A Sisila ne
Ginigeet te Pol urungan te
TIMOTI
I maras bere Pol ixo xisixis kö gunon ne aömokorot tuso Rom (pere e Aposol 28). I wawara bara melamu im toxo ölanglanga rewe e Pol ma ixo urulo a sese önit ne nuan möxö atöngösen ma tinenge deek. Ire te ösöxö bere Pol ixo eka nuan kö xönö Spein (pere e Rom 15:24, 28). Ixo wan gut uruso Spein ma ixo tawuxus uso xö muxulamin Krit nang ixo ganim sik e Taitus singan ee rua balaure a lotu (Taitus 1:5). Ma i wawara bara melamu ixo wan uruso Miletus (2 Tim 4:20) me Epeses (1 Tim 1:3) xö xönö me Esia. Ixo gan sik e Timoti ringan Epeses bara irabo balaure a lotu, ma ixo wan lo u Masedonia (1 Tim 1:3), ma meringan Masedonia Pol ixo geet a sisila ne ginigeet urungan te Timoti uruso Epeses ma a ginigeet urungan te Taitus so Krit, ma melamu im ixo wan uri Nikopolis kö rasi (Taitus 3:12). Io, ixo urulo öbaling kua nuan uruso Rom. Ma ruso Rom toxo kubus oxe öbaling e Pol ma meringan kölöme xö gunon ne aömokorot Pol ixo geet a sese öninöng ne ginigeet te ine urungan te Timoti (2 Tim 1:16; 2:9). Melamu im i wawara bara idi toxo sexomet e Pol (2 Tim 4:6-8) kö awat 67 gut.
Io, ma mesila, nang e Timoti ixo tödi maxat sik, ixo arixe me Pol kö sese öninöng ne nuan uruso Masedonia me Gris (Aposol 16:1-4; 17:14-15; 18:5) ma xö sese önarun ne nuan uruso Epeses (Aposol 19:22) me Masedonia me Gris baling (Aposol 20:1-6). Me Timoti ixoro kis arixe bölök me Pol tuso Rom kö sisila ne axana bung nang idi toxo bulus e Pol kö gunon ne aömokorot (Pilipai 1:1; Kolosi 1:1; Pilimon 1). A tene tinörön deek ine xö atöngösen deek me Pol ixo geet ina ginigeet urungan tine rua öxaxat ine xö abalaure re ine xö lotu ruso Epeses. Pol ixo ötumarang e Timoti mabo tene ausu röxröxö (1 Tim 1:3-7; 4:1-8; 6:3-5; 6:20-21). Ixo usu ine bara irabo balaure bulungin a lotu, ma bara abo marakörö ne lotu idi tabo mana talien bule (2:1-15; 5:1-16; 6:6-10; 6:17-19) ma bara a mangana sisila sa irabo kure ma irabo top a lotu (3:1-13; 5:17-25). Pol ixo öxaxat e Timoti bara irabo tuu lölös kö tinörön ne abalaure re ine (1:18-19; 4:6; 4:10-16; 6:11-14). A ausu mamaran kölöme xina ginigeet na rua gene ire nixinen, bara a lotu irabo bule ma bara abo sisila ne lotu tabo ebalaure bule.
1
E, e Pol, önga aposol te Krais Jisas, i eöt kö auguran te God a Tene Aöro re ire me Krais Jisas, ine a unine möxö inabo lalaa na ire te xixiset ma nunu ulamun.
Me e geet inabo lalaa na urungan te nöngön, Timoti, a barok turunon te e kölöme xö nunu re ire re Krais.
E seseng bara a abalamu ma a malum meriso re God a Tamana ire me Krais Jisas, a Orong ke ire, urungan te nöngön.
Panak abo tene ausu töxö
E mamaa bara örobo xisixis bang kingan Epeses xarnang e xo öxaxat nöngön, niang bara e xo mamaa rua nuan u Masedonia. Dauleng ne nangadi ringan Epeses te eusu mabo mangana inausu xabise niang a lak töxö. E mamaa bara örobo kis singan, bere nöngön örobo panak idi. Me nöngön örobo tenge lölös bölök xarna na rö idi bara ganim idi rua balan arixe mabo atöngösen töxö mabo xinixos möxöbo untubuno idi. Inabo mangana lalaa bira i isik ot abo agot töxö mon. Ma i kobo top ire rua wewet eörin a mamaa re God niang ire te pet arixe ma nunu. E tengen ina tinenge lölös na bara ire tabo ebalamu kaluluonin ire. Ma ina tatalien möxö ebalamu ibo önan ot meriso kölöme xö madakdak ne balana ire ma xö nunu turunon. Ma ina abalamu i wanot bölök niang bara ire te muu a lasa ire te ösöxö bara i deek. Dauleng idi te wan talu xalik inabo tatalien me idi te tawuxus urungan köbo winörö tataun. Idi te mamaa bara idi tabo tene ausu möxöbo warkurai te Moses. Inexalik idi tokobo ösöxö bara a lasanene idi te rengrengen. Ma abo lalaa idi te tengen bara idi te ösöxö i turunon, kawaim, idi tokobo maras ulamun.
Io, ire te ösöxö bara abo warkurai te Moses te deek niang bara ire te muu ödeek inabo warkurai eöt ma a mangana tinörön kö inabo warkurai. Ma lamun ire te ösöxö bölök bara abo warkurai i kobo kis ulamun idi abo tene töxödös. Kaim. I kis ulamun a nangadi nang takara muu eörin abo warkurai, abo tabuno ölöngö, abo tene pet magingin saban, ma re ewe idi te tuu talu xalik e God. I kis bölök lamun ewe idi te muu abo tatalien mera xö pu, ma re ewe idi te sexomet abo tata mabo nago re idi, ma lamun abo tene inarse ömet tataun. 10 Ma inabo warkurai na i kis ulamun idi nang te bala ilawa, ma lamun abo tödi ewe idi te maru arixe baling mabo tödi, ma i xarna na bölök köbo une arixe ma une. Ma i kis bölök lamun abo tene röxröxö, ma abo tene wuwulo a nangadi, ewe idi te rengrengen a atöxö kölöme xö axana bung möxö warkurai, ma lamun idi ewe idi tobo wewet abo mangana lalaa xabise sa i xabise sik kö inausu i turunon. 11 Ina ausu i eöt ma tinenge deek niang a lak lölös, ma i wanot meriso re God nang tabo ölet ine, me ine ixo isik ina tinenge deek na rö e ra atöngösen min.
Pol ixo tengen deek ke Krais lamun a abalamu raxin te ine
12 E tengen deek urungan te Krais Jisas, a Orong ke ire, ewe niang ixo isik a lölös ura re e rua tinörön arixe min. E tengen deek urungan te ine, möxösa, ine ixo perexulen e bara e a tödi ewe irabo pet eöt a mamaa re ine. Io, ine ixo isik ina tinörön ne euguran tö e. 13 A turunon bara mesila e xo tengen ögarin ine me e xo ögarin köbanin a nangadi re ine, nexalik e God ixo marase e, möxösa, e kaim kö maras lamun a lasa e xo wewet me e kaim bang kö nunu re Jisas. 14 Ma abalamu meriso xö Orong kö ire ura rö e ixo manga taxin köba. Ma ixo wan ura rö e arixe ma tatalien ne nunu ma tatalien ne abalamu, möxösa, e re Krais Jisas.
15 Io, e rabo tengen te önga tinenge niang i turunon saxit. Ma i eöt bara ire tabo bulus a nunu re ire xönan. Ma i bira: Krais Jisas ixo wan su ura xö öxöno lagunon ta öro a nangadi saban! Me e iat ewe e saban köba sik ke idi xirip. 16 Ma niang ina unine iat bara ine ixo marase e. Me ine ixo marase e bere Krais Jisas irabo eöt ta osen bara a balawapat te ine ura rö e i karabo kawam. Me e, e saban te idi xirip, io niang, e xo wanot xarnang a perewuo lamun idi niang tabo nunu re ine rua i xikip lo a to ulorexe saxit. 17 Ire tabo mana ölet sösöxöin e God, ine a öng kalik mon e God ewe niang i kebeöt ta minet me idi tekebeöt ta werwere ine. A kinis ne warkurai te ine i tuu ulorexe. Me ire tabo mana ii öraxin a esene xöbo bungbung kirip. Amen.
A inarese deek
18 Timoti, a barok ke e, ina tinenge lölös na e isik ke nöngön bara örobo isik köbo dauleng kabise. Ma nang bara e pet bira, e pet eörin arixe mabo tinenge ne propet idi toxo tengen mesila ulamun a tinörön te nöngön bara örobo mana pet iat. Nöngön örobo mana muu abo tinenge re idi bara nöngön örobo erese ma inarese deek. 19 Ma örobo erese bira: nöngön örobo mana nunu xöbo turunon te God nang ixoro osen ma örobo mana mumuu abo tatalien nang u ösöxö bara i deek. Ma dauleng idi toxo mölök bara idi tabo pet bira, io nang, abo nunu re idi xö ina turunon i saban xarniang a önga mön i tawörök lömö xö öxöno maat. 20 Ma kaluluon te idi e Haimenias me Aleksenda, idu toxo pet bölök bira. Io, e xo isik tewe idu urungan kö limine Satan bara idu tabo eusu ra ganim pa rengrengen ögarin a God.