5
Man tixim chic apu ivi' jun bey chuxe' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés
Vacami c'a, cof quixc'uje' chupan ri quiroj ri xu'on ri Jesucristo chike chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés; man xa tixim chic apu ivi' jun bey chuxe'.
Tivac'axaj na pe'. Yin Pablo nin-ij chive: Si xtiya' lugar chi xquix-an circuncidar roma rix ninojij chi riq'uin ri circuncisión yixcolotaj,* nek'alajin-pe chi ri xu'on ri Jesucristo koma, xa man jun rakale'n chivech. Y nin-ij chic jun bey chive: Conojel achi'a' ri xque'an circuncidar, c'as chiquij chi niqui'en ch'utik-nima'k* ri nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés richin yecolotaj. Rix ri riq'uin ruc'uaxic ri nu'ij chupan ri ley* ri xyo'ox che ri Moisés nijo' chi man jun imac nivakalej chuvech ri Dios, xa ijachon-e-ivi' riq'uin ri Jesucristo; xa rix tzaknak-e chupan ri ru-favor ri Dios. Jac'a roj roma ri Lok'olaj Espíritu, kayo'on-apu kavech chi manak kamac xtikakalej chuvech ri Dios roma kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo. Roma tok xa jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús, man jun rakale'n si banon o man banon ta ri circuncisión* chave. Ri c'o rakale'n, ja ri cukul ac'u'x na'an ri nrojo' ri Dios riq'uin (ajovabel, amor) pan avánima.
Rix pa na'ey xa utz benak ri ic'aslen. Jac'a ri vacami, ¿achique c'a xyojo ic'u'x chi man nijo' ta chic ninimaj ri kitzij?* Roma ri rix takchi'in richin ninimaj* vacami, man riq'uin ta ri noyon ivichin petenak-vi. Man timestaj chi jun ch'uti tzij man pa ruchojmil ta ri nic'ut chivech, c'o che'el nusetz ino'oj chi'ivonojel. Achel nu'on juba' levadura* chupan ri harina muban, nuquiraj-ri' chupan ronojel. 10 Pero yin cukul nuc'u'x riq'uin ri Ajaf chi rix xtinimaj ri yitajin chubixic chive, jac'a ri nutij ruk'ij chi nusetz ino'oj,* xa pa ruvi' rija' xtika-vi ri castigo riq'uin ri najin riq'uin, y xa achique na chi vinak.
11 Roma c'a ri', rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, xa ta yin c'a quiri' ta ninc'ut chi nic'atzin ri circuncisión chike, man ta chic yicanox richin ni'an pokon chuve, y ri rucamic ri Jesucristo chuvech cruz ri ocunak jun roma chi ec'o yexutun can ri Dios, man ta chic jun tzakoy quichin. 12 Pero yin ninrayij chi ri yixquinak roma nicajo' chi rix nik'at-ka ri i-cuerpo roma ri circuncisión, rije' can ta ronojel niquik'at-e chique.*
13 Roma rix iveteman chi can richin vi xixcol-pe chuxe' ri ley tok xixoyox.* Xaxe c'a rix man ti'en chi roma xixcol yan pe, ye'ibanala' xa achique na ri nurayij ri i-cuerpo.* Más utz tibana-ka chi rix isamajela-ivi' chivech roma nijo-ivi'. 14 Roma richin ninimex ronojel ri nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, xaxe nic'atzin ni'an ri jun tzij re': Achel najo-ka-avi' rat, quiri' mismo que'ajo' conojel.* Quiri' nu'ij ri tz'iban can. 15 Jac'a rix xa iyon nitzijola-ivi' y nibila' tzij chivij, achel chicop niquic'ux-ka-qui'; pero tibana' cuenta, man xa iyon niq'uis-ivi'.
Ri nuq'uen-pe ri c'aslen tok uc'uan roma ri nurayij ri cuerpo y ri nuq'uen-pe tok uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu
16 Nin-ij c'a chive: Tiya' lugar chi ja ri Lok'olaj Espíritu nuc'uan ivichin, y man ja' quixcha' che ri nurayij ri i-cuerpo.* 17 Roma ri nurayij ri ka-cuerpo, nuc'ulula'j ruvech ri Lok'olaj Espíritu. Y ri nurayij ri Lok'olaj Espíritu, nuc'ulula'j ruvech ri nurayij ri ka-cuerpo, roma ri ca'i' re' can niquic'ulula'j-qui' chiquivech,* y romari' man yixtiquer ta ni'en ri nijo' ni'en. 18 Pero si ja ri Lok'olaj Espíritu uc'uayon ivichin, man rixc'o ta chic chuxe' rutzij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés.
19 Jac'a tok ja ri nurayij ri cuerpo* uc'uayon quic'aslen ri vinak, can k'alaj, roma ruyon quire' yequibanala': Niquicanola-qui' richin niqui'en mac. Niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na. Xa achique na itzel tak mac yequibanala'. Man niquik'at ta qui' yequibanala' mac ri nuya' q'uix. 20 Niquiya' quik'ij tiox. Niqui'en quibanic vinak. Man nicajo' ta qui'. Niqui'en oyoval. Itzel niquitz'et jun roma utz c'o. Cha'anin nipe coyoval. Ri niqui'en, xaxe roma nicajo' chi utz yek'alajin chiquivech ch'aka' chic. Man junan ta ri niquinojij, y romari' niquijachala-e-qui'. Niquinimaj (tijonic, enseñanza) ri xa nelesan chupan ri kitzij. 21 Yekukut pa cánima chiquij vinak roma utz ec'o. Yecamisan. Yek'aber. Yequibanala' itzel tak nimak'ij y ch'aka' chic mac achel re'. Xich'o yan chive pa ruvi' ronojel re', y vacami yixinpaxa'aj chic jun bey, chi xa achique na ri yebano mac achel re', manak qui-lugar chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Dios.*
22 Pero ri e'uc'uan roma ri Lok'olaj Espíritu, ruyon utz* achel re' nik'alajin quiq'uin: Ye'ojo'on pa cánima, qui' quic'u'x, c'o uxlanen pa cánima, yecoch'on, niquic'ut utz cánima, utz quino'oj niqui'en chique ch'aka' chic, cukul quic'u'x riq'uin ri Dios, 23 (ch'uch'uj, me'l oc) cánima, y niquik'il-qui' chuvech mac. Jun c'aslen quiri', man jun ley* (nich'ojin, nich'ojoquin) richin. 24 Jac'a ri erichin ri Jesucristo, quibanon chi ri quic'aslen man uc'uan ta chic coma rije' mismo, xa quiyo'on chic can ri man utz ta ri nurayij ri qui-cuerpo;* y ri netzelan ri xbe cánima chirij. 25 Y roma roj yo'on c'ac'ac' c'aslen chike roma ri Lok'olaj Espíritu, tikaya' c'a lugar chi ja rija' nuc'uan kichin.
26 Man tika'an chi can c'o kakale'n;* man tikayec oyoval chikavech, ni man kukukut pa kánima chikij.
* 5:2 Hch. 15:1. * 5:3 Gá. 3:10. * 5:4 Ro. 9:31. * 5:6 Col. 3:11. * 5:7 Gá. 3:1. * 5:8 Gá. 1:6; 5:13. * 5:9 1 Co. 5:6. * 5:10 Gá. 1:7. * 5:12 Gá. 1:8, 9. * 5:13 Gá. 5:1. * 5:13 1 P. 2:16. * 5:14 Lv. 19:18; Ro. 13:9. * 5:16 Ro. 6:12. * 5:17 Ro. 7:15, 23. * 5:19 1 Co. 3:3. * 5:21 Ap. 22:15. * 5:22 Jn. 15:2, 5. * 5:23 1 Ti. 1:9. * 5:24 Ro. 8:12, 13. * 5:26 Fil. 2:3.