15
Ri anima'i' can xquec'astaj na vi
Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin ninjo' nintzijoj chic jun bey chive ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri xiya' ivánima riq'uin tok xintzijoj chive, y ri achok roma cof* rixc'o chirakan ri Ajaf. Ja utzulaj ch'abel ri' ri nibano chive chi yixcolotaj* rix benak, si man niya' ta can ri achel xintzijoj chive, y si man ni'en ta chi man jun nic'atzin-vi* ri xiya' ivánima riq'uin.
Roma ri ruc'u'x ronojel ri enuc'utun can yin chivech, ja chi ri Jesucristo (xcom, xquen) roma ri kamac,* achel tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios, y achel ri k'alajrisan can chinuvech, y chi xmuk, y chi xc'astaj-pe chi rox k'ij,* achel nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, y chi xuc'ut-ri'* chuvech ri Pedro, y c'ajari' chiquivech conojel ri doce. C'ajari' xuc'ut-ri' chiquivech más vo'o' ciento chique ri quiniman tok quimolon-qui'. Eq'uiy chique rije' ri c'a eq'ues na, pero ch'aka' xa (xecom, xequen) yan e. C'ajari' xuc'ut-ri' chuvech ri Jacobo, y c'ajari' chiquivech conojel* ri apóstoles. Y pa ruq'uisbel hasta xuc'ut-ri' chinuvech yin, ri xa yin achel jun ac'ual ri nalex tok man jani titz'akat k'ij richin nalex. Quiri' nin-ij chive roma ja yin ri más manak oc nuk'ij chiquicojol ri apóstoles, y man jun utz pa nuc'aslen richin quiri' can ta nuc'ul chi ni'ix apóstol chuve, roma xa xin-en pokon* chique ri erutinamit chic ri Dios. 10 Pero xa roma ru-favor ri Dios tok yin ocunak apóstol, y ri favor ri xincochij man xaxe ta choj xcanaj can viq'uin, roma ja yin ri más q'uiy samaj* nubanon que chiquivech ri ch'aka' chic apóstoles. Pero man nuyon ta yin yibano ri samaj, xa ja ri ru-favor ri Dios ri nisamaj pa nuc'aslen richin yitiquer nin-en.* 11 Pero xa achique na ri nitzijon ruch'abel ri Dios, si ja yin o ja ri ch'aka' chic apóstoles, ri' man jun nu'on. Roma xa junan ri nikatzijoj, y ja ch'abel ri' ri xiya' ivánima riq'uin.
12 Pero si nitzijos chi ri Jesucristo xc'astaj-e chiquicojol ri anima'i', ¿achique roma ec'o jujun chi'icojol rix ri ye'in chi ri anima'i' man yec'astaj ta e?* 13 Roma xa ta kitzij chi ri anima'i' man yec'astaj ta e, ri' nu'ij tzij chi nis-ta ri Jesucristo man xc'astaj ta e. 14 Y xa ta kitzij chi ri Jesucristo man xc'astaj ta, man jun nic'atzin-vi chi roj nikatzijoj ruch'abel ri Dios, y man jun nic'atzin-vi chi rix iyo'on ivánima riq'uin. 15 Y hasta nek'alajin-pe chi roj xa roj tz'ucuy tzij chirij ri Dios chi katzijon chi rija' xuc'asoj ri Jesucristo chiquicojol ri anima'i',* roma manak che'el chi xuc'asoj-e si xa kitzij chi nis-ta jun caminak nic'astaj-e. 16 Roma si ri anima'i' man yec'astaj ta, ja jun ri Jesucristo man xc'astaj ta e. 17 Y xa ta kitzij chi ri Jesucristo man xc'astaj ta e chiquicojol ri anima'i', man jun nic'atzin-vi chi rix iyo'on ivánima riq'uin y xa c'a quiri' ta rixc'o pa ruk'a' ri mac.* 18 Quiri' mismo ri anima'i' ri xquiya-e cánima riq'uin ri Jesucristo, man ta yecolotaj chuvech ri castigo. 19 Y si xaxe chupan ri c'aslen vave' choch'ulef koyo'en chi ri Jesucristo c'o xtuya' chike, si quiri', can ta utz chi ja roj ri más nipokonex kavech que chiquivech conojel.
20 Pero ri Jesucristo can xc'asos-vi-e chiquicojol ri anima'i', achel jun na'ey ruvech tico'n ri xch'up-e,* retal chi c'a c'o na ch'aka' chic ri man jani quech'up-e, y ri' ja ri anima'i' ri quiyo'on-e cánima riq'uin rija' y xa yever vacami. 21 Roma achel xu'on ri camic chi xa roma jun achi* xka pa kavi' konojel, quiri' mismo roma jun achi tok yec'astaj-e ri anima'i'.*
22 Roma achel konojel roj vinak nika ri camic pa kavi' roma roj riy-rumam can ri Adán, quiri' mismo konojel roj ri xa jun chic kabanon riq'uin ri Jesucristo, can xtiyo'ox-vi ri c'aslen ri richin jumul chike.* 23 Pero re' c'o ruchojmil. Roma ja ri Jesucristo ri na'ey xc'asos-e chiquicojol ri anima'i', achel ri na'ey ruvech tico'n yech'up-e, c'ajari' xkuc'asos-e roj ri roj richin chic rija' tok xtipe chic jun bey.* 24 Y c'ajari' xtuka ri ruq'uisbel che ronojel, tok ronojel ri c'o ruk'a' chike, ronojel autoridad y ronojel ruvech uchuk'a' kasan chic chiri' roma ri Jesucristo. Y tok ruch'acon chic can ronojel, xtuya' ri ru-gobierno pa ruk'a' ri Dios ri Rutata'.* Quiri' ri ruchojmil. 25 Roma vacami nic'atzin chi ja ri Jesucristo nibano gobernar, c'a ja tok xqueruya' chuxe' rakan* conojel ri itzel yetz'eto richin. 26 Y chique conojel ri itzel yetz'eto richin, ri ruq'uisbel xtich'acataj, ja ri camic. 27 Roma ri Dios ronojel xuya' chuxe' rakan ri Ruc'ajol.* Y tok ri tz'iban can nu'ij chi ronojel xyo'ox chuxe' rakan, can k'alaj chi man ja jun ta ri xyo'on ronojel chuxe' rakan numaj. 28 Jac'a tok yo'on chic ronojel* chuxe' rakan, jari' tok rija' mismo xtujach-ri' pa ruk'a' ri Dios ri xyo'on ronojel chuxe' rakan, richin quiri' ja ri Dios c'o pa ruvi' ronojel.*
29 Y xa ta kitzij chi ri anima'i' man yec'astaj ta e, ¿achique xtiquinojij ri quibanon bautizar qui' pa quiq'uexel? Roma si ri anima'i' man jun bey chic xquec'asos, ¿achique roma tok ec'o niqui'en bautizar qui' pa quiq'uexel? 30 Y, ¿achique nic'atzin-vi chi pa c'ayef* c'o-vi ri kac'aslen jumul? 31 Can ronojel k'ij c'o ri camic pa nubey.* Ri quiri' nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, can kitzij vi, achel can kitzij vi chi yin ninya-ka juba' nuk'ij roma ri Jesucristo xirucusaj richin chi rix xiya' ivánima riq'uin. 32 Roma riq'uin ri samaj ri yitajin vave' pa tinamit Efeso, ec'o ri can e'achel c'uxunel tak chicop ecatajnak-pe chuvij. Y, ¿achique nic'atzin-vi chi quiri' nink'asaj,* si nis-ta jun caminak nic'astaj-pe? Roma xa ta quiri', más utz nika'an achel ri ni'ix: Kuva' y tikakumu' kaya', roma xa chua'k-cabij nkuruc'ol-e ri camic.* 33 Pero rix man tiya' lugar chi c'o jun nisatzo ivichin, roma tzij achel ri ni'ix chi ri anima'i' man yec'astaj ta chic, xa niquijal* ri utzulaj tak ino'oj. 34 Tinojij juba'* ri achique yixtajin chunojixic, achel nic'atzin chi ni'en y man chic ti'en mac. Quiri' nin-ij chive roma ec'o jujun chi'icojol ri nis-ta queteman ruvech ri Dios. Quixq'uix* juba' riq'uin ri nin-ij chive.
35 Pero riq'uin juba' c'o jun quire' nu'ij: ¿Can kitzij cami chi ri anima'i' xquec'astaj chic? Y si kitzij, ¿achique cami chi cuerpo ri xtiquic'uaj? 36 Pero rat ri ya'in quiri', xa rat nacanic. Tatz'eta' jun ch'uti ruvech semilla; si man namuk ta can pan ulef, man ntel ta pe.* 37 Y tok na'an tico'n, mana-ta ri rakan ri tico'n ri namuk can, xa ja ri ch'utik ruvech trigo o xa achique na jun chic ruvech semilla ri namuk can. 38 Pero ri Dios yeruyala' ru-cuerpo ri semilla achel ri runojin can chi yeruya', y chiquijununal ri semilla nuyala' ri can qui-cuerpo vi. 39 Y ronojel ruvech cuerpo, man ejunan ta. Jun vi titzu'un ri ka-cuerpo roj vinak, jun vi titzu'un qui-cuerpo ri avaj, jun vi titzu'un qui-cuerpo ri chicop c'o quixic' y jun vi titzu'un qui-cuerpo ri quer. 40 C'o cuerpos richin chicaj y c'o cuerpos richin choch'ulef; chi conojel jabel banon chique, pero jun vi yetzu'un ri cuerpos richin chicaj, y jun vi yetzu'un ri erichin ri roch'ulef. 41 Ri k'ij y ri ic', man junan ta ri sakil ri niquiya', y man junan ta sakil ri niquiya' riq'uin ri sakil ri niquiya' ri ch'umila'. Nis-ta ri ch'umila' man junan ta sakil niquiya' conojel.
42 Quiri' mismo tok xquec'astaj-e ri anima'i', mana-ta chic ri mismo qui-cuerpo ri xtic'astaj-e; roma ri cuerpo quic'uan tok xemuk, xa nik'ey can, jac'a ri qui-cuerpo ri xtic'astaj-e man nik'ey ta chic.* 43 Ri cuerpo ri nimuk, manak ruk'ij, jac'a ri cuerpo ri xtic'astaj-e, can c'o ruk'ij.* Ri cuerpo ri nimuk, manak ruchuk'a', jac'a ri cuerpo ri xtic'astaj-e, can c'o ruchuk'a'. 44 Ri cuerpo ri nimuk, richin ri aj-roch'ulef c'aslen, jac'a tok xtic'astaj-e, can jun cuerpo richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu. Roma si c'o cuerpo richin vave' choch'ulef, c'o cuerpo richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu. 45 Quiri' nik'alajin chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can tok nu'ij chi ri na'ey achi ri xubinaj Adán,* xyo'ox ruc'aslen* richin vave' choch'ulef. Jac'a ri Jesucristo ri ruq'uisbel Adán, nkucha' che, rija' jun Espíritu ri niyo'on c'aslen.* 46 Pero mana-ta ri cuerpo richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu ri nic'uje' na'ey, roma na'ey na nic'uje' ri cuerpo richin re roch'ulef, c'ajari' tok niyo'ox chike ri cuerpo ri richin ri c'aslen ri nuya' ri Espíritu. 47 Ri na'ey achi ri xubinaj Adán, can aj-roch'ulef vi, roma riq'uin ulef* x-an-vi. Jac'a ri ruca'n achi, ri Ajaf Jesucristo, can aj-chicaj vi.* 48 Y achel ri Adán xuc'uaj ri aj-roch'ulef c'aslen, quiri' mismo conojel vinak choch'ulef. Y achel ri Jesucristo c'o ruc'aslen ri richin chicaj, quiri' mismo conojel ri erichin rija'.* 49 Y achel kac'uan ri c'aslen ri richin ri aj-roch'ulef achi,* tikac'uaj ri c'aslen ri richin ri aj-chicaj achi.* 50 Pero tivetemaj c'a rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, ri cuerpo ri kac'uan vacami, mana-ta ri' ri c'o che'el xtic'uje' pa ru-gobierno ri Dios, nis-ta ri xa nik'ey,* mana-ta ri' ri c'o che'el xtic'uje' ri achique lugar man jun chic nik'ey.
51 Vacami c'a, yin ninjo' nintzijoj chive ri xa revan-ri' pa na'ey, y xa k'alajrisan chic vacami. Man konojel ta (xkucom, xkuquen),* pero konojel xtijalataj ri ka-cuerpo 52 pa jun ch'uti yic' y achel pa jun yup runak'-avech chupan ri k'ij tok xtik'ajan ri ruq'uisbel trompeta.* Jari' tok xquec'asos-e ri anima'i' ri xquiya-e cánima riq'uin ri Jesucristo, y riq'uin yan chic jun cuerpo ri man nik'ey ta xquec'astaj-e. Y jari' xtijalataj ri ka-cuerpo roj ri c'a roj q'ues na. 53 Roma ri cuerpo ri kac'uan vacami ri xa nik'ey y c'o ruk'a' ri camic che, nic'atzin chi nivik* riq'uin ri jun chic c'aslen ri man nik'ey ta y manak ruk'a' ri camic che. 54 Y ri ka-cuerpo ri xa nik'ey y c'o ruk'a' ri camic che, tok (vekon, vikon) chic riq'uin ri jun chic c'aslen ri man nik'ey ta y manak ruk'a' ri camic che, chiri' nibanataj-vi ri tz'iban can chupan ruch'abel ri Dios ri nu'ij: Ri camic jubik' x-an-e che* roma ri xch'acon richin. 55 Romari', rat camic, manak chic ruchuk'a' ri aquiy* chike. Y rat ri rat quijul anima'i', man jun bey chic xkojach'ec. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. 56 Ri ruquiy ri camic ja ri mac, y ri niyo'on ruchuk'a' ri mac ja ri ley.* 57 Pero matiox che ri Dios, roma nu'on chike chi nkuch'ocomaj* roma ri Kajaf Jesucristo.
58 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin ri can yixinjo', nin-ij c'a chive: Xa jun tibana' che ri ivánima, man tiya' lugar chi c'o yixelesan-e chupan ri kitzij ri iveteman chic. Jumul tibana' rusamaj ri Ajaf, roma iveteman chi ronojel ri ni'en pa rubi' rija', man choj ta quiri' niq'uis.*
* 15:1 Ro. 5:2. * 15:2 Ro. 1:16. * 15:2 Gá. 3:4. * 15:3 Is. 53:5, 6. * 15:4 Sal. 16:10. * 15:5 Lc. 24:34; Jn. 20:19. * 15:7 Hch. 1:3. * 15:9 Hch. 8:3. * 15:10 2 Co. 11:23. * 15:10 Sal. 115:1. * 15:12 Hch. 26:8. * 15:15 Hch. 2:24. * 15:17 Ro. 4:25. * 15:20 Hch. 26:23. * 15:21 Ro. 5:12. * 15:21 Jn. 11:25. * 15:22 Ro. 5:12-19. * 15:23 1 Ts. 4:15, 16. * 15:24 Dn. 7:13, 14; Jn. 17:1, 2. * 15:25 Sal. 110:1. * 15:27 Mt. 28:18; 1 P. 3:22. * 15:28 Ef. 1:9, 10. * 15:28 Jn. 14:28. * 15:30 2 Co. 11:26. * 15:31 2 Co. 4:10. * 15:32 2 Co. 1:8. * 15:32 Is. 22:13. * 15:33 2 Ti. 2:16, 17. * 15:34 Ro. 13:11. * 15:34 1 Co. 6:5. * 15:36 Jn. 12:24. * 15:42 Sal. 16:10; 49:9, 15; Is. 38:17; Hch. 2:27. * 15:43 Fil. 3:21. * 15:45 Ro. 5:14. * 15:45 Gn. 2:7. * 15:45 Jn. 5:21; 6:33. * 15:47 Gn. 3:19. * 15:47 Jn. 3:13, 31. * 15:48 Fil. 3:20. * 15:49 Gn. 5:3. * 15:49 Ro. 8:29; Fil. 3:21. * 15:50 1 Co. 15:42. * 15:51 1 Ts. 4:15. * 15:52 Mt. 24:31. * 15:53 2 Co. 5:4. * 15:54 Is. 25:8; Ap. 20:14. * 15:55 Os. 13:14. * 15:56 Ro. 4:15. * 15:57 1 Jn. 5:4. * 15:58 2 Cr. 15:7; Is. 3:10.