Jñꞌoon Naya Ntyja ꞌNaanꞌ Jesucristo Na Tji Marcos
1
Juan, tsan na totsiquindëëꞌ nnꞌan, toninncyaa jon jñꞌoon
(Mt 3:1-12; Lc 3:1-9, 15-17; Jn 1:19-28)
Ndö cotyeꞌ juu jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo na conduihin jnda Tyoꞌtsꞌon. Chaꞌxjen juu jñꞌoon na chuuꞌ nnon juu tson na tji Isaías, tsan na totsinin jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa. Chaꞌvijon nquii Tyoꞌtsꞌon itsinin jon nnon jnda jon Jesucristo. Itso jon:
Quenꞌ cüenta, na tonnonꞌ majñön nquii tsꞌan na nninncyaa jñꞌoon ntyja njan.
Juu jon ntsijndaꞌ nato na ncjaꞌ. Juu tsanꞌñeen nninncyaa jñꞌoon ndëë nnꞌan na ngancüihan ndyuaa naijon tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan. Ngitso jon:
“Quinanꞌjndaꞌhoꞌ juu nato na nndyo nquii tsꞌan na conduihin na coꞌxen jon nnꞌan. Quinanꞌquinaanhoꞌ nato jndyoyu na ncja jon.”
Manndaꞌ itsiquindyi juu jñꞌoonꞌñeen. Chaꞌxjen na itso Tyoꞌtsꞌon na ncüjeeꞌ tsꞌan na ninncyaa jñꞌoonꞌ jon, juu Juan tyjeeꞌ jon ndyuaa naijon tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan. Toninncyaa jon jñꞌoon na quintꞌë nnꞌan, chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na contcüeꞌ nꞌonhan jnan nanꞌxuanhan na ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon jnanhan. Nnꞌan na mꞌan ninvaa ndyuaa Judea jnduiꞌhan na toꞌohan naijon tomꞌaan juu Juanꞌñeen. Mantyi ñꞌen nnꞌan tsjoon Jerusalén, jnduiꞌhan, tyꞌehan naijon na tomꞌaan jon. Ndoꞌ vi na jndë tjiꞌ jndyoyuhan jnanhan, yajoꞌ ncüii ro cüiihan siquindëëꞌ Juanꞌñeen joohan quiiꞌ ndaa jndaa Jordán.
Ndoꞌ ndiaa na tocüe tsanꞌñeen jndëhanꞌ yo sooꞌ camello, ndoꞌ tsiaaꞌ jon toquityen tjan, ndoꞌ tocüaꞌ jon quintcandyueꞌ, ndoꞌ toꞌu jon tsionꞌ quintyꞌi jndëë. Ndoꞌ toninncyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, totso jon:
—Na toxꞌën ndyontyja ncüii tsꞌan na tꞌmanntyichen conduihin, chichen ja. Min tyiꞌquinjon ja na veꞌ na ngüangiö na ntsiquinꞌan tjan na tyen ntcoonꞌ jon. Ja matsiquintꞌëhoꞌ yo ndaatioo, majoꞌ juu jon ntsiquindëëꞌ jon ꞌoꞌ yo nquii Espíritu Santo.”
Nndaꞌ jñꞌoon tyincyaa juu Juanꞌñeen.
Jndëëꞌ Jesús
(Mt 3:13-17; Lc 3:21-22)
Ndoꞌ juu xjenꞌñeen jnan Jesús tsjoon Nazaret ndyuaa Galilea. Tueeꞌ jon naijon mꞌaan juu Juanꞌñeen jndaa Jordán, ndoꞌ joꞌ siquindëëꞌ jon juu Jesús. 10 Ndoꞌ juu xjen na jnduiꞌ Jesús quityquiiꞌ juu jndaaꞌñeen, jndyiaaꞌ jon na jnaan tsjöꞌndue naijon na mꞌaan nquii Tyoꞌtsꞌon. Juu xjenꞌñeen tityincyooꞌ Espíritu Santo, chaꞌvijon ncüii quituꞌ, jndyocue jon nacjooꞌ Jesús. 11 Ndoꞌ ticꞌuaa ncüii jndye na tondye tsjöꞌndue na sinin nquii Tyoꞌtsꞌon, itso jon:
—ꞌUꞌ condui ꞌuꞌ jnda. Tꞌman vaa na viꞌntyji ꞌuꞌ ndoꞌ nën jndyi ꞌUꞌ.”
Itsichon yutyia na quityiiꞌhanꞌ ngꞌeehanꞌ Jesús
(Mt 4:1-11; Lc 4:1-13)
12 Ndoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen sꞌaa Espíritu Santo na cja Jesús ndyuaa na tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan. 13 Ndoꞌ joꞌ tomꞌaan jon vennꞌan xuee. Ndoꞌ juu yutyia totsichon yantyi juu na quityiiꞌhanꞌ ngꞌeehanꞌ Jesús na quitsitjahin nnon nquii Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ tomꞌaan Jesús quiiꞌ ntꞌan quiooꞌ ncyaa. Ndoꞌ majuuto xjenꞌñeen, nque ángeles na cotyentjon nnon Tyoꞌtsꞌon squehan na tixeeꞌhan jon.
Ndyuaa Galilea taꞌ Jesús na toninncyaa jon jñꞌoon
(Mt 4:12-17; Lc 4:14-15)
14 Ndoꞌ vi na jndë tyꞌon nanmꞌannꞌian juu Juanꞌñeen na tyiꞌhan jon vancjo, yajoꞌ jnduiꞌ Jesús juu ndyuaaꞌñeen, tja ntcüeꞌ jon ndyuaa Galilea. Ndoꞌ joꞌ toninncyaa jon jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. 15 Totso jon:
—Juu xjen na ninncya nnꞌan na nquii Tyoꞌtsꞌon ntyeꞌntjon jonhan ntyja ꞌnaanꞌ na cotsamꞌanhan, jndë tueeꞌ xjenhanꞌ. Ngꞌe joꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ jnanhoꞌ, ndoꞌ cantyja nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon.”
Tqueenꞌ Jesús ninnque nnꞌan na cotjiꞌ quintcaa
(Mt 4:18-22; Lc 5:1-11)
16 Ndoꞌ viochen xjen na venon Jesús ꞌndyo ndaandue Galilea, jndyiaaꞌ jon tsan na jndyu Simón. Ijuꞌ tsanꞌñeen tsquiꞌtsan quityquiiꞌ ndaandueꞌñeen yo tyje jon na jndyu Andrés, ngꞌe ninnquiiꞌ juu tsꞌian na contꞌahan na cotjiꞌhan quintcaa. 17 Tꞌman Jesús joohan, tso jon ndëëhan:
—Quindyonanꞌjonhoꞌ yo ja ndoꞌ ja ntsꞌa na nnanꞌtjonhoꞌ nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon.
18 Ndoꞌ joohan ninñoonꞌ jntyꞌehan ntquiꞌtsan ꞌnaanhan, tyenanꞌjonhan yo Jesús.
19 Ndoꞌ tjantyi jon chjochen. Joꞌ jndyiaaꞌ jon Jacobo yo tyje juu Juan, tyehan jndyu Zebedeo. Mꞌanhan quityquiiꞌ vꞌaandaa ꞌnaanhan na cotaꞌyahan ntquiꞌtsan ꞌnaanhan. 20 Ndoꞌ majoꞌntyi ninñoonꞌ tꞌman Jesús joohan. Ndoꞌ juu tyehan jntyꞌehan jon quityquiiꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen yo ninꞌmoso ꞌnaanhan, joꞌ tyenanꞌjonhan yo Jesús.
Ncüii tsansꞌa na tsixuan jndyetyia
(Lc 4:31-37)
21 Ndoꞌ joꞌ squehan tsjoon Capernaum. Juu xjen na tueeꞌ xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, taqueeꞌ Jesús vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen. Taꞌ jon na siꞌman jon ndëë nnꞌan na tëncüi joꞌ. 22 Majoꞌ jñꞌoon na tyincyaa jon, ndicueeꞌ na ncüaaꞌ nꞌonhan juuhanꞌ ngꞌe siꞌman jon chaꞌxjen ncüii tsꞌan na tsixuan na iquen xjen, ngꞌe joo jñꞌoon na siꞌman jon njonntyichenhanꞌ, tachi chaꞌxjen joo jñꞌoon na concya nque nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen nquii Moisés. 23 Ndoꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na tëncüi juu vatsꞌonꞌñeen, joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan na tsixuan juu jndyetyia. Juu jndyetyiaꞌñeen, sꞌaahanꞌ na jndei sixuaa tsanꞌñeen. 24 Itso juu:
—ꞌUꞌ Jesús na jnanꞌ tsjoon Nazaret, ¿Nin tsꞌian na matyiiꞌ ꞌuꞌ yo ntyja nján? ¿Aa jndyoꞌ na ntsiquitsuꞌ já? Ja mavaaꞌ ya tsꞌön nin condui ꞌuꞌ. Ja ntyji na condui ꞌuꞌ ñuan nquiiꞌ na jnanꞌ na mꞌaan nquii Tyoꞌtsꞌon.
25 Majoꞌ juu Jesús, sityiaꞌ jon juu jndyetyiaꞌñeen. Itso jon nnon juu:
—Machen ꞌndyoꞌ, quinduiꞌ tyquiiꞌ tsꞌon tsanvahin.
26 Ndoꞌ juu xjen na jnduiꞌ juu jndyetyiaꞌñeen, sꞌaahanꞌ na tueꞌquiso tsanꞌñeen ndoꞌ jndei sixuaa juu. 27 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na jntyꞌiahan na tui na nndaꞌ, vacue mꞌaanꞌ nꞌonhan. Ndoꞌ joꞌ totaꞌxeeꞌhan ndëë ntyjehan, jnduehan:
—Joo jñꞌoon na incyaa tsanvaꞌ, ¿Nin tsiquindyihanꞌ? Ee joo jñꞌoonꞌñeen tyiꞌcüajonhanꞌ yo jñꞌoon na condyëë na conanꞌman nnꞌan ndëë. Ee juu jon ata iquen jon xjen joo yotyiahinꞌ ndoꞌ cotaꞌngueeꞌhanꞌ jñꞌoon na icoꞌxen jon.
28 Ngꞌe na ndöꞌ vaa na sꞌaa Jesús, joꞌ tsoñꞌen nnꞌan na mꞌan ndyuaa Galilea, quintyja quintyja tonanꞌneinhan ndëë ntyjehan ntyja ꞌnaanꞌ jon.
Sinꞌman Jesús tsanscu xeenꞌ Simón Pedro
(Mt 8:14-15; Lc 4:38-39)
29 Ndoꞌ xjen na jnan Jesús juu vatsꞌonꞌñeen, juu Jacobo yo ninꞌJuan, jnanꞌjonhan yohin, tyꞌehan vaaꞌ Simón yo tyje juu na jndyu Andrés. 30 Ndoꞌ juu tsanscu xeenꞌ Simón, vaa juu cjooꞌ jndu na iyꞌoon tjuenꞌhin. Joꞌ jnduehan nnon Jesús na viiꞌ juu tsanscuꞌñeen. 31 Ndoꞌ nquii Jesús, sindyooꞌhin nnon tsanꞌñeen, tꞌuii jon vi ntyjaaꞌ ntꞌö juu, sue jonhin na vaa juu cjooꞌ jnduꞌñeen. Ndoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen jndya tjuenꞌhin. Joꞌ jnanꞌquintyja juu, taꞌ juu, sijndaꞌ juu ꞌnan na tcüaꞌhan.
Jndye nnꞌan vꞌi sinꞌman Jesús
(Mt 8:16-17; Lc 4:40-41)
32 Ndoꞌ vi na jndë tua ndoꞌcüjioonꞌ, nque nnꞌan na mꞌan juu tsjoonꞌñeen jndyochohan tsoñꞌen ntyjehan nnꞌan na vꞌi. Mantyi yo nnꞌan na mꞌaan jndyetyia quityquiiꞌ nꞌon na quitsinꞌman Jesús joohan. 33 Ndoꞌ nnꞌan juu tsjoonꞌñeen, tsoñꞌenhan tëncüihan ꞌndyo juu vꞌaaꞌñeen. 34 Ndoꞌ jndye nnꞌan na jndye nnon ntycu na cotjonhan, sinꞌman Jesús joohan. Ndoꞌ mantyi nnꞌan na nanꞌxuan jndyetyia na ñꞌenhan joꞌ, tjiꞌ jon jndyetyiaꞌñeen quiiꞌ nꞌonhan, min tyíꞌncyaa jon na nanꞌnein jndyetyiaꞌñeen ngꞌe mangio jndaꞌhan nin condui jon.
Toninncyaa Jesús jñꞌoon naya ndëë nnꞌan ndyuaa Galilea
(Lc 4:42-44)
35 Vitjachen na nonnco ncüiichen xuee, ninvaa jaanchen jnanquintyja Jesús, jnduiꞌ jon juu vꞌaaꞌñeen. Tja jon ncüii joo naijon na tannꞌan cꞌoon na ntsinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon. 36 Majoꞌ juu Simón yo ntyje juu, tentyjahan naxenꞌ Jesús na cojntꞌuehan jon. 37 Ndoꞌ xjen na jndiohanhin, jnduehan nnon jon:
—Tsoñꞌen nnꞌan cojntꞌuehan ꞌuꞌ.
38 Majoꞌ tꞌa Jesús jndyuehan, itso jon:
—Cja ncꞌö mañoon njoon na ndyo ndyo chaꞌ mantyi nndëë nninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nanꞌñeen, ngꞌe majuu tsꞌian na jndyö.
39 Joꞌ tomandyiꞌ Jesús njoon ndyuaa Galilea. Toninncyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos joo njoonꞌñeen. Ndoꞌ quiiꞌ ntꞌan nque nnꞌan njoonꞌñeen, ñꞌen nnꞌan na nanꞌxuanhan jndyetyia. Joꞌ tjiꞌ jonhanꞌ quiiꞌ nꞌon nanꞌñeen.
Sinꞌman Jesús tsꞌan na chu ndöꞌ cotöꞌ
(Mt 8:1-4; Lc 5:12-16)
40 Ndoꞌ ncüii tsꞌan na chu ndöꞌ cotöꞌ, tyjeeꞌnon juu na mꞌaan Jesús. Tcoꞌxtye tsanꞌñeen tonnon jon. Tcan juu vi nayaꞌñeen, tso juu:
—Nndaꞌ ta, xe na aa ntꞌue tsonꞌ, ndëë ntsinꞌmanꞌ ja.
41 Tyꞌoon Jesús na ndyiaꞌ ro tsanꞌñeen nchjii jon, tyio jon ntꞌö jon cjooꞌ juu. Tso jon:
—Manndaꞌ ntꞌue tsꞌön, cꞌonꞌ na jndë jnꞌmanꞌ.
42 Ndoꞌ xjen na tso jon na nndaꞌ, majuuntyi xjenꞌñeen jnꞌman juu. 43-44 Ndoꞌ siquiꞌmaanꞌ Jesús tsanꞌñeen, tso jon:
—Minꞌncüii nnon tsꞌan tyiꞌntsuꞌ yo ꞌnan na sꞌa ꞌuꞌ. Majoꞌ nanein cjaꞌ na mꞌaan juu tyee cüenta jaa nnꞌan judíos. Ndoꞌ juu quiooꞌ na itso nquii Moisés na ninncya nnꞌan na jndë jnꞌman, ncyaꞌ oꞌ nnon juu tyeeꞌñeen chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ ndëë nnꞌan na jndë ntjo ya ntcüeꞌ ꞌuꞌ ꞌnan na toquenoonꞌ.
Nndaꞌ jñꞌoon siquiꞌmaanꞌ Jesús tsanꞌñeen. Jndë joꞌ jñon jonhin na cja juu.
45 Majoꞌ juu tsanꞌñeen, jnduiꞌ juu. Ndoꞌ nato na tja juu, ndoꞌvanjan totsiquindyi juu nnꞌan nchu vaa ꞌnan na tjon juu. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ sꞌaa juu, iscuꞌhanꞌ na ngaqueeꞌ Jesús quityquiiꞌ njoonꞌñeen. Tsojnaanꞌ joꞌ, tomꞌaan jon quiiꞌ jndëë, ndoꞌ nnꞌan na tonan ncüii cüii tsjoon, majndyehan totsquehan na mꞌaan jon joꞌ.