9
Israel sitanare Dios ĩ besere queti
1-3 “Yʉ yarã, Jesús ĩ bajirere ĩna ajitejare, ĩ yarã me ñaama”, yisʉtiritiaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo gotiaja yʉ”, yimasiaja yʉ. Ĩnare maigʉ̃ ñari, rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, Cristore ĩre cãmotadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉaboaja yʉ; “To bajiro yʉ bajise vajane, ĩnajʉa Cristo rãcana ñato” yigʉ. Yʉ yarãre ado bajiro quẽnaro ĩnare yiyumi Dios: Ĩnare besecõari, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, ĩnare yiyumi. To yicõari, ĩañamagʉ̃ ñaboarine, ĩaĩañamani ĩnare yiĩorũgũñumi, “Mani rãca ñagʉ̃mi” ĩna yimasirotire yigʉ. Moisés ñamasir'ire ĩ rotisere ĩre cũmasiñumi. To yicõari, “Yʉ bojasere mʉa yijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. Yʉ ñicʉa, Diore rʉ̃cʉbʉorã ñamasiñujarã ĩna. Ĩna jãnamine ñañumi Cristo. Ĩne ñagʉ̃mi Dios, ñajediro ʉjʉ. Ĩ ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato.
Yʉ yarã israelita masare Dios oca quẽnase ti gotiboajaquẽne, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro ĩ yibetijama, “Socʉ yiyumi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ yirona. Gãjerãma, israelita masa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, ĩ rĩa me ñarãma, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ñari. Abraham jãnerabatia ñaro cõrone, ĩ jãnerabatia masu me ñarãma, Dios ĩ ĩajama. Ado bajiro Abrahamre gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ Isaac rĩa ñarʉarãma mʉ jãnerabatia masuma”, yimasiñuju Dios. To bajiro ti yijama, ado bajiro yiro yaja: “Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ” ĩre ĩ yirere ajitirʉ̃nʉrãjʉa ñaama Dios rĩa. Ĩna roque, Abraham jãnerabatia masu ñaama, Dios ĩ ĩajama. Dios, ado bajiro ĩre yimasiñumi, Abrahamre: “Gaje cʉ̃ma ado cõrone mʉre ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. To bajiri, tirodore mʉ manajo Sara, macʉ cʉtirʉocomo”, ĩre yigoti rĩjoro cʉtimasiñumi Dios.
10 Adi mʉare yʉ gotise rĩne ñabeaja. Abrahamre Dios ĩ gotiro bero, ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉ, bʉcʉacõari Rebecare manajo cʉtiyuju. Sore ĩ manajo cʉtiro bero, cojoji rĩa cʉtigone, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju so. Esaú, Jacob vãme cʉtimasiñujarã. Jʉarãjʉne sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, Jacob sĩgʉ̃ne ñamasiñuju Abraham jãnami masu. 11-12 Ĩnare so rĩa cʉtiroto rĩjoro, ado bajiro sore gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ cʉtisʉogʉ, ĩ bedire moabosarimasʉ ñarʉcʉmi”, sore yimasiñuju Dios, Rebecare. Ĩna jʉarãjʉne, quẽnasere, rojosere quẽne ĩna yibetojʉne, to bajiro sore gotimasiñuju Dios. To bajiro sore ĩ yimasire ti ñajare, ado bajiro yimasiaja mani: “Masa quẽnasere ĩna yise sʉori me, ĩ bojarãre besegʉmi Dios”, yimasiaja mani. 13 To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Jacobjʉare ĩre maicõari, Esaúrema ĩre ĩatecajʉ yʉ”, yigotiaja Dios oca.
14 To bajiro ĩ yijama, “Rojose yigʉ yigʉmi Dios”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro me bajiaja. 15 Ado bajiro Moisére gotimasiñuju Dios: “Masa jediro rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ bojarãre besecõari, ĩnare ĩamairʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Moisére. 16 To bajiri, Dios manire ĩ ĩamairotire mani sẽniro me, manire ĩamaigʉ̃mi. To yicõari, “Quẽnase mani yise sʉori manire besegʉmi Dios”, yimasiña maja. “Ĩ bojarãre ĩamaicõari, besegʉmi”, yimasire ñaja. 17 Egipto vãme cʉti sitagʉ ʉjʉre Dios ĩre ĩ yirotire gotiro, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro yaja: “Ʉjʉ mʉre cũcajʉ yʉ, ‘Yʉre mʉ ajirʉabeti sʉori Egiptoanare rojose yʉ yisere ĩacõari, “Masigʉ̃ ñaami Dios” masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. 18 To bajiro Dios ĩ yimasire ñajare, “Ĩ bojarãre ĩamaicõari quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasire ñaja. To yicõari, “Ĩre ajiterãrema, ‘Bʉtobʉsa yʉre ajiteato ĩna’ yigʉ ñagʉ̃mi”, yimasire ñaja.
19 Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Dios ĩ yirʉasere, ‘Tire yibeticõato’ yigʉ magʉ̃mi. Ĩ manijare, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, rojose mani yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉarãma ĩna’ Dios ĩ yijama, rojose yigʉ, yigʉmi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. 20 To bajiro mʉa tʉoĩajama, ado bajiro mʉare cʉdigʉja yʉ: Dios ĩ rujeoriarã ñari, “Rojose yʉare yaja mʉ”, ĩre yimasibeaja mani. Riri sotʉ quẽne, “¿No yigʉ to bajiri sotʉ yʉre veari mʉ?”, yibetoja ti, ti sotʉre vear'ire. 21 Riri sotʉri ĩ veajama, ĩ vearʉa tʉoĩase cõro veagʉmi. Cojobʉrʉaye ti ñaboajaquẽne, “Gãjerã, yʉ veari sotʉre ĩacõari, ‘Quẽnase veamasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, quẽnari sotʉ veagʉmi. Gajerʉrema, “Yʉ cʉoroti sotʉ ñarʉaroja” yigʉ, “Ado bajiri sotʉ yʉ veajama, quẽnaja”, yigʉmi. “To bajirone manire yigʉmi Dios quẽne”, yimasiaja mani.
22-23 To bajiro yigʉ ñari, jud'io masa rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõarʉajama, cõamasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare cõabesumi. Ĩnare ĩ cõabetijama, gãjerãjʉa, “Yʉ ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjare, ĩnare ĩamaicõari, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja” yigʉ, bajiyumi. To bajiri, jud'io masare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, rojose ĩna yijare, “Rojose tãmʉoña mʉa”, ĩnare yirũgũñumi, “ ‘Jũnisinigʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ.a 24 To bajiro yigʉ ñari, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire beseyumi, jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. 25 Tirene gotiaja Dios ĩ yirere, Oseas ñamasir'i ĩ ucamasire:
“ ‘Yʉ yarã merene, “Yʉ yarã ñaama”, yirʉcʉja yʉ. Yʉ ĩamaibeticanare, “Yʉ ĩamairã ñaama”, yirʉcʉja yʉ’, yami Dios.
26 ‘Yʉ rĩa me ñaama ĩna’ Dios ĩ yiriaro bero ti ñaboajaquẽne, ‘Catimʉorʉ̃gõgʉ̃ Dios rĩa ñaama ĩna’ yirʉarãma”, yiucamasiñuju Oseas ñamasir'i.
27 Isa'ias ñamasir'ijʉama, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñumi, manire jud'io masare tʉoĩagʉ̃: “Jud'io masa moa riaga jare bajiro jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñarʉarãma, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato’ yigʉ, yʉ yirẽtobosarã. 28 Jãjarã masa, adigodoana, rojose ĩna yise vaja, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja’ ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro rẽmone ĩnare cõarearʉcʉmi”, yiucamasiñuju Isa'ias. 29 Quẽna gajejʉ ado bajiro ucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ:
“Rojose ĩna tãmʉoborotire sĩgʉ̃rire Dios masijeogʉ ĩnare yirẽtobosabecʉne, Sodomanare, Gomorranare, ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ yireajeocõa tʉjajama, mani jãnerabatia maniborãma”, yiucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ.
Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarere jud'io masa ĩna ajirʉabeti queti
30 Tire tʉoĩacõari, jud'io masa me ñarãre ado bajiro yimasiaja mani: “ ‘¿No bajiro yirãti mani, “Rojose mana ñaama” Dios, manire ĩ yiĩarotire yirã?’ yitʉoĩabetiboarine, ‘Rojose mani yise vaja, manire rijabosayumi Cristo’ ĩna yitʉoĩajare, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 31 To yicõari, jud'io masajʉarema ado bajiro yimasiaja mani: “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yijama, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩaboarine, ĩ rotimasire jediro ĩna cʉdibetijare, “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios, yimasiaja mani. 32 ¿No yirã to bajise bajiyujari ĩna? “Jesucristo, manire ĩ rijabosare ti ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yibesuma. “Quẽnaro mani yisere ĩacõari, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩarã ñari, gʉ̃ta jʉatarãre bajiro bajiyuma.b 33 Ado bajiro yaja Dios oca, tire gotiro:
“Sión vãme cʉti macare gʉ̃ta cũrʉcʉja yʉ, masa ĩna jʉata quedirotiare. Tiare ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yijare, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”.
a 9:22-23 Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, “Rojose tãmʉoña mʉa” ĩnare ĩ yijama, adi macarʉcʉro ñacõari, rojose ĩna tãmʉoñarotire yigʉ, yiyuju. b 9:32 “Gʉ̃tare jʉatayuma” ti yijama, judío masa Jesucristore ĩna ajiterere yiro yaja.