4
Chupan ri ruq'uisbel tiempo ec'o xtiquiya' can quij chuvech ri kitzij
Pero ri Lok'olaj Espíritu can k'alaj ri nu'ij, chi chupan ri ruq'uisbel tiempo ec'o xtiquiya' can quij chuvech ri kitzij ri xcuke' quic'u'x riq'uin, y xa xtiquiya' quixiquin quiq'uin espíritu satzoy quino'oj vinak y quiq'uin itzel tak (tijonic, enseñanzas)* ri petenak quiq'uin vinak ri xa riq'uin ca'i' quipalaj niqui'en tz'ucun tak tzij. Ri tz'ucuy tak tzij re' man niquic'axaj ta chic ri nu'ij-pe ri cánima chi xa man utz ta ri yetajin.* Niquic'ut chi manak che'el yac'ule', y chi manak che'el natij ch'aka' che ri ruq'uiytisan can ri Dios, tok rija' eruq'uiytisan can richin chi ri quiyo'on cánima riq'uin y queteman ri kitzij, niquitij* riq'uin matioxinic. Roma ronojel ri ruq'uiytisan can ri Dios, utz,* y manak roma netzeles, si nimatioxix tok nitij. Roma riq'uin ri ru'in can ri Dios, y riq'uin oración, ch'ajch'oj nu'on ronojel.
Jun utzulaj rusamajinel ri Jesucristo
Y rat Timoteo, riq'uin ri ye'atijoj ri quiniman ri Jesucristo pa ruvi' ri nin-ij-e chave chupan ri vuj re', rat jun utzulaj rusamajinel ri Jesucristo, ri q'uiytisan-pe ri ac'aslen chupan ri ch'abel ri cukul-vi ac'u'x, y chupan ri utzulaj (tijonic, enseñanza) ri animan-pe. Man que'ac'ul* nojin tak tzij* ri yekasan ruk'ij ri Dios, achel niquitzijoj ri ixoki' nima'k chic quijuna'. Rat tatijoj-avi' achel nutijoj-ri' jun aj-tz'enel richin más utz netz'an, richin más utz ruc'uaxic na'an ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios. Roma ri natijoj ri cuerpo, juba' oc utz nuq'uen-pe. Jac'a ri natijoj-avi' chupan ri c'aslen ri nuya' ruk'ij ri Dios, c'o utz nuq'uen-pe chupan ronojel, roma c'o utz nuq'uen-pe che ri c'aslen vave' choch'ulef y che ri c'aslen ri petenak chikavech apu. Ri ch'abel ri yitajin chubixic chave, can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin y utz chi nic'ul coma conojel.* 10 Xa roma c'a ri' nikatij kak'ij y xa itzel nkutz'et, roma roj kayo'on-apu kavech* riq'uin ri c'aslic Dios, ri Colonel quichin conojel quivech vinak, pero más quichin ri yeniman rutzij.
11 Ja c'a re' ri ta'ij chi tinimex y tac'utu'. 12 Man taya' lugar chi c'o jun nibano chave chi man jun avakale'n* xaxe roma c'a rat c'ajol na. Xa catoc jun ejemplo chiquivech ri quiniman ri Jesucristo, y quiri' tabana' riq'uin ri ach'abel, riq'uin ri achique chi c'aslen nac'uaj, riq'uin ri yatojo'on pan avánima, riq'uin ri utz avánima chique conojel, riq'uin ri cukul ac'u'x riq'uin ri Jesucristo, y riq'uin ri ac'aslen ch'ajch'oj. 13 Chupan nril ri k'ij chi yatentz'eta', taya-avi' chi na'an leer ruch'abel ri Dios chiquivech ri quiniman ri Jesucristo, pa ruvi' ri yapaxa'an y pa ruvi' ri yatijon. 14 Ri xusipaj ri Dios chave chi na'an pa rusamaj, ri xac'ul tok ri e'uc'uay richin rutinamit ri Dios xquiya' quik'a' pan avi',* man c'a tavok'otaj can rucusasic. Rije' ja ri Dios xbin-pe pa cánima* chi xatquiya' pa ruvi' ri samaj.
15 Ronojel re' tatija' ak'ij richin na'an; taya-avi' chupan, richin quiri' nik'alajin chiquivech conojel ri aq'uiyilen chupan ri samaj. 16 Tachajij ri ac'aslen, y tachajij-avi' riq'uin ri (tijonic, enseñanza) naya', tacovij-avi' chupan, roma si quiri' na'an, xtacol-avi' rat* y xque'acol ri ye'ac'axan avichin.
* 4:1 2 P. 2:1. * 4:2 Ef. 4:19. * 4:3 Gn. 1:29; 9:3; Ec. 5:18; 1 Co. 6:13. * 4:4 Gn. 1:31. * 4:7 2 Ti. 2:23. * 4:7 1 Ti. 1:4. * 4:9 1 Ti. 1:15. * 4:10 1 Ti. 6:17. * 4:12 1 Co. 16:11. * 4:14 2 Ti. 1:6. * 4:14 1 Ti. 1:18. * 4:16 Ez. 33:9.