3
Ri c'aslen nic'atzin niquic'uaj ri ec'ulan
Quiri' mismo rix ixoki', chi'ijununal tinimaj quitzij ri ivachijil, richin quiri' si ec'o chique rije' man niquinimaj ta ruch'abel ri Dios; can ta niquijal quino'oj y niquinimaj, xaxe riq'uin niquitz'et ri ic'aslen rix ri rix quixayil,* masque man jun ch'abel ni'ij chique, roma niquitz'et chi yixniman tzij y ch'ajch'oj ri ic'aslen. Ri vikoj ri ni'en, man ta ja ri nitz'etetaj coma vinak, achel ri jicoj (jolomaj, vi'aj), ri ye'icusala' oro, y utzulaj tak tziek. Xa can ta ja ri pan ivánima* ni'en-vi jun vikoj ri man nitz'etetaj ta y man jun nelesan chive, y ri vikoj ri' ja chi ri ivánima (ch'uch'uj, me'l oc) y man jun oyoval nucanoj. Ri quiri' ni'en, nimalaj rakale'n chuvech ri Dios. Roma quiri' mismo ruvikic cánima xqui'en ri ixoki' ojer can ri xcuke-apu quic'u'x riq'uin ri Dios. Rije' ch'ajch'oj cánima xequinimaj ri cachijil.* Achel xu'on ri Sara, xunimaj rutzij ri Abraham, romari' vajaf* xcha' che. Y c'o che'el ni'ix chi rix, rix ral can ri Sara, si ni'en ri utz y man nixi'ij ta ivi' chuvech xa achique na ri nipe pan ic'aslen.
Quiri' mismo rix achijlonel, riq'uin utzulaj no'oj tic'uaj-vi ri c'aslen quiq'uin ri ivixayil;* man timestaj chi rije' nic'atzin ekal quic'uaxic, achel jun vaso ri man c'ayef ta nipax, y chi junan quiq'uin rije' icochin ri c'aslen ri ruyo'on ri Dios chive roma ri ru-favor. Quiri' ino'oj tibana' quiq'uin, richin quiri' man jun nik'ato ri oraciones ri ni'en chuvech ri Dios.
Ri ruc'uaxic ri c'aslen ri nic'atzin chupan ri pokon ri ni'an chive
Pa ruq'uisbel che re', nin-ij chive chi xa jun ivánima* tibana' chi'ivonojel, quixjoyovan, tijo-ivi'* chivech quiq'uin ri junan iniman ri Jesucristo quiq'uin, quixpokonan* y utz ino'oj tibana'. Tok c'o man utz ta ni'an chive, man ti'en ruq'uexel, ni man titzolij ruq'uexel ri pokon tak tzij* ri ni'ix chive. Pa ruq'uexel chi quiri', xa titzolij ruvech ri quitzij riq'uin utzulaj tak tzij, roma rix iveteman chi rix oyon richin nicochij* ronojel ruvech utz ri ru'in can ri Dios pan ivi'. 10 Roma ruch'abel ri Dios ri tz'iban can nu'ij:
Ri nrojo' nuk'asaj-e jun c'aslen utz choch'ulef,
Y nrojo' chi niquicot ronojel k'ij pa ruc'aslen,
Tujec'a-ri' chi yerubila' itzel tak tzij,
Y man tucusaj ruchi' richin nusetz quino'oj vinak.
11 Tuya' can ri xa nuq'uen-pe itzel pa ruc'aslen, y tubana' ri utz.
Tucanoj ri c'aslen ri nibano chi utz nuc'uaj-ri' quiq'uin conojel, y jari' tutzekle'ej.
12 Roma runak'-ruvech ri Ajaf c'o pa quivi' ri quic'uan jun choj c'aslen,
Y ruyo'on ruxiquin richin nrac'axaj* ri qui-oración.
Pero ruch'icon ruvech chiquij ri yebano ri man utz ta.*
Quiri' nu'ij ruch'abel ri Dios ri tz'iban can.
13 Y, ¿achique ta cami jun xtibano pokon chive rix tok ri ivánima xa benak chirij ri utz? Man jun.* 14 Pero si roma (ic'uan, ivuc'a'n) jun choj c'aslen nik'asaj pokon, utzulaj tzij* nu'on ri Dios chive. Roma c'a ri', man tixi'ij-ivi'* chiquivech ri nicajo' niqui'en pokon chive, ni man tisatz ic'u'x. 15 Rix Ivajaf tibana' che ri Jesucristo pan ivánima, y can ta jumul q'ues ivech, (ch'uch'uj, me'l oc) ivánima y can ta ikasan-ivi' richin utz rutzolic quitzij* ni'en ri yec'utun chive ri achique roma cukul ic'u'x chi c'o favor ivoyo'en. 16 Can ta nuna' ri ivánima chi kitzij utz yixbin chuvech ri Dios,* richin quiri' ri tzij ri ni'an chivij chi xa itzel ri yixtajin riq'uin, ri yeyaco-pe* ri tzij can ta quiyon niquiya-ka-qui' chi q'uix, roma ri utzulaj c'aslen (ic'uan, ivuc'a'n) rix ri xa jun ibanon riq'uin ri Jesucristo. 17 Roma más utz chi rix nik'asaj k'axomal* roma ni'en ri utz, si jari' nrojo' ri Dios chi nik'asaj, y mani nik'asaj k'axomal roma ni'en ri man utz ta.
18 Tuka pan ivi' chi ja jun ri Jesucristo xc'atzin chi xe jun bey xk'ax chupan k'axomal richin xutoj ronojel ruvech mac. Ri choj ruc'aslen xuk'asaj k'axomal koma roj ri man choj ta kac'aslen, richin nkurucusaj-apu riq'uin ri Dios.* Can kitzij vi chi ri ru-cuerpo ri Jesucristo xcamises, pero ri ru-espíritu xyo'ox ruc'aslen. 19 Y ri ru-espíritu xbe quiq'uin ri espíritus etz'apel* richin c'o xutzijoj chique. 20 Re' ja conojel ri man xeniman ta tzij ojer can pa ru-tiempo ri Noé, masque ri Dios can xroyo'ej chi can ta xquijal quino'oj y can ta xeniman chuvech. Quiri' ránima ri Dios pa quivi' chupan tak ri k'ij tok najin rubanic ri nimalaj barco* ri achok chupan xaxe oc vakxaki' enimey tzij xquicol-e-qui'* chupan ri ya'. 21 Y achel ri vinak ojer xquicol-e-qui' pa ya', roj vacami riq'uin ri nika'an bautizar ki', nikac'ut-ki' chi xojcolotaj yan. Ri nku'an bautizar* man richin ta chi nuch'aj-e ri ch'abak chikij, man quiri' ta, xa richin nikac'ut-ki' chi man nikajo' ta nikevaj jun mac chuvech ri Dios, roma koyo'en* chi nkuc'astaj-e chiquicojol ri anima'i', achel xc'astaj-pe ri Jesucristo. 22 Rija' riq'uin ri xbe chicaj, c'o pa ru-derecha* ri Dios, y pa ruk'a' rija' eyo'on-vi ángeles, espíritus ri yebano gobernar, y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'.
* 3:1 1 Co. 7:16. * 3:4 Ro. 2:29. * 3:5 Ef. 5:22. * 3:6 Gn. 18:12. * 3:7 1 Co. 7:3; Ef. 5:28, 29. * 3:8 Ro. 12:16. * 3:8 1 P. 1:22. * 3:8 Ef. 4:32; Col. 3:12. * 3:9 Mt. 5:39, 44. * 3:9 Mt. 25:34. * 3:12 Jn. 9:31. * 3:12 Sal. 34:12-16. * 3:13 Pr. 16:7. * 3:14 Mt. 5:10. * 3:14 Is. 8:12; Jer. 1:8. * 3:15 Col. 4:6; 2 Ti. 2:25. * 3:16 He. 13:18. * 3:16 Mt. 5:44; 1 P. 2:12. * 3:17 2 Ti. 3:12. * 3:18 Col. 1:21, 22. * 3:19 Is. 42:7. * 3:20 Gn. 6:13, 14. * 3:20 He. 11:7. * 3:21 Ef. 5:26; Tit. 3:5. * 3:21 1 P. 1:3. * 3:22 Sal. 110:1; Ro. 8:34; Ef. 1:20; Col. 3:1; He. 1:3.