4
“ ‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami Abraham’ yiĩamasiñumi Dios”, yire
Abraham, jud'io masa ñicʉ ñamasir'ire ado bajise ĩ yijare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩamasiñumi Dios yire quetire mʉare gotirʉcʉja yʉ. Abraham quẽnaro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yibesuju Dios. “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre ĩ yijama, “Quẽnaro yigʉ yʉ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩagʉ̃mi Dios”, yiborimi Abraham. Ado bajirojʉa gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Abrahamre, ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩre ĩ yisere ajicõari, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja’ ĩ yimasire ñajare, ‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩamasiñuju Dios”, yigotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire. No bojagʉ gãjire ĩ moabosajama, ĩre ĩ moabosase vaja ĩre vaja yigʉ, ĩre ĩsigʉ̃mi. Ĩre ĩ moabosase vaja bʉjacõari, “Vaja manone yʉre ĩsigʉ̃ me yimi. Ĩre yʉ moabosase vajare yigʉ, yʉre ĩsimi”, yigʉmi. Tire bajiro me bajiaja ti, manire Diore ajitirʉ̃nʉrãre. “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yise ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩabeaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarã ñaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirã me mani ñaboajaquẽne, quẽnaro manire yigʉmi. Rojose mani yisere ‘Manire masirioato Dios’ yigʉ, manire vaja yibosayumi Jesús. To bajiro manire ĩ yibosare ti ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios, yaja ti, ĩ oca. To bajiro ti yijare, to bajirone bajiroja”, yitʉoĩarã ñaja mani. To bajiro yitʉoĩarãre, “Ñie rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. Tire tʉoĩagʉ̃, David ñamasir'i, ado bajiro ucamasiñumi: “Rojose ĩna yisere tʉoĩabecʉne, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare ĩ yijare, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David ñamasir'i. Ado bajiro yiucamasiñumi ĩ:
“Variquẽnarʉarãma rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorã.
‘Rojose mani yiro bero, manire masiriocõari, “Rojose yicajʉ mʉa. To bajiri rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” tudiyibetirʉcʉmi Dios’ yitʉoĩarãma, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David.
Variquẽnarere ti yijama, jud'io masa, circuncisión yiriarã rĩne yiro me yaja. Circuncisión yiecoyamana jud'io masa mere quẽne yiro yaja. Abraham ĩ bajimasirere tʉoĩasaque mʉa quẽna: Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. 10 To bajiro ĩre ĩ yijama, ¿circuncisión ĩ yiecoriaro berojʉa, ĩ yiecobetojʉa bajiyujarique? “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” Abrahamre Dios ĩre ĩ yijama, circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne ĩre yimasiñumi. 11 Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To yicõari bero, “To bajiro ĩre yʉ yicatire masiritiromi” yigʉ, circuncisión ĩre yirotimasiñuju, Abrahamre. To bajiri Abraham circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. To bajiro bajimasir'i ñari, jud'io masa ñicʉ rĩne ñagʉ̃ me bajimasiñumi Abraham ñamasir'ima. “Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne, ĩna ñicʉne ñamasiñumi Abraham. 12 Jud'io masa circuncisión yiecocõari, Abraham circuncisión yiecobecʉjʉ, “Dios ĩ yirore bajiro bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone tʉoĩarãre quẽne ĩna ñicʉ ñamasiñumi Abraham.
“Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone yirʉcʉmi Dios”, yire queti
13 “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. “Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiami” yigʉ me, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. Abrahamjʉa, “ ‘Yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” yitʉoĩamasir'i ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. 14 “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro yirã rĩne, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, Dios Abrahamre, “Mʉre, mʉ jãnerabatiare quẽne ʉjorʉcʉja yʉ” ĩ yimasiboarejʉama vaja maniboroja. 15 “Dios ĩ roticũmasire ti yirore bajiro mani yijama, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, riojo gotirã me yirãja mani, Dios ĩ roticũmasire ñaro cõrone cʉdijeomena ñari. “Macarʉcʉro ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩaboajaquẽne, rojose manire yirʉcʉmi Dios, ĩ roticũmasirere cʉdijeomena mani ñajare. “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdibetiboajaquẽne, ‘Rojose mana ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã rĩne ñaama “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã.
16 To bajiri, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩase ñajare, Abrahamre ĩamaicõari, “Macarʉcʉro jedirore mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajirone bajiaja manire quẽne. Abraham Diore ĩ tʉoĩariarore bajiro Diore mani tʉoĩajama, manire quẽne, “Abraham jãnerabatia ñari, adi macarʉcʉro jedirore ʉjarʉarãja mʉa”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri jud'io masa Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉocõari, Abraham ĩ tʉoĩariarore bajirone ĩna tʉoĩajama, ĩnare quẽne to bajirone yirʉcʉmi Dios. 17 Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone gotiaja: “ ‘Jãjarã masa cojo sitana me ñarã ñicʉ ñarʉcʉja mʉ’ yigotimasiñuju Dios, Abrahamre”, yigotiaja. To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, ĩre yitʉoĩamasiñuju Abraham. To bajiri, rijariarãre catiogʉ, to yicõari, ñajediro rujeomasir'i ñaami Dioma.
18 “Bʉcʉ ñari, rĩa maniacʉ bajiaja” Abraham ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, “Jãjarã ñarʉarãma mʉ jãnerabatia” Dios ĩre ĩ yijare, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yimasiñuju Abraham. “Bajirʉcʉja mʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ, jediro ñicʉ ñaami yuja. 19 Abraham, cien cʉ̃mari cõro tʉsacʉ ñamasiñuju. Ĩ manajo rãca, jʉarãjʉne bʉcʉrã ñari, rĩa cʉtibetiariarãjʉ ñamasiñujarã. To bajiri, “To cõro bajirearʉarãja yʉa” yimasibetiboarine, “Dios ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yicõa ñagʉ̃ ñamasiñuju Abraham. 20 “ ‘Bajirʉaroja’ Dios yʉre ĩ yicati bajibetirʉaroja”, yibecʉ ñamasiñuju Abraham. To bajiro bajigʉ ñari, “Dios ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi” yigʉ ñari, “Socagʉ me ñaami Dios” ĩre yiajirʉ̃cʉbʉomasucoamasiñuju Abraham. To bajiri, “Mʉ yirore bajirone yigʉ ñaja mʉ”, Diore yivariquẽnamasiñuju Abraham. 21 “Ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi. Ĩ yimasibeti manoja, Diorema”, yitʉoĩamasiñuju. 22 “To bajiro yʉre tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩaja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajirone gotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire.
23 Abraham sĩgʉ̃rene, “Rojose magʉ̃ ñaami”, yiuca ecobesuja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 24 Manire quẽne, Abraham Diore ĩ tʉoĩamasiriarore bajirone ĩre mani tʉoĩajama, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijato bero ĩre catior'ima. 25 “Rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaya” yigʉ, Jesucristore ĩre rijaroticõañumi Dios. To yicõari, Jesucristo ĩ rijato bero, “ ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃sa” yigʉ, ĩre tudicatioyumi quẽna.