17
Ĩ buerimasa ĩna ĩaro rĩjorojʉa Jesús ĩ godovediĩore queti
(Mr 9.2-13; Lc 9.28-36)
Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉ bero, Pedro, Santiago, ĩ bedi Juanre quẽne ʉ̃mʉariburo joejʉ ĩnare ũmato vacami Jesús. Tojʉ ĩna ejaro, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, Jesús rioga busucoasuju ti. Ʉ̃mʉagʉ muijure ĩacãnamuriarore bajiro cajemose busuyuju ti. To yicõari, sudi ĩ sãñase quẽne bʉto boticoasuju ti. To bajicõari, Moisés ñamasir'i, El'ias ñamasir'i rãca Jesús tʉ ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ rãca ĩna gãmerã ñagõsere ĩañujarã ĩna, Pedro mesa. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ado bajiro Jesúre yiyuju Pedro:
—Yʉ ʉjʉ, adojʉ mani ñajama, quẽnamasucõaja. Mʉ bojajama, mʉa ñaro cõrone vijãiri mʉare bʉabosarʉcʉja yʉ. Mʉ yajãi, El'ias yajãi, to yicõari, Moisés yajãi bʉabosarʉcʉja —Jesúre yiboayuju Pedro.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, bueri bʉto cajemose ĩnare buebibecõañuju ti. Ti bueri vatoajʉ ado bajiro ocaruyuyuju:
—Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ. Ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa —yi ocaruyuyuju.
To bajiro yi ocaruyusere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna Pedro mesa. Bʉto güirã ñari, muqueacoasujarã ĩna. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna tʉ vacõari, ĩnare moaĩañuju Jesús. Ĩnare moaĩagʉ̃ne, ado bajiro yiyuju:
—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Güibesa mʉa —ĩnare yiyuju.
To bajiro ĩ yiro bero, ĩamʉoboayujarã. El'iare, Moisére ĩnare ĩabʉjabesujarã. Jesús sĩgʉ̃ne ñañuju ĩ yuja.
To bajiro bajicõari bero, ti buro ĩnare ũmato rojacʉne, ado bajiro ĩnare rotiyuju Jesús:
—Jẽjʉ mʉa ĩasere gãjerãre gotibeja maji, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, yʉ rijato bero, quẽna yʉ tudicatiroto rĩjorore —ĩnare yiyuju Jesús.
10 To ĩ yijare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩna:
—¿No yirã, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ ejaroto rĩjoro ejarʉcʉmi El'ias ñamasir'i”, yati ĩna Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
11 To ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Riojo yiyuma Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, “El'ias ñamasir'i ejasʉorʉcʉmi” ĩna yijama. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ ejaroti ñajare, “Jediro Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ñayuto mani” yigʉ, ejasʉorʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, ĩna gotiri vãmere bajirone yaja Dios oca masa ĩna ucamasire quẽne. 12 “To bajiro yaja” yimasirã ñaboarine, ĩ ejaro ĩre ĩamasibesuma ĩna. Jẽre ejayumi. To ĩ bajiboajaquẽne, ĩna bojarore bajiro rojose ĩre yiyuma. Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre quẽne, to bajirone yʉre yirʉarãma —ĩnare yitudiroja vayuju Jesús.
13 To bajiro ĩ yisere ajimasicõari, “El'ias ñamasir'ire ĩ yijama, Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉjʉare gotigʉ yami, ĩre bajiro tʉoĩar'i ĩ ñajare”, yiajimasiñujarã ĩna Pedro mesa.
Masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire Jesús ĩ burocare queti
(Mr 9.14-29; Lc 9.37-43)
14 Ti burojʉ majariarã, yʉa tʉ rojaejacama ĩna quẽna. Jãjarã masa ñacama yʉa rãca. Jesús ĩ tudiejasere ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucami sĩgʉ̃. To yicõari, ado bajiro Jesúre yicami:
15 —Yʉ ʉjʉ, yʉ macʉre ĩamaiña mʉ. Biyaroaca rijaquedirũgũami. To bajica yigʉ, bʉto rojose tãmʉorũgũami. Cojoji me jeamejʉ rocatĩacõarũgũami. To bajicõari, oco vatoajʉ quẽne rocaroacõarũgũmi. 16 Mʉ buerã tʉ ĩre ãmiejaboabʉ yʉ. Ĩ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocamasimema ĩna —Jesúre yicami.
17 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami, yʉare ĩ buerimasare, to yicõari, ĩre ajirã ejarãre quẽne:
—Rojosere tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉmena masu ñacõaja mʉa. ¿No cõrojʉ mʉare gotimasio tʉjagʉti yʉ? Yoaro mʉa rãca yʉ ñaboajaquẽne, yʉ masisere mʉare yʉ ʉjosere ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa maji —yʉare yicami Jesús. To yigʉne, —Adojʉa vãti sãñagʉ̃re ĩre ãmiaya —yicami Jesús.
18 Ĩre ĩna ãmiejarone, ĩ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire burocacõacami Jesús. Vãti ĩ budirirĩmarone, catiquẽnagʉ̃ ñacoacami daquegʉjʉa.
19 To ĩ yiro bero, ricati cãmotadicõari, Jesúre ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:
—¿No yirã daquegʉ ʉsʉjʉre sãñagʉ̃re vãtire burocamasibeti yʉa? —ĩre yicajʉ yʉa.
20 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:
—“Dios ĩ ejarẽmose rãca burocarʉarãja” yitʉoĩamena ñari, vãtire burocamasibesuja mʉa. Riojo mʉare gotiaja yʉ: “Mojoroaca yimasirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca yimasicõarãja” yirã, i burore, “Gajerojʉ vasa” mʉa yirotijama, to bajirone bajirʉaroja ti. Ñiejʉa mʉa yimasibeti manirʉaroja. 21 To bajiboarine, jẽjʉ yʉ burocagʉre bajiro bajirãre mʉa burearʉajama, bare bamenane Diore sẽnicõari rĩne bureamasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
“Yʉre sĩarʉarãma”, Jesús ĩ yigotibabore queti
(Mr 9.30-32; Lc 9.43-45)
22 Galilea sitajʉ vana, gãmerã cãmotadiri mene cojojũnane Jesúrãca vacudicajʉ yʉa. To bajiro yʉare ũmato bajicudigʉne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Yʉre Dios ĩ roticõacacʉre masare ĩsirocarʉcʉmi sĩgʉ̃. 23 To bajiro ĩ yijare, yʉre sĩarʉarãma ĩna. Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne yʉre catiorʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriticajʉ yʉa, ĩ buerã.
Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja sẽnirimasa, Pedrore ĩna sẽniĩare queti
24 To ĩ yiro bero, Capernaum vãme cʉti maca ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. Tojʉ yʉa ñaro, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire boarijaʉrire quẽnorʉarã, vaja sẽnirimasa, Pedrore sẽniĩarã ejayujarã, macajʉ́jʉ:
—¿Mʉare gotimasiorimasʉma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi quẽnoroti vaja ĩsibecʉti ĩ? —Pedrore ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
25 —Ĩsirʉcʉmi —yicʉdiyuju Pedrojʉama.
Tijʉ bero, vijʉ sãjaejacõari, vaja sẽnirimasa ĩna sẽniĩarere ĩ gotibetone, Jesújʉa, ado bajiro Pedrore ĩre boca yicõacami:
—Simón, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Adigodoana ʉjarã, ñimarãjʉare vaja yirotiati? ¿Ĩna yarãrene gãmerã vaja sẽniatique? ¿Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũatique ĩna? —Pedrore ĩre yisẽniĩacami Jesús.
26 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro:
—Gajero vadiriarãjʉare vaja yirotirũgũama —yicʉdicami Pedro.
To ĩ yirone, ado bajiro yicami Jesús:
—Riojo yaja mʉ. To bajiri Dios macʉ ñari, yʉ ya vi ti ñajare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre vaja yibecʉja yʉma. 27 To bajiboarine, “Rojose manire tʉoĩabeticõato” yirã, mani vaja yijama, quẽnaja. Ʉtabʉcʉrajʉ vasa mʉ. Tojʉ vai vejeba. Basʉogʉre ĩre sĩacõari, ĩ risejʉ gãjoatii bʉjarʉcʉja mʉ. Titiine ĩnare vaja yiroti ñaroja, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderãre. Titiire ãmicõari, ĩnare ĩsima —Pedrore ĩre yicami Jesús.