28
Ri Pablo pa roch'ulef Malta
Tok xojcolotaj yan e chupan ri mar, jac'ari' xketemaj chi Malta rubi' ri roch'ulef ri rojc'o-vi chiri' pa mar.* Ri aj chiri', jani na utz quino'oj xqui'en kiq'uin, roma xquibox jun k'ak' y xojcoyoj c'a richin nikamak'-ki', roma najin job y tef. Jac'a tok ri Pablo xberuc'ama-pe jun boraj xic'a'y y xuya-ka pa ruvi' ri k'ak', xel-pe jun cumatz chupan roma xuna' ri k'ak', y xberuch'ica-ri' chirij ruk'a'. Tok ri aj chiri' xquitz'et chi ri cumatz tzekel chirij ruk'a' ri Pablo, quire' niquibila' chiquivech: Can nik'alajin chi la jun achi la' camisanel, roma masque xcolotaj-pe chupan ri ya', ja la cumatz xticamisan richin, roma can nutoj na vi ri achique erubanon,* yecha'. Pero ri Pablo (xutota', xuquiraj) can ri cumatz* pa k'ak', y man jun retal chi nisipoj-pe ri ruk'a'. Ri aj chiri' coyo'en chi nisipoj-pe ruk'a' o caminak nitzak-ka ri Pablo. Layoj xcoyo'ej chi achique na nibanataj riq'uin, pero tok xquitz'et chi xa ja ruchi-ruvech, jun vi yan chic xquinojij chirij; xa xqui'ij chi rija' jun dios.*
Chunakaj apu ri lugar ri rojc'o-vi, c'o rujuyu' jun achi c'o rakale'n rubinan Publio. Rija' can utz xojruc'ul chiracho, y oxi' k'ij xojc'uje' chiri'. Jac'a ri rutata' ri Publio cotz'ol pa ruvaro'el roma c'atan y quic' chupan. Xbe c'a ri Pablo chutz'etic, y tok rubanon chic orar, xuya' ruk'a' pa ruvi', y xu'on chi xc'achoj.* Tok quiri' xbanataj riq'uin rutata' ri Publio, c'o chic más aj chiri' pa roch'ulef Malta ri c'o quiyabil xe'uka riq'uin ri Pablo, y can xec'achoj-vi-e. 10 Riq'uin sipanic xquic'ut chi can c'o kak'ij* chiquivech. Y tok xojbe, xquiya-e ri xtic'atzin chike chupan ri kabey.
Ri Pablo (napon, nebos) pa tinamit Roma
11 Oxi' ic' xojc'uje' chiri' pa roch'ulef Malta. C'ajari' xojel-pe chupan jun barco ri elenak-pe pa tinamit Alejandría* y xuk'asaj ru-tiempo ri cak'ik' chiri' pa Malta. Ri barco ri' c'o ca'i' quivachibel dioses chutza'n ri quibinan Cástor y Pólux. 12 Jac'a tok (xojapon, xojebos) pa tinamit Siracusa, xojc'uje' oxi' k'ij chiri'. 13 Tok xojel-e chiri', xaxe ruchi' ri mar kac'uan-e roj benak, y (xojapon, xojebos) pa jun chic tinamit rubinan Regio. Chuca'n k'ij, xtiquer-pe jun cak'ik' quire' pa sur, y c'a chi rox k'ij (xojapon, xojebos) pa jun chic tinamit rubinan Puteoli. 14 Chupan ri tinamit ri', ec'o quiniman ri Ajaf xe'ekila',* y rije' xquic'utuj quemelal chike chi kuc'uje'* vuku' k'ij chiri'. C'a xk'ax na ri', c'ajari' choj xojbe pa tinamit Roma. 15 Ri quiniman ri Ajaf chiri' pa Roma quic'axan chi roj benak-apu pa bey, romari' xojuquic'ulu' pa jun tinamit rubinan Foro de Apio, y ch'aka' chic xojuquic'ulu' pa jun lugar rubinan Tres Tabernas. Jac'a tok ri Pablo xerutz'et, xumatioxij che ri Dios, y xc'uje-pe más ruchuk'a' ránima xuna'. 16 Tok xojoc-apu pa tinamit Roma, ri Julio ri uc'uay quichin ri soldados xerujach ri presos pa ruk'a' jun chic uc'uay quichin soldados chiri'. Jac'a ri Pablo xyo'ox lugar che chi ruyon nic'uje' pa jun jay,* chajin roma jun soldado.
Ri Pablo nutzijoj ruch'abel ri Dios pa tinamit Roma
17 Oxi' k'ij tic'uje' ri Pablo pa tinamit Roma, jari' xutak coyoxic ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri ec'o chiri' pa Roma. Tok xquimol-qui' riq'uin, rija' xu'ij chique: Nuvinak ri kachak'-kanimal ki' chikavech iviq'uin, yin man jun achique nubanon chiquivech ri kavinak israelitas, ni man jun achique nu'in chirij ri qui'in can ri kati't-kamama', pero ja ri pa tinamit Jerusalem xijach preso pa quik'a' ri gobernadores romanos 18 ri xenic'on rij-ruvech ri sujunic banon chuvij, y tok man jun achique xquil* chuvij richin ta yicamises, xcajo' xinquisok'opij-e. 19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' ta chi xineleses ri pa cárcel, y roma manak chic jun bey chinuvech, xinc'utuj chi ja ri César* tic'ojon vichin, y man roma ta chi c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak. 20 Xa romari' xixinvoyoj richin yixintz'et y richin yich'o iviq'uin. Roma ri banayon chi yin ximil riq'uin cadena* ri vacami, ja roma ninnimaj chi can nibanataj na vi ri rusujun ri Dios chike roj israelitas, xcha' ri Pablo. 21 Jac'a ri israelitas ri' quire' xqui'ij che ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun pa roch'ulef Judea ri nich'o chavij rat, nis-ta man jun chique ri kavinak ri epetenak chiri' ri rat rusujun chike o ch'ovinak ta chavij. Man jun. 22 Pero roj nikajo' nikac'axaj achique ri' ri nanimaj rat, roma roj keteman chi ri yeyo'on ruk'ij ri Jesús,* xa chi naj chi nakaj c'o yech'o chiquij, xecha' che.
23 Xquicha' c'a can jun k'ij richin niquimol-qui' riq'uin. Tok xril ri k'ij, man juba' ta oc vinak xequimolo-qui' ri achique lugar c'o-vi ri Pablo. Xe c'a xel-pe ri k'ij c'a xka na ka, rija' xtzijon chiquivech richin nuk'alajrisaj achique ruchojmil ru-gobierno ri Dios. Xutij ruk'ij quiq'uin richin can ta xquetemaj ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y chupan ri quitz'iban can ri profetas pa ruvi' ri Jesús.* 24 Ec'o xquinimaj ri xu'ij ri Pablo, y ec'o man xquinimaj ta.* 25 Y roma man junan ta niquinojij ri israelitas pa ruvi' ri nu'ij ri Pablo, chi jujun chi jujun c'a ye'el-e ri chiri' tok ri Pablo quire' ruq'uisbel ch'abel xu'ij-e chique: Can pa choj ri ch'abel ri xuya' ri Lok'olaj Espíritu pa ruchi' ri profeta Isaías richin xeruch'abej ri ivati't-imama', tok xu'ij:
26 Cabin quiq'uin ri avinak, y ta'abij chique:
Rix xtivac'axaj,* pero man (xtik'ax, xtino') ta chivech ri xtivac'axaj.
Xtitz'et ri xtik'alajrises chivech, pero man xtiya' ta pa cuenta.
27 Roma ri vinak re' cof rubanon ri cánima.
C'ayef ntoc pa quixiquin ri niquic'axaj.
Ri runak' tak quivech quitz'apin
Roma man nicajo' ta yetzu'un,
Man nicajo' ta niquic'axaj,
Man nicajo' ta ntoc pa tak cánima,
Man nicajo' ta niquijal quino'oj
Richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen.*
Quiri' xu'ij ri Lok'olaj Espíritu.
28 Roma c'a ri', tivetemaj chi vacami takon chic rutzijol chique ri man israelitas ta ri achique ruchojmil yerucol ri Dios, y rije' can xtiquiya-vi quixiquin che.* 29 Jac'a tok ri Pablo xu'ij quiri', ri israelitas niquich'olila-qui' chiquivech xebe.
30 Tz'akat ca'i' juna' xc'uje' ri Pablo chupan jun kajon jay, y can nuc'ul quivech conojel ri (ye'apon, ye'ebos) riq'uin. 31 Nutzijoj chique conojel ri achique ruchojmil ye'oc pa ruk'a' ri Dios richin yeru'on gobernar, y yerutijoj chirij ri samaj ri xurubana-ka ri Ajaf Jesucristo; man juba' nuxi'ij-ri'* y man jun nik'ato richin.
* 28:1 Hch. 27:26. * 28:4 Lc. 13:2; Jn. 9:2. * 28:5 Sal. 91:13; Mr. 16:18; Lc. 10:19. * 28:6 Hch. 8:10; 10:25; 14:11; Ap. 22:8, 9. * 28:8 1 R. 17:20-22; Mt. 9:18, 25; Mr. 6:5; 7:32; 16:18; Lc. 4:40; Stg. 5:14. * 28:10 1 Ti. 5:17. * 28:11 Hch. 27:6. * 28:14 Sal. 119:63. * 28:14 Hch. 21:4, 7, 8. * 28:16 Hch. 24:23. * 28:18 Hch. 26:31. * 28:19 Hch. 25:11. * 28:20 Hch. 26:29; Ef. 3:1; 4:1; 6:20; 2 Ti. 1:16. * 28:22 Hch. 24:5. * 28:23 Hch. 17:2, 3. * 28:24 Hch. 14:4; 18:6-8; Ro. 3:3. * 28:26 Jer. 5:21; Ez. 12:2; Mt. 13:14; Mr. 4:12; Lc. 8:10; Jn. 12:40; Ro. 11:8. * 28:27 Is. 6:9, 10; 44:18. * 28:28 Hch. 26:17; Ro. 11:11. * 28:31 Hch. 4:13, 31.