16
Jñꞌoon na tyiꞌquitso nquiiꞌhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na sitja mosotque
Mantyi sininntyichen Jesús ndëë nnꞌan na conanꞌjon yo jñꞌoon na toninncyaa jon, tso jon:
—Tomꞌaan ncüii tsantya ndoꞌ mꞌaan ncüii mosotque ꞌnaanꞌ jon. Tyenanꞌquindyii nnꞌanhin na veꞌ itsꞌaa ya juu na tsiquitsu juu ꞌnaanꞌ jon. Ndoꞌ na nndaꞌ, tqueenꞌ tsantyaꞌñeenhin, tso jon nnon juu: “¿Nchu vaa jñꞌoon na condue nnꞌan nacjoꞌ? Quitsiaꞌ ncüii lista, chen chen cüjiꞌ ntyja ꞌnaanꞌ xoquituꞌ na tyonꞌ cüenta yo tsaꞌnndaꞌ na siquitsuꞌ, ee taxeꞌcüitquentyichen ꞌuꞌ ndëë moso.” Ndoꞌ juu mosotqueꞌñeen, sitiu ya juu ncüii: “¿Nchu ntsꞌa chaꞌ ngüantꞌö? Ee patrón njan icüjiꞌ jon ja na condui ja mosotque. Taꞌnan na jndö na ntsꞌa tsꞌian jndëë chaꞌ ngüantjön ꞌnan na icanhanꞌ ja, ndoꞌ jnꞌan jndyi na veꞌ ntcꞌan ꞌndyö ꞌnan ndëë nnꞌan. Nanein mavaaꞌ tsꞌön nchu vaa ntsꞌa chaꞌ ntixeeꞌ nnꞌan ja quiiꞌ ntꞌaahan vi na jndë jntyꞌiihanꞌ ja na condui ja mosotque.” Yajoꞌ tqueenꞌ jon ncüii ro ncüii nnꞌan na chojnan nnon patrón ꞌnaanꞌ juu. Taxeeꞌ juu nnon tsan na vejndyee: “¿Nchu xjen chuꞌjnanꞌ nnon patrón njan?” Tꞌa tsanꞌñeen ꞌndyo juu: “Ja chöjnan ncüii ciento ncjo na tooꞌhanꞌ yo nchenꞌ nꞌoon olivos.” Ndoꞌ tso juu nnon tsanꞌñeen: “Ndö juu tson na chuuꞌ tsaꞌnndaꞌ na chuꞌjnanꞌ. Quijmanꞌ, cje ro cüjiꞌ xcoꞌhanꞌ na ninvennꞌan nchoꞌnqui ncjo nchenꞌ na chuꞌjnanꞌ.” Jndë joꞌ taxeeꞌ juu nnon ncüiichen mosoꞌñeen: “Ndoꞌ ꞌuꞌ jeꞌ, ¿Tsaꞌnndaꞌ chuꞌjnanꞌ?” Tꞌa tsanꞌñeen ꞌndyo juu: “Ja chöjnan ncüii ciento xu ntquen trigo.” Yajoꞌ tso juu nnon tsanꞌñeen: “Ndö tson na chuuꞌ nchu xjen na chuꞌjnanꞌ. Cyonꞌhanꞌ. Cüjiꞌ xcoꞌ na ninnenquennꞌan xu na chuꞌjnanꞌ.”
Ndöꞌ vaa na tso tsanꞌñeen. Ndoꞌ juu tsantyaꞌñeen tso jon na juu mosoꞌñeen tyꞌoon juu na jndaꞌ xquen juu min na siviꞌnnꞌan juu ntyja tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na sꞌaa juu. Ee nnꞌan na mꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tsonnanguevahin, jndaꞌntyichen nquenhan yo ntyjehan, chito nnꞌan na conanꞌjonhan ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na conduihin naxuee.”
Itsontyichen Jesús: “Ndö vaa na matsiquiꞌmanꞌ jahoꞌ, joo ꞌnan na conanꞌchohoꞌ na nanꞌxuanhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ tsonnangue jnan, cüijntꞌuehoꞌhanꞌ na ntantjonhoꞌ jndye nnꞌan na ya jñꞌoonhan yo ꞌoꞌ. Yajoꞌ juu ꞌnan na nanꞌxuanhoꞌ, xjen na ntycüiihanꞌ, nque nanꞌñeen na tejndeihoꞌhin, ncyꞌonhan cüentahoꞌ naijon na tyiꞌquintycüii na ncꞌon nnꞌan.
10 “Minninchen tsꞌan na conduihin na itsiquindë juu ncüii jñꞌoon na tyiꞌtꞌman, mantyi ntsiquindë juu ncüii jñꞌoon na tꞌman tsixuanhanꞌ. Majoꞌ minninchen tsꞌan na itsiviꞌnnꞌan juu ntyja ꞌnaanꞌ ncüii jñꞌoon na tyiꞌtꞌmanhanꞌ, mantyi ntsiviꞌnnꞌan juu ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon na tꞌman. 11 Joꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na ndijntꞌue tsꞌan ꞌnan na nque nnꞌan tsonnangue cotjiꞌhan cüenta na njon jndyihanꞌ, xe na aa tyiꞌcüijntꞌuehoꞌhanꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ, yajoꞌ joo ꞌnan na mayuuꞌ na njon jndyi conduihanꞌ, min jeꞌquiꞌndyii Tyoꞌtsꞌonhanꞌ nduehoꞌ. 12 Ndoꞌ joo ꞌnan ntyja ꞌnaanꞌ tsonnangue, xe na aa tyiꞌcovijntꞌuehoꞌhanꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ, yajoꞌ joo ꞌnan na njon jndyi, taꞌnan tsꞌan na ninncyaahanꞌ ndueehoꞌ na nanꞌxuanhanꞌ cüentahoꞌ.
13 “Taꞌnan tsꞌan na nndëë ntyeꞌntjon nnon ve patrón. Ee ncꞌoon juu na jndooꞌ juu ncüiihan, ndoꞌ ncüiichenhan ncꞌoon na viꞌntyjii jndyi juuhin. Oo ngayꞌoon juu jñꞌoon yo ncüiihan ndoꞌ ncüiichenhin ncꞌoon juu na tyiꞌcueeꞌ tsꞌon juu. Tyiꞌjeꞌquindëë ntyeꞌntjonhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ mantyi conanꞌchonhoꞌ na nintyahoꞌ.”
14 Nnꞌan na conduihan tmaanꞌ fariseos na mꞌanhin joꞌ, tondyehan tsochen jñꞌoonminꞌ na sinin Jesús. Ngꞌe na viꞌ jndyi nꞌonhan yo xoquituꞌ, joꞌ tonanꞌcüejnaanꞌhin jon. 15 Itso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntꞌue nꞌonhoꞌ na quitjiꞌ nnꞌan cüenta na jeꞌ contꞌahoꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ, majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ivaaꞌ tsꞌon jon nchu vaa nanꞌxuanhoꞌ. Nnꞌan tsonnanngue, ꞌnan na cotjiꞌhin cüenta na njon jndyi nanꞌxuanhanꞌ, joohanꞌ indyiaaꞌ ndyaꞌ Tyoꞌtsꞌonhanꞌ.
Tsoñꞌen jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntsiquindëhanꞌ juuhanꞌ
16 “Ata xjen na tomꞌaan Juan, juu jñꞌoon na tquen Moisés icoꞌxenhanꞌ, tonanꞌyꞌonhoꞌhanꞌ yo jñꞌoon jndyue nnꞌan na toninncya jñꞌoon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Juu xjen na tomꞌaan Juanꞌñeen, tyeꞌ na condinein jñꞌoon naya ntyja na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan nchu vaa na cotsamꞌanhan. Ndoꞌ icanhanꞌ na quitquen yantyihan ncüii chaꞌ ndëë nduihan nnꞌan na ntyeꞌntjon jonhan.
17 “Quitquenhoꞌ cüenta, quiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon min ntji naquijndëhanꞌ. Majoꞌ ntsiquindëñꞌenhanꞌ joohanꞌ. Ee tyiꞌjndyaaꞌchen na ngitsu tsjöꞌndue yo tsonnangue, chichen na nꞌndyihanꞌ ncüii ntji chjo na tꞌuiiꞌ quiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon.
Tyiꞌquichuhanꞌ na ntsityuiiꞌ tsꞌan tson na toco juu
(Mt 19:1-12; Mr 10:1-12)
18 “Minninchen tsꞌan na ntsityuiiꞌ tson na toco yo scuuꞌ ndoꞌ ngoco nndaꞌ juu yo ncüiichen tsanscu, itsijndaꞌhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen na veꞌ ndöꞌ ro mꞌaan juu yo ncüiichen tsanscuꞌñeen. Ndoꞌ minꞌcya ro tsansꞌa na ngoco juu yo tsanscuꞌñeen na jndë tyuiiꞌ tson ꞌnaanꞌ juu yo saaꞌ juu, mantyi itsijndaꞌhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen na conduihin tsꞌan na veꞌ ndöꞌ ro mꞌaan juu yo tsanscuꞌñeen.
Tsantya yo tsanjñenꞌ Lázaro
19 “Ncüii jon tomꞌaan ncüii tsantya na ninnquiiꞌchen ndiaa na yantyi tocüe jon ndoꞌ njon jndyihanꞌ. Tincüii xee yu, ꞌnan na yantyichen contyjo nnon mesa na tocüaꞌ jon. 20 Ndoꞌ ndyo teon vaaꞌ tsanꞌñeen, tyequitquen nnꞌan ncüii tsanjñenꞌ, tovaa juu joꞌ, Lázaro jndyu juu. Nin vaa siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ juu min ntyjeꞌ. 21 Ntyja jndyi tsꞌon juu min veꞌ ꞌnan quijndë na cocyaa tocjeeꞌ mesa ꞌnaanꞌ tsantyaꞌhin na ntcüaꞌ juu. Ndoꞌ sque quindueꞌ, jndyoquityue oꞌ ntyjeꞌ na chu juu. 22 Ndoꞌ tueeꞌ xjen na tueꞌ juu tsanjñenꞌñeen, ndoꞌ nque ángeles tyeyꞌonhan ñuan ꞌnaanꞌ juu naijon mꞌaan nquii Abraham. Mantyi tueꞌ tsantya ndoꞌ tëntyꞌiuhin.
23 “Viochen xjen na toquenon jon naviꞌ naijon na coꞌo nnꞌan na jndë tjë, jndondë jon, jndyiaaꞌ tycya jon na mꞌaan Lázaro ngiaaꞌ Abraham. 24 Ndoꞌ sixuaa jon, itso jon: ꞌUꞌ ta Abraham, cꞌonꞌ na ntyꞌia rö nchjiꞌ. Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen, quijñonꞌ Lázaro na veꞌ ncüii ndëëntꞌö juu quinchje juu quiiꞌ ndaa chaꞌ ntsiquindaaꞌ juu tsa. Ee jaaꞌ jndyi naviꞌ na maquenön quiiꞌ juu chonvahin. 25 Majoꞌ tꞌa Abraham, tso jon: ꞌUꞌ jnda, chen chen cañjoonꞌ tsonꞌ joo naya na tyonꞌ cüenta xjen na tovandoꞌ, ndoꞌ Lázaro viꞌ toquenon juu. Majoꞌ nein ivajndyee juu ntjoo ndoꞌ ꞌuꞌ jeꞌ, viꞌ maquenoonꞌ. 26 Ndoꞌ mantyi vaa ncüiichen ꞌnan. Quityquiiꞌ ntꞌán yo ꞌoꞌ, vaa ncüii tsëꞌtsjoon na tayuu ntycüii na njoonhanꞌ chaꞌ nin já na ninꞌquitsquë́ na mꞌanhoꞌ, jeꞌquindëë ngüenö́nhanꞌ. Ndoꞌ min nque nnꞌan na mꞌan naijon na mꞌanhoꞌ, jeꞌquindëë ngüenonhin ntyjava.
27 “Ndoꞌ joꞌ tꞌa tsanꞌñeen, itso juu: Ngꞌe na nndaꞌ, ta, matsꞌa tyꞌoo ꞌuꞌ, cüa, cꞌuaꞌ tsꞌian nnon juu na cja juu na mꞌan nnꞌan vaaꞌ tsotyë, 28 Ee joꞌ mꞌaan ꞌon ntyjö ncö. Cjancyaa juu jñꞌoon ndëëhan chaꞌ tyiꞌntsquehan ntjoohin naijon na ji va jndyi ꞌnan na maquenön. 29 Majoꞌ sintcüeꞌ Abraham jñꞌoon nnon juu: Conanꞌyꞌonhan joo jñꞌoon na jndui na toninncyaa Moisés yo ninꞌjñꞌoon na toninncya nnꞌan na tonduehan nchu vaa ꞌnan na nguaa. Joo jñꞌoonꞌñeen quindyehinhanꞌ ndoꞌ quitaꞌngueeꞌhinhanꞌ. 30 Majoꞌ tꞌa tsantyaꞌñeen, itso juu: Tyiꞌyuuꞌ ta, xe ncüii joo nnꞌan na jndë tjë ncja na mꞌanhan, jñꞌoon na mayuuꞌ nntcüeꞌ nꞌonhan jnanhan. 31 Ndoꞌ tꞌa Abraham ꞌndyo juu: Xe tyiꞌquinanꞌjñꞌoonꞌhan joo jñꞌoon na toninncyaa Moisés yo mañoon nnꞌan na toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, mantyi min xeꞌquindyehan jñꞌoon ꞌndyo ncꞌüii tsꞌan min na ngüandoꞌ xco juu.”