7
Romari', rix ri can yixinjo', riq'uin ri quiri' rusujun can ri Dios chike, tikach'ajch'ojij-ki'* chuvech ronojel ri netzelan ri ka-cuerpo y ri kánima. Tikaxi'ij-ki' chuvech ri Dios y tikatija' kak'ij chi k'ij-k'ij más ch'ajch'oj ri kánima chuvech.
Ri Pablo niquicot ránima chi ri aj-Corinto xquijal quino'oj y xquiya' can ri quimac
Tijaka' c'a ri ivánima chikavech. Roj man jun achok che kabanon-vi jun itzel cosa. Man jun kasatzon ruchojmil ri utzulaj c'aslen chuvech, ni man jun kasatzon runo'oj.* Y tok quiri' nin-ij chive, man tinojij chi yin nink'ebaj jun mac chivij. Man quiri' ta. Yin xin-ij yan chive na'ey chi rix can rixc'o pa kánima.* Y si c'a roj q'ues na, o si nkujel yan e chuvech ri roch'ulef, rix jumul rixc'o pa kánima. Ronojel ri nuna' ri vánima ivoma, man jun ninvevaj chivech. Yin can nuyo'on ik'ij chiquivech ri ch'aka' chic, y can c'o ruchuk'a' ri vánima* ninna'. Nik'ax ruvi' yiquicot chupan ronojel ri k'axomal ri nikak'asaj.
Quiri' nin-ij chive roma tok xujuka vave' pa Macedonia, manak che'el xojuxlan* pa ruk'a' ri k'axomal,* xa ronojel xumol-pe-ri' chikij, roma ri vinak xa coyoval chike, y ri kánima nibison roma man keteman ta achique ibanon rix. Pero ri Dios ri niyo'on ruchuk'a' cánima* ri manak oc quik'ij, can xuya' ruchuk'a' kánima roj, roma xu'on chi xuka ri Tito kiq'uin. Pero man xe ta roma xuka kiq'uin, xa roma ja jun rija' xuc'ul ruchuk'a' ri ránima riq'uin ri ibanon rix. Roma xutzijoj chike chi rix can nirayij chi nikatz'et chic ki' iviq'uin, y chi can yixbison roma ri xbanataj chi'icojol, y chi yin can yinc'o pan ivánima. Ronojel ri' xu'on chuve chi más xquicot ri vánima.
Roma masque pa na'ey xinya' bis* pan ivánima roma ri vuj ri xintak-e iviq'uin, pero man nik'axo ta chuve, roma veteman chi c'o samaj xu'on pan ivánima, masque pa na'ey xin-ij chi más utz man ta xintak-e ri vuj iviq'uin, roma xintz'et chi xixruya' chi bis, pero ri bis ri' xa man xlayoj ta iviq'uin. Vacami yiquicot, pero man roma ta chi xixinya' pa bis, man quiri' ta. Yiquicot roma ri bis xu'on chive chi xijal ino'oj y xiya' can ri imac.* Xixyo'ox pa jun bis ri can c'o rakale'n chuvech ri Dios, y quiri' c'o che'el nika'ij chi man jun itzel xka'an chive. 10 Roma ri bis ri c'o rakale'n chuvech ri Dios, nu'on chike chi nikajal kano'oj y nikaya' can ri kamac,* richin nkucolotaj, y xa achique na ri nuk'asaj jun bis quiri', man juba' xtu'ij-pe ri ránima chi man utz ta chi quiri' xuk'asaj. Jac'a ri quibis ri man quiniman ta ri Dios, xa yeruc'uaj chupan ri camic* ri richin jumul. 11 Xaxe na tikaya' pa cuenta achique samaj xu'on pan ic'aslen ri bis* ri c'o rakale'n chuvech ri Dios. Rix cha'anin xitij ik'ij xichojmirisaj ronojel, man xivevaj ta chi xik'alajrisaj ri xbanataj chi'icojol. Man juba' xka chivech chi c'o jun chive kajnak pa mac. Xu'on chive chi can xixi'ij can ivi', xirayij chi yin can ta yinc'o-apu iviq'uin. Xk'axo chive riq'uin ri xbanataj, y romari' xa xivelesaj-e chi'icojol ri xbano ri mac. Chupan ronojel re' xic'ut-ivi' chi man ja jun ta apu rix chupan ri xbanataj. 12 Romari' tok roj xkatz'ibaj-e ri vuj chive, man xe ta roma ri xbano ri mac, nis-ta man xe ta roma ri xsocotaj ránima. Roj xka'an-e ri vuj ri' chive, richin tivetemaj* chi can nikatij kak'ij pan i-cuenta chuvech ri Dios.
13 Y tok xichojmirisaj ri achique xbanataj chi'icojol, rix xina' chi xc'uje' chic pe ruchuk'a' ri ivánima. Y jari' xbano chi ja jun roj xc'uje-pe ruchuk'a' ri kánima.* Pero más jani na xojquicot tok xkatz'et chi ri Tito niquicot ránima tzolijnak-pe chila' iviq'uin, roma rix can xiya-pe ruchuk'a' ri ru-espíritu.* 14 Yin nuyo'on juba' ik'ij* chuvech ri Tito, y vacami man yiq'uix ta chi quiri' nu'in, roma xk'alajin chi ronojel ri nu'in, can kitzij, achel tok yin yich'o iviq'uin, ronojel ri nin-ij chive can kitzij vi. 15 Romari' vacami más ntel ránima ri Tito chivij tok yixruc'uxlaj-pe, roma nuka chuc'u'x chi rix can yixniman,* y nuka chuc'u'x chi can ixi'in-ivi' y yixbarbot chuc'ulic tok rija' xixerutz'eta'. 16 Yin can yiquicot ivoma, roma chupan ronojel cukul nuc'u'x* chi rix ja ri utz yixtajin riq'uin.
* 7:1 1 Jn. 3:3. * 7:2 2 Co. 12:17. * 7:3 2 Co. 6:11-13. * 7:4 2 Co. 1:4. * 7:5 2 Co. 2:13. * 7:5 2 Co. 4:8. * 7:6 2 Ts. 2:16, 17. * 7:8 2 Co. 2:4. * 7:9 Is. 55:7. * 7:10 Jer. 31:18-20; Ez. 18:27-30. * 7:10 Mt. 27:3-5. * 7:11 Jer. 50:4, 5; Zac. 12:10. * 7:12 2 Co. 2:4. * 7:13 1 Co. 16:18. * 7:13 Ro. 15:32; 2 Ti. 1:16; Flm. 20. * 7:14 2 Co. 8:24. * 7:15 2 Co. 2:9; 10:5, 6. * 7:16 2 Ts. 3:4.