3
Y rix, riq'uin ri junan xixc'astaj* riq'uin ri Jesucristo, ti'e ivánima chirij ri xte'ivila' chila' chicaj. Ja chiri' tz'uyul-vi ri Jesucristo pa ru-derecha ri Dios. Tiya-apu ivech riq'uin ri xte'ivila' chila' chicaj y mani riq'uin ri achique c'o choch'ulef. Quiri' nin-ij chive, roma rix (xixcom, xixquen) yan chuvech ri man utz ta richin ri roch'ulef, y ri ic'aslen xa jun rubanon riq'uin ri Jesucristo y evan pa ruk'a' ri Dios.* Jac'a tok xtuc'ut-ri'* ri Jesucristo ri achok roma c'o kac'aslen, ja jun rix xquixk'alajin riq'uin, y achel rija' can c'o nimalaj ruk'ij, quiri' mismo xquixk'alajin rix.*
Ri ojer kac'aslen man junan ta riq'uin ri c'ac'ac' kac'aslen
Roma c'a ri', rix ticamisaj ronojel ri man utz ta richin ri roch'ulef ri c'a c'o pan ic'aslen.* Achel ri mac tok jun vinak nucusaj ri ru-cuerpo richin nic'uje' xa achok riq'uin na, o nuju-ri' pa sek'oj tak mac, o ni'e ránima chirij ri nurayij ri cuerpo ri nisatzo richin, o nic'at ránima chi nucanoj ri man utz ta, o ri ránima ni'e pa ruvi' méra. Roma ri ni'e avánima pa ruvi' méra, junan riq'uin naya' quik'ij tiox.* Ja mac ri achel xeka'ij yan ka ri nibano chi nika royoval ri Dios pa quivi' ri man yeniman ta rutzij.* Y ja jun rix quiri' mac xe'ibanala' tok c'a rixc'o na chupan ri itzel c'aslen. Pero vacami, tiya' can ronojel ri man utz ta,* achel ri yixkukut pan ivánima, ri yixoyover, ri c'o itzel pan ivánima chiquij ch'aka', ri yixch'o chiquij vinak, y ri ntel itzel tak tzij pan ichi'. Man jun bey ti'ij ri man kitzij ta* chivech, roma rix xa xijolij yan can chivij ri itzel c'aslen ri xic'uaj na'ey, 10 y xa ivikon yan chic ivi' riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen ruyo'on ri Dios chive, ri nu'on chi k'ij-k'ij nijalataj benak richin ne'oc achel ruc'aslen rija', roma nrojo' chi tz'akat nivetemaj ruvech. 11 Y riq'uin ri c'ac'ac' c'aslen yo'on chike, man jun nu'on si roj israelitas o man roj israelitas ta, si banon o man banon ta circuncisión chike, si man keteman ta nkuch'o griego,* o hasta man jun oc kak'ij chiquivech ch'aka' chic. Man jun nu'on si rojc'o o man rojc'o ta chuxe' rutzij jun vinak. Ri más c'o rakale'n ja ri Jesucristo ri nimalaj ruk'ij pa ruvi' ronojel, y nic'uje' pa tak kánima konojel.
12 Roma c'a ri', rix ri rix cha'on* roma ri Dios, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit, y can (yixojovex, yixjo'ox), tivika' ri c'ac'ac' c'aslen yo'on chive riq'uin ri nin-ij-ka chive: Quixpokonan pan ivánima,* utz ino'oj tibana', co'ol oc ik'ij tina-ka-ivi', (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima tibana' y quixcoch'on.* 13 Nu'ij tzij chi ticoch'ola-ivi' chivech, y si c'o jun man utz ta nuna' che chic jun, tubana' perdonar. Achel xixru'on perdonar ri Jesucristo, quiri' mismo tibanala' perdonar ivi' chivech.* 14 Y ri más c'o rakale'n che ronojel ruvikoj ri c'ac'ac' c'aslen re', ja ri tijo-ivi' chivech.* Roma ri nijo-ivi', jari' tzak ri nic'atzin richin junan ivánima. 15 Y can ta ja ri uxlanen* ri nuya' ri Dios chi'icojol ri nuc'uan ivichin, roma can richin chi chuvi' uxlanen nic'uaj-vi-ivi' tok xixoyox roma ri Dios ri rix richin xe jun cuerpo. Can ta jumul yixmatioxin. 16 Ri ruch'abel ri Jesucristo can ta nuric'-ri' pan ivánima, can ta nitijoj-ivi' y nipaxa'aj-ivi' riq'uin ronojel ruvech utzulaj tak no'oj.* Riq'uin matioxinic tibixaj rubi' ri Ajaf pan ivánima riq'uin salmos, himnos, y bix ri yeruya-pe ri Lok'olaj Espíritu pan ivánima.* 17 Y ronojel ri ni'ij y ni'en,* tibana' pa rubi' ri Ajaf Jesús, y roma c'a rija' tiya' matiox che ri Katata' Dios.
Ri achique quino'oj nic'atzin niquic'ut pa cacho ri quic'uan chic ri c'ac'ac' c'aslen
18 Rix ixoki',* tinimaj quitzij ri ivachijil, achel nuc'ul chi ni'en roma xa jun ibanon riq'uin ri Ajaf. 19 Rix achi'a', que'ijo' ri ivixayil,* y man riq'uin c'ayilaj ivánima tic'uaj-vi-ivi' quiq'uin. 20 Rix ac'ola', quixniman* chiquivech ri ite-itata', roma ri Ajaf jari' ri nika chuvech. 21 Rix te'ej-tata'aj, man tik'ax ruvi' ye'ich'olij* ri ivalc'ua'l, richin quiri' man tiyamayo-ka ri cánima pan ik'a'. 22 Rix samajela' ri rixc'o chuxe' quitzij ajaf, tinimaj* quitzij ri aj-roch'ulef ivajaf pa ruvi' ronojel. Man ti'en chi xaxe tok ec'o iviq'uin jari' yixsamaj utz, xaxe richin utz yixk'alajin chiquivech; xa riq'uin ronojel ivánima y riq'uin ixi'in-ivi' chuvech ri Dios tibana' ri samaj. 23 Y ronojel ri achique ni'en, tibana' riq'uin ronojel ivánima,* achel can ta rusamaj ri Ajaf yixtajin, y man quisamaj ta vinak. 24 Roma tuka chi'ic'u'x chi can xtic'ul na vi riq'uin ri Ajaf ri rajil-ruq'uexel* ri ruyacon chive, roma ja rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri yixtajin riq'uin. 25 Jac'a ri banoy richin ri man utz ta, xtuc'ul ri mismo rajil-ruq'uexel ri man utz ta ri xu'on. Roma ri Dios junan* nu'on quiq'uin conojel richin nuya' rajil-ruq'uexel ri achique yequibanala'.
* 3:1 Ro. 6:4, 5; Ef. 2:6. * 3:3 Gá. 2:20. * 3:4 1 Ti. 6:14. * 3:4 1 Jn. 3:2. * 3:5 Ro. 8:13. * 3:5 Ef. 5:3, 5. * 3:6 Ef. 5:6. * 3:8 Stg. 1:21. * 3:9 Is. 63:8; Jer. 9:3, 5. * 3:11 Gá. 3:28. * 3:12 1 P. 1:2. * 3:12 Fil. 2:1. * 3:12 Gá. 5:22. * 3:13 Ef. 4:32. * 3:14 Ro. 13:8. * 3:15 Sal. 29:11; Is. 26:3; Jn. 14:27; Ro. 14:17; Fil. 4:7. * 3:16 2 Ti. 3:16. * 3:16 Ef. 5:19. * 3:17 1 Co. 10:31. * 3:18 Ef. 5:22-24. * 3:19 Ef. 5:25, 28, 33. * 3:20 Ef. 6:1. * 3:21 Ef. 6:4. * 3:22 Ef. 6:5, 6. * 3:23 Ef. 6:7. * 3:24 Ef. 6:8. * 3:25 Ef. 6:9.