11
E Huriki a Israel Ri Tapuhaki ne BAKOVI DAGI
E huriki a Israel ri tapuhaki na maregoa i bele ne ria, lakea e BAKOVI DAGI i longo. E BAKOVI DAGI i madihi a hatena, i rudua a kanono i boru langa na mada. Lakea a kanono i gutua a tabeke na mada tara na harehare. Muri e huriki ri galea e Moses ge tuhori ria. E Moses i longo ria, i vasileki ne BAKOVI DAGI, i mate a kanono. Ri galea a rana a tanga iea e Tabera,* a vuhuna a kanono ne BAKOVI DAGI i gutu ria.
A Gare Ri ala Ravulu Polorua
E huriki a bakovi, a ngatavine na tanga basi ri laho turane huriki a Israel ri ala kupo. Ri ngaru a maki ni kani ge kupo, lakea ri deke ri ngaru ni kani a kania. E huriki a Israel ranga ri deke mavonga ri ta maea, “Mi ngaru ni kani a kania. Pali mi gi bole vai? Mi luhoi mulea e Egipto na tahuna mi kani a maka manu mi bole tavula, mi kani a maka karero, a melon, a nian, a galik. Pali ngane a nitora ne mia i lobo pali, mi bala a maki ni kani. A mana kunana i tahoka, pali mi marikoi hateka vona.”
*A mana a maki kiroko i kabelabela, i manga a vutuna bin, i tora manga a rerena tangari. 8-9  *Na tahuna a simuru i boru langa na mada, a mana tara i boru turana. Na hatelanga e huriki a bakovi, a ngatavine bara ri laho viliha na mada, ri poi a mana. Muri bara ri bole a kedo, ri tutu, i bele manga a plaoa. Bara ri nono na ulo, ri bole ranga ri rata a bisket vona, i manga a bisket ni gutu turana a namona oliv.
10 E huriki a bakovi, a ngatavine ri pesi turana a kabu ne ria na matana kape, ri tangi hateka, i longo ria e Moses. Lakea e BAKOVI DAGI i madihi hateka a hatena ne ria, pali e Moses i luhoi lege. 11 Lakea i takia e BAKOVI DAGI i ta maea, “I navai o rata hale iau? I navai i uka ma o vivi nau? I navai o habi kikeri a leho nau ga matakari e huriki nga? 12 Iau i uka ma vakabele ria na tamudine kinane ria. Iau i uka ma iau e kinane ria ga poda ria. Pali i navai o taki iau ga leho manga a tagari, ga boko ria manga a koma kiroko na limagu, i vakatubu o Egipto i lakea liu na malala o ta muholi vona go habia ne huriki a gare ne ria? 13 Re huriki a bakovi a ngatavine ri tangi ri nana iau na kania. Pali ga bole vai a maka kania ge kupo? Iau i uka ma kara ni matakana a kania ne ria. 14 Iau kikeri kunana i uka ma kara ni matakari e huriki nga. I uka ma kara ni matakari ria. 15 Ioe o ngaru ni rata maea iau, i kamumu hateka o dodo iau o rabalaki liu iau, i uka ma ga leho hateka tabu ga bole a maregoa nga.”
E Huriki a Gare Ri Tuhoria e Moses
16 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “O gale a gare ala ravulu polorua ri gi valai nau. O tuli kunana e huriki a bakovi o lohoka ne ria, ri lohoka ni matakari. O tuli valai ria koea na Kape na Vaponga, ri gi vapopo turagu, ri gi pesi turamu. 17 Ga puru valai ga ta turamu vonga. Ga bole ranga nitora na hanugu i tabuli pali vomu, ga habi ne ria. Ri gi tuhori ioe, ri gi bole a maregoa ne huriki a bakovi, a ngatavine, i uka ma ge ioe kunana go bole lobo.
18 “Ngane o taki e huriki o ta maea, ‘Mu ramaia a naro ge rata mua mu gu matapado na matana Vure. Mu kisi puru mua, kuduvi bara mu kani a kania. E BAKOVI DAGI i longo mua mu deke hateka na kania. I longo mua, mu taki mua ta mu made kamumu o Egipto. Mu longo. Ngane e BAKOVI DAGI ge habi a kania ne mua mu kani. 19 I uka ma mu gu kani na parava ge taku, o ga parava ge rua, o ga parava ge lima, o ga parava ge ravulu, o ga parava ge ravulu rua. I uka. 20 Bara mu kani a kania na keva i taku, muri bara mu kide tala ni kani a kania bara mu ngaru ni muta. E BAKOVI DAGI i made na kurukurune mua, pali mu ngalahere mu deke lakea vona mu ta maea, “I navai mi pe a robo e Egipto mi valai?” ’ ”
21 Pali e Moses i koli i ta maea, “BAKOVI DAGI, o longo. Iau a made turane huriki a bakovi ri ala 600,000, lakea o taki ta go habi a kania ne ria na keva i taku. Go matakana a kania vai go habi ne ria? 22 Bara mi rabalaki lobo a maka bulmakau, a sipsip, pali ra maka sipsip, a bulmakau nga i uka ma ge kara ria, a manu lobo na dari ranga i uka ma ge kara ria.”
23 E BAKOVI DAGI i koli e Moses i ta maea, “O luhoi navai, o luhoi a nitora nau i uka ma i kara? I uka ma ge tabaka bara o matai. Bara o lohoka vona a maki a ta vona ge bele o ge i uka.”
24 E Moses i longo, muri i pagitala i taki e huriki vona a ngava e BAKOVI DAGI i takia. I tagui e huriki a gare ri ala ravulu polorua, i taki ria ri gi pesi halui a kape. 25 Muri e BAKOVI DAGI i puru valai na bubu iea, i ta turane Moses. Lakea e BAKOVI DAGI i bole a nitora na hanuna, ra i habi muga ne Moses i habi ne huriki a gare ala ravulu polorua. Na tahuna a hanuna i valai i made turane ria, popote kunana ri vakalongo a nita propet, pali i uka ma ri rata lokovonga liu.
26 Pali a gare ala rua, e Eldat, e Medad, i uka ma ru lakea na kape turane huriki ranga. Ru tababana ni made na mada ne BAKOVI DAGI. Pali e BAKOVI DAGI i habia ne rua a hanuna ru ta propet na mada. 27 Muri a riau tara i nunu lakea ne Moses i ta maea, “E Eldat, e Medad ra ru made na mada, ru rata a nita propet.”
28 E Iosua, e tune Nun, a bolekori ne Moses, i leho turana na tahuna i riau vona, i valai i harena mona. E Iosua i longo a nitana riau, lakea i takia e Moses i ta maea, “Bakovi dagi nau, o vano o taki rua naha ru gu ta.”
29 Pali e Moses i koli a ngava i ta maea, “O luhoi ge kuloi iau ranga bakovi? Naha ni loho lege lae? Iau a ngaru e BAKOVI DAGI ge habi a hanuna ne huriki a bakovi a ngatavine lobo, ri gi rata a nita propet.” 30 E Moses i ta lobo, muri i hamule lakea na mada turane huriki a gare ne Israel.
A Maka Kadirovo Ri Valai na Mada
31 E BAKOVI DAGI i ratea a vilu i pori valai na dari, i vakabebe valai a maka kadirovo, ri puru halui a mada ri vatabuli taho, ri kupo lolo rike na mita i taku. Ri toka viliha pololilo na mada, ri toka polovavo na mada. Ri laho viliha, ri kavitagu loboa a tabeke dagi na malala, i harena na maka kilomita i kupo na dahana mada. 32 E huriki a bakovi a ngatavine ri leho na haro, a rodo ri lakavu a maka kadirovo. Na parava muri ri rata mavonga tabu. A bakovi, a ngatavine ri lakavu a maka kadirovo i kupo, a nimavane ria i harena na 22 kilo i rike. Ri poka a maka kadirovo ri rara pololilo na mada ge kere. 33 Na tahuna ri vakatubu ni kani a maka bobona kadirovo, e BAKOVI DAGI i malaviriri kunana i madihi a hatena ne ria, i rudua a gilanga dagi hateka i valai ne ria, i kupo ne ria ri mate. 34 Ri tanu a podane ria vona a tanga iea. Ri vunua a tanga iea e Kibrot-Hatava, a vuhuna ri tanu vonga e huriki ri kaningaru.
35 Muri ri pea e Kibrot-Hatava ri lakea na tanga e Haserot, ri ratea vonga a mada ne ria.
* 11:3 E ‘Tabera’ a pelegona e ‘nono’. * 11:7 Nim 16:31 * 11:8-9 Nim 16:13-15 11:34 E ‘Kibrot-Hatava’ na nita Hibru i manga a ‘lovo ne huriki ri kaningaru.’