ totueinꞌhan ndaꞌ ꞌndyo jon.
Yajoꞌ jnduiꞌ nndaꞌ Pilato tondëë nnꞌan judíosꞌñeen. Itso jon:
—Quijntyꞌiahoꞌ, macüjiꞌhin chꞌen tondëëhoꞌ chaꞌ cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ na minꞌncüii jnan na tatijndaꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu.
Xjenꞌñeen jnduiꞌ Jesús tondëëhan na ñjon juu tseineonꞌñeen xquen jon, ndoꞌ cüe jon ndiaatco colo venton. Tso Pilato ndëëhan:
—Quijntyꞌiahoꞌ, ndö juu.
Ndoꞌ joo ntyee na conintque yo nanntꞌei ꞌnaanhan, xjen na jntyꞌiahin Jesús, tyeꞌ jnanꞌxuaahan:
—Quitꞌionꞌhin tsonjnꞌaan, quitꞌionꞌhin tsonjnꞌaan.
Tꞌa Pilato jndyuehan:
—Nquehoꞌ cyꞌonhoꞌ cüentahin ndoꞌ quitꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan ee ja chen chen jndë tajndöhin ndoꞌ minꞌncüii jnan tyiꞌtsixuan juu.
Majoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen, tꞌa nndaꞌhan, jnduehan:
—Min ntji na conanꞌyꞌö́n na icoꞌxenhanꞌ, ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ tsixuan juu na cueꞌ juu ee itsꞌaa nquii juu na conduihin jnda Tyoꞌtsꞌon.
Ndoꞌ juu Pilato, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonvaꞌ, sityꞌuehanꞌhin. Taqueeꞌ nndaꞌ jon vatsꞌian ꞌnaanꞌ jon. Joꞌ taxeeꞌ nndaꞌ jon nnon Jesús:
—ꞌUꞌ ¿Yuu jon jnanꞌ?
Majoꞌ minꞌncüii jñꞌoon tyíꞌcüꞌa Jesús.
10 Ndoꞌ tso Pilato nnon jon:
—¿Ndu na tyiꞌcüꞌaꞌ ꞌndyö? Ja vaa najndö na ntsiquindya ꞌuꞌ, ndoꞌ na aa ntꞌiön ꞌuꞌ tsonjnꞌaan.
11 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Jesús:
—Xe chito nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vaa najnduꞌ, minꞌncüii nnon ꞌnan jeꞌquindëë ntsaꞌ yo ja. Ngꞌe joꞌ juu tsan na tyincyaa ja ntꞌöꞌ, tꞌmanntyichen jnan tsixuan juu, chichen jnan na tsixuanꞌ ncuꞌ.
12 Ndoꞌ vi na jndë jndyii Pilato jñꞌoonvaꞌ, sichon jon na ninꞌquitsiquindyaa jon Jesús. Majoꞌ nque nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan judíos jnanꞌxuaahan, jnduehan:
—Xe na aa ntsiquindyaꞌ tsanvaꞌ, tyiꞌya jñꞌoon ꞌuꞌ yo César, nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌman. Ee minꞌcya ro tsꞌan na ninꞌcꞌoon juu tsꞌian na taquintyja tꞌman, vja tsanꞌñeen nacjooꞌ nquii César.
13 Ndoꞌ juu Pilato jeꞌ, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonminꞌ, tjiꞌ jon Jesús tondëëhan. Joꞌ tëcjo jon silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ jon ncüii joo na jndyu Nata Ntjöꞌ yuu naijon na icoꞌxen jon jñꞌoon. Majoꞌ yo jñꞌoon na conanꞌnein nnꞌan judíos jndyu nataꞌñeen Gabata. 14 Juu xuee na tui nanꞌvaꞌ, majuu xuee na jaa nnꞌan judíos conanꞌjntꞌa na ntquë quitsman chjo. ꞌNanꞌ vaa tuihanꞌ chaꞌ na yajminꞌ. Yajoꞌ tso Pilato ndëë nnꞌan judíosꞌñeen:
—Quijntyꞌiahoꞌ, ndö juu tsꞌan na taquintyja tꞌman conduihin na coꞌxen juuhoꞌ.
15 Majoꞌ nanꞌñeen jnanꞌxuaahan:
—Quitscueꞌhin. Quitscueꞌhin. Quitꞌionꞌhin tsonjnꞌaan.
Tso Pilato ndëëhan:
—Nquii tsꞌan na taquintyja tꞌman conduihin na icoꞌxen juuhoꞌ, tyiꞌquichuhanꞌ na quitꞌiönhin tsonjnꞌaan.
Joo ntyee na conintqueꞌñeen, tꞌahan, jnduehan:
—Aa já taꞌnan ncüiichen tsꞌan na conintꞌman tondë́ na coꞌxen jon já, xiaꞌntyi nquii César.
16 Ndoꞌ vi matsꞌiañꞌen tyincyaa Pilato Jesús nduee nanꞌñeen na ntꞌionhan jon tsonjnꞌaan. Ndoꞌ tyꞌon nanꞌñeen cüentahin, tyeyꞌonhan jon.
Tꞌion sondaro Jesús tsonjnꞌaan
(Mt 27:32-44; Mr 15:21-32; Lc 23:26-43)
17 Ndoꞌ juu tsonjnꞌaan na jñon sondaro Jesús, tayꞌoon jonhanꞌ ncüii tyoꞌ na jndyu Tsiꞌ Xquentsꞌoo. Majoꞌ yo jñꞌoon na conanꞌnein nnꞌan judíos jndyuhanꞌ Gólgota. 18 Joꞌ tꞌion sondaroꞌñeen jon tsonjnꞌaan. Ndoꞌ mantyi joꞌ ncüiichen ve nnꞌan, tꞌionhan nanꞌñeen nonjnꞌaan, ncüii cüii tsanꞌñeen na vi ntyjaaꞌ jon, ndoꞌ jon xoncüe ya. 19 Ndoꞌ juu Pilato tꞌua jon tsꞌian na jndui jñꞌoon na tꞌionhan xquen juu tsonjnꞌaanꞌñeen. Itso jñꞌoonꞌñeen: “Ndö Jesús tsan na jnan Nazaret. Juu jon tsꞌan na taquintyja tꞌman conduihin na icoꞌxen jon nnꞌan judíos.” 20 Ndoꞌ jndye nnꞌan judíos jnanꞌjnꞌaanhan juu jñꞌoonꞌñeen ee yuu naijon tꞌion sondaroꞌñeen Jesús tsonjnꞌaan, ndyo ꞌndyo tsjoonhanꞌ. Juu jñꞌoonꞌñeen jnduihanꞌ yo jñꞌoon hebreo na conanꞌnein nnꞌan judíos, mantyi yo jñꞌoon latyen na conanꞌnein nnꞌan romanos ndoꞌ yo ninꞌjñꞌoon griego na conanꞌnein nnꞌan griegos. 21 Majoꞌ ntyee na conintque cüenta nnꞌan judíos, tanhan vi nayaꞌñeen nnon Pilato. Jnduehan:
—Nndaꞌ ta, juu tsanvaꞌ, tyiꞌncüjiꞌ na condui tꞌmanhin na icoꞌxen juu já nnꞌan judíos. Xiaꞌntyi cüjiꞌ: Itso tsanvaꞌ: “Ja condui tꞌman na macoxën nnꞌan judíos.”
22 Majoꞌ tꞌa Pilato jndyuehan, itso jon:
—Jñꞌoon na jndë jndui, tajeꞌquitscüejndyöhanꞌ.
23 Ndoꞌ vi na jndë tꞌion sondaroꞌñeen Jesús tsonjnꞌaan, yajoꞌ ninnquehan tyꞌonhan cüenta ncüii cüii ndiaaꞌ jon. Mantyi tyꞌonhan cüenta juu ndiaatco ꞌnaanꞌ jon na tayuu ñjonꞌhanꞌ. 24 Ndoꞌ jnduehan ndëë ntyjehan:
—Tyiꞌnanꞌtiuutöhanꞌ, cüa, ncꞌö xꞌiaaꞌ chaꞌ njntyꞌia nin ncüii jaa na ndijnoonꞌhanꞌ.
Nndaꞌ vaa jntꞌahan chaꞌ quitsiquindëhanꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui tivio nnon tson Salmos na itsohanꞌ: “Tꞌonhan ncüii cüii ndiaa ndëë ntyjehan, ndoꞌ tyꞌehan xꞌiaaꞌ na tantjonhan juu ndiaatco njan.” Ndoꞌ jntꞌa sondaroꞌñeen chaꞌxjen itsiquindyi jñꞌoonvaꞌ.
25 Ndoꞌ ngiaaꞌ juu tsonjnꞌaan na ñoon Jesús, joꞌ minntyjeeꞌ ndyee jon yo tyje ndyee jon, juu María scuuꞌ Cleofas, yo ninꞌncüiichen María na jnan tsjoon Magadán. 26 Ndoꞌ mantyi ja na jen venchjii Jesús na tqueenꞌ jon na quitsijön yo jñꞌoon na toninncyaa jon, ventyjëꞌ ja joꞌ. Vi na jndë jndyiaaꞌ jon na ventyjeeꞌ ndyee jon ncꞌia, tso jon nnon juu:
—ꞌUꞌ ꞌndyoꞌ, tsanvahin conduihin jndaꞌ.
27 Jndë joꞌ tso Jesús nnön:
—Juu ndyöhöꞌ na mꞌaan ndö, cyonꞌ cüentahin chaꞌvijon na conduihin ꞌndyoꞌ ncuꞌ.
Ndoꞌ majuu xjenꞌñeen tyꞌön cüenta ndyee jon, tyjëyꞌönhin vꞌa. Totixëꞌhin chaꞌvijon na conduihin ndyö ncö.
Ntyja na tueꞌ Jesús
(Mt 27:45-56; Mr 15:33-41; Lc 23:44-49)
28 Ndoꞌ vi na jndë tui na nndaꞌ, ntyjii Jesús na tsoñꞌen jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndë tondui ntyja ꞌnaanꞌ jon, jndë siquindëhanꞌ joohanꞌ. Yajoꞌ itso jon:
—Ninꞌcꞌua ndaa.
29 Ndoꞌ joꞌ ijon vaa ncüii xuaa na ñjon vinon të. Yajoꞌ joo sondaroꞌñeen tuehan ncüii ꞌnan na nchjaꞌ quiiꞌ vinonꞌñeen. Ndë joꞌ tyiohinhanꞌ nnon ncüii tsꞌoon hisopo, ndë joꞌ tꞌionhinhanꞌ ꞌndyo Jesús. 30 Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌhanꞌ ꞌndyo jon, tso jon:
—Tsoñꞌen ntyja njan, jndë siquindëñꞌenhanꞌ joohanꞌ.
Ndë joꞌ scongio jon xquen jon, tueꞌ jon.
Ntyja na iscjo sondaro tsiꞌntsqueeꞌ Jesús
31 Xee na ngitaꞌ nnꞌan judíos nguee pascuaꞌñeen xjen na tꞌion sondaroꞌñeen Jesús tsonjnꞌaan. Majoꞌ joo nnꞌan na condui nantque ndëë nnꞌan judíos, tyiꞌquintꞌue nꞌonhan na joo ndye nanꞌñeen nñoonhan nonjnꞌaan juu xee na cotaꞌjndyeehan, ee juu xueeꞌñeen xee na conanꞌcueeꞌhan quitsman chjo na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Ngꞌe joꞌ, tyequitanhan nnon Pilato na cꞌua jon tsꞌian na quiton ndiꞌngꞌe nanꞌñeen chaꞌ cje cüjehan, ndoꞌ chaꞌ cjechen na nnanꞌcyaahan nanꞌñeen nonjnꞌaan. 32 Ndoꞌ sondaroꞌñeen tyequitonhan ndiꞌngꞌee tsan navejndyee na ñoon juu tsonjnꞌaan na ventyjeeꞌ ngiaaꞌ Jesús, ndoꞌ majoꞌntyi jntꞌahan yo ncüiichen tsanꞌñeen. 33 Majoꞌ xjen na squehan tsonjnꞌaan na ñoon nquii Jesús, jntyꞌiahan na jndë tueꞌ jon. Taꞌnan tonhan ndiꞌngꞌee jon.
34 Majoꞌ min na nndaꞌ, ncüii sondaroꞌñeen tuii juu lantsa tsiꞌntsqueeꞌ Jesús, joꞌ ninñoonꞌ jnduiꞌ neonꞌ yo ndaa. 35 Ja Juan jntyꞌia nnön na tui na nnda, ndoꞌ macüjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ. Ndoꞌ covaaꞌ nꞌonhoꞌ na matsinën jñꞌoon na mayuuꞌ chaꞌ mantyi ndëë ngantyja nꞌonhoꞌ Tyoꞌtsꞌon. 36 Ee tui nanꞌminꞌ chaꞌ quitsiquindëhanꞌ juu jñꞌoonꞌ jon na jndui tivio nnon tson Salmos na itsohanꞌ: “Minꞌncüii tsiiꞌ jon tyiꞌxeꞌquiton nnꞌanhanꞌ.” 37 Ndoꞌ mantyi vaa ncüiichen jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui na itsohanꞌ: “Veꞌto njntyꞌia jndyi nnꞌan nquii jon na jnanꞌcjohan tsiꞌntsqueeꞌ.”
Tantyꞌiu Jesús
(Mt 27:57-61; Mr 15:42-47; Lc 23:50-56)
38 Jndë na tui nanminꞌ, juu José, tsan tsjoon Arimatea, tëcan jon vi nayaꞌñeen nnon Pilato na ninncyaa tsanꞌñeen siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ Jesús ntꞌö jon. Juu Joséꞌñeen itsijonhin yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, majoꞌ veꞌ ntyꞌiu ngꞌe ncyaaꞌ jon nque ntyje jon nnꞌan judíos. Ndoꞌ vi na jndë tyincyaa Pilato jñꞌoon, joꞌ tja José, tëcyꞌoon jon siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ Jesús. 39 Ndoꞌ mantyi juu Nicodemo, tsan na tja na mꞌaan ta Jesús ncüii tijaanꞌñeen na ninꞌquitsinin juu yo jon, xjen na tacyꞌoon Joséꞌñeen siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ Jesús, tayꞌoon Nicodemo chaꞌna ntcyu nchoꞌnqui kilos nchenꞌ na tjonꞌ mirra yo áloes na ntyeehinhanꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ Jesús. 40 Yajoꞌ tyꞌonhan cüenta tsoJesús, tyeehan juu nchenꞌ quichiꞌñeen ndiaa na jndëhanꞌ yo tsan lino. Ndë joꞌ jnanꞌcüetyjohan juu ndiaaꞌñeen jon. Ee nndaꞌ vaa costumbre ꞌnaan nnꞌan judíos na cotyꞌiuhan ntꞌoo. 41 Naijon yuu na tꞌion nnꞌan Jesús tsonjnꞌaan, vaa ncüii ntjon. Quityquiiꞌhanꞌ vaa ncüii tsiꞌtsꞌua xco na tatsꞌan covantyꞌiu. 42 Ndoꞌ ngꞌe na mavaa xjen na ngoqueꞌ nnꞌan judíos xuee saroꞌ, ya na cotaꞌjndyeehan, juu tsiꞌtsꞌuaꞌñeen, joꞌ tyequityiꞌhan tsoJesús ee juuhanꞌ ndyo vaahanꞌ naijon na tꞌion nnꞌan jon tsonjnꞌaan.