15
Ri ejemplo pa ruvi' jun oveja satznak can
(Mt. 18:10-14)
Conojel ri c'uluy tak impuestos y ri vinak ni'ix aj-mac* chique, yejel-apu riq'uin ri Jesús richin niquic'axaj ri nutzijoj. Jac'a ri achi'a' fariseos y ri achi'a' q'uiy queteman chirij ri ley quire' niquijasja-apu chirij: Ri Jesús xa nuc'ul quivech ri aj-mac, y hasta junan niva' quiq'uin,* yecha'.
Roma c'a ri', ri Jesús xutzijoj re jun ejemplo re' chiquivech: Si jun chive rix ec'o cien ru-ovejas, y si nisatz can jun tok yeruyuk'uj, rija' yeruya' can juba' ri noventa y nueve ri pa juyu' y ni'e chucanoxic ri jun satznak can* hasta que xtril-pe. Tok nril, niquicot nuya-pe chuvi' rutele'n.* Y tok nuka chiracho, yerumol ri ru-amigos y ri ru-vecinos, y nu'ij chique: Quixquicot junan viq'uin, roma xinvil-pe ri nu-oveja satznak.* Kitzij nin-ij chive, chi quiri' mismo ri ec'o chicaj más yequicot pa ruvi' jun aj-mac ri nujal runo'oj y nuya' can ri mac, que pa quivi' noventa y nueve ri choj quic'aslen, y man nic'atzin ta chi c'a niquijal na quino'oj richin niquiya' can ri mac.
Ri ejemplo pa ruvi' ri méra rubinan dracma
Y si c'o jun ixok ri c'o lajuj méra rubinan dracma riq'uin, y si nutzak jun chiri' pa racho, ¿man nutzij ta cami jun candil, y numes rupan ri racho chucanoxic ri ruméra c'a xtril na? Y tok nril, yeroyoj ri ru-amigas y ri ru-vecinas, y nu'ij chique: Quixquicot junan viq'uin, roma ja xinvil ri numéra nutzakon, nicha'. 10 Kitzij nin-ij chive, chi quiri' mismo ri ru-ángeles* ri Dios, jani na yequicot tok jun aj-mac nujal runo'oj y nuya' can ri mac, xcha' ri Jesús.
Ri ejemplo pa ruvi' jun ala' ri xuq'uis ru-herencia chuvech ri itzel c'aslen
11 Xch'o chic jun bey ri Jesús y xu'ij: C'o jun achi ec'o ca'i' ruc'ajol. 12 Jun k'ij ri chak'ila'tz xu'ij che ri rutata': Papá, taya' ri verencia ri nin-en tocar yin, xcha', y ri tata'aj can xujach na vi ri herencia chiquivech ri eca'i'. 13 Ca'i-oxi' k'ij tiyo'ox ri ru-herencia chiri', ri chak'ila'tz ja xuc'ayila' can ronojel ri achique xyo'ox che. Xunuc'-e ri méra rajil ri herencia ri xuc'ayij, y pa jun departamento naj-naj xbe-vi. Chiri' c'a, rija' xa achique na chi itzel c'aslen* xuq'uis-vi ri ruméra. 14 Tok xuq'uis ronojel ri ruméra, xtiquer jun nimalaj vayijal chupan ri lugar ri', y ri ala' manak chic achok che nuk'asaj-vi-ri'. 15 Xberusuju' c'a ri' pa samaj riq'uin jun achi aj chiri', y ri samaj xyo'ox chuk'a', ja ri yeruyuk'uj ak. 16 Ri ala' bala ta nrojo' nutij-ka ri niquitij ri ak richin ninoj rupan, pero man jun niyo'on che rija'. 17 Jac'ari' tok achel xc'astaj ruvech, y xu'ij-ka pa ránima: Chiracho ri nata' ri'... man jun vayijal niquik'asaj ri rusamajela'. Jac'a yin roma vayijal, juba' ma nipa'e-ka vánima. 18 Más utz quicataj na, richin yitzolij riq'uin ri nata', y nin-ij che: Papá, yin veteman chi xin-en mac* chuvech ri Dios, y chavech rat, 19 romari' man utz ta chi c'a ni'ix na chi yin ac'ajol. Masque xa achel ta oc jun asamajinel tabana' chuve. Quiri' xtin-ij che, xcha-ka pa ránima. 20 Xcataj c'a pe, (xutz'om, xuchop) pe bey richin nitzolij-pe riq'uin ri rutata', y tok c'a naj* na c'o-vi chiri', ri rutata' xutz'et chi ja ri ruc'ajol ri petenak. Xjik'ijo' ránima ri tata'aj richin xupokonaj ruvech, junanin xbe-apu riq'uin richin xuk'etej, y (xutz'ubaj, xutz'ub). 21 Jac'ari' tok ri ala' xu'ij che ri rutata': Papá, yin xin-en mac chuvech ri Dios, y quiri' mismo chavech rat,* romari' man utz ta chi c'a ni'ix na chi yin ac'ajol, xcha'. 22 Pero ri tata'aj xu'ij chique ri rusamajela': Tivelesaj-pe cha'anin ri tziek más utz* y tijala' ri rutziak.* Tiya' jun (mitk'a', anillo) chuvi' ruk'a' y tiya' ruxajab. 23 Tic'ama-pe ri tiojlaj váquix, y ticamisaj, kuva' c'a y tikabana' nimak'ij.* 24 Roma ri jun nuc'ajol re' caminak chic,* pero vacami xc'astaj chic pe. Satznak-e, y vacami xilitaj, xcha' ri tata'aj. Jac'ari' xtiquer-ka ri nimak'ij.
25 Jac'a ri (nimala'tz, nimalaxel) ruc'ajol xa benak pa juyu'. Tok xtzolij-pe y xuka chunakaj ri cacho, xrac'axaj chi najin k'ojon y xojoj pa jay. 26 Romari' rija' xroyoj jun chique ri samajela' y xuc'utuj che: ¿Achique ri' ri najin? 27 Y ri samajinel xu'ij che: Ja ri achak' xtzolij-pe, y ri atata' xu'ij chi ticamises ri tiojlaj váquix, roma ri achak' tz'akat ruk'a-rakan xtzolij-pe. 28 Tok xrac'axaj quiri', xcataj royoval,* man nrojo' ta ntoc-apu. Xel c'a pe ri rutata', nubochila' ri ruc'ajol richin ntoc-apu. 29 Jac'a ri ala' quire' xu'ij che ri rutata': Tuka chi'ac'u'x chi yin q'uiy juna' yin samajnak-pe aviq'uin; man jun bey man ta nuniman atzij. Pero rat nis-ta jun ch'uti cabra ayo'on chuve richin ta nubanon jun nimak'ij quiq'uin ri (vachbil, vach'il).* 30 Jac'a tok xtzolij-pe ri jun ac'ajol re xeruq'uisa' abeyomal quiq'uin ixoki' man utz ta quic'aslen, rat xa'ij chi xcamises ri tiojlaj váquix, xcha'. 31 Y ri tata'aj xu'ij che: Nuc'ajol, rat jumul ratc'o viq'uin.* Romari' ronojel ri c'o viq'uin, avichin rat. 32 Pero vacami can utz vi chi nika'an nimak'ij y nkuquicot.* Roma ri achak', chinuvech yin caminak chic e, y vacami xc'astaj chic pe. Satznak-e, y xilitaj chic, xcha' ri tata'aj. Quiri' ri xu'ij ri Jesús.
* 15:1 Ez. 18:23; Mt. 9:10; 1 Ti. 1:15. * 15:2 Hch. 11:3. * 15:4 Mt. 18:12; 1 P. 2:25. * 15:5 Is. 40:11. * 15:6 1 P. 2:10, 25. * 15:10 Mt. 18:10. * 15:13 Gn. 6:5; Sal. 81:12; Jer. 2:5; Ro. 1:21; Tit. 3:3. * 15:18 Lv. 26:40, 41; 1 R. 8:47, 48; 2 Cr. 33:12, 13; Job 33:27, 28; Lm. 3:40. * 15:20 Hch. 2:39; Ef. 2:13, 17. * 15:21 Sal. 51:4. * 15:22 Ap. 19:8. * 15:22 Mt. 22:11; Gá. 3:27. * 15:23 Is. 35:10. * 15:24 Ef. 2:1; 5:14; Col. 1:13. * 15:28 1 S. 17:28; Jon. 4:1-3. * 15:29 Mt. 20:11, 12. * 15:31 Jn. 8:35. * 15:32 Sal. 51:8; Is. 35:10.