3
Roma ru-favor ri Dios tok man jun chic kamac nikakalej chuvech
Tito, tac'uxlaj chique ri quiniman ri Jesucristo chi queniman tzij, chi tiquiya-qui' chuxe' quitzij ri yebano gobernar y ri autoridades,* y tiquiya' pa cánima chi nicajo' niqui'en xa achique na utzulaj favor. Man itzel quech'o chiquij vinak,* man tiqui'en oyoval.* Pa ruq'uexel ri', utz quino'oj tiquibana', can ta (ch'uch'uj, me'l) cánima quiq'uin conojel.
Roma ri jun bey can,* roj mismo man jun kano'oj xojnojin. Man xojniman ta tzij. Roj satznak. Xojxime' chupan jalajoj ruvech man utz ta ri xekarayij y xbe kánima pa ruvi'. Itzel xkana' pa kánima chiquij ch'aka' chic, y nkukukut chiquij ri utz ec'o; itzel xojtz'et, y itzel xkatz'etela-ki' quiq'uin ch'aka' chic. Pero tok xk'alajin chi ri Dios ri Kacolonel utz runo'oj nu'on,* y chi rija' conojel yerojo', xojrucol chupan ri kamac, pero man roma ta ekabanalo'n ri choj.* Rija' xojrucol roma nipokonan, roma xu'on ch'ajch'oj chike chupan jun c'ac'ac' alaxic,* y xujal kac'aslen roma ri Lok'olaj Espíritu ri man xuq'ueq'uej ta* xuya-pe che ri Jesucristo richin (xuk'ej, xuk'ij) pa kavi'. Quiri' xu'on ri Dios richin chi roj ri banon chic chike roma ri ru-favor chi man jun kamac nikakalej chuvech,* xtiyo'ox chike ri ruyacon-apu rija' chike achel koyo'en, y ri' ja ri c'aslen ri richin jumul.*
Ri yitajin chubixic chave can utz vi chi nicuke' ac'u'x riq'uin,* y ninjo' chi rat man yatane' chubixic, richin quiri' ri quiniman ri Dios niquiya' pa cánima yequi'en utzulaj tak favores. Roma ronojel re' can utz vi, y nic'atzin chique conojel. Jac'a ri c'oton tak tzij ri xa man jun utz nuq'uen-pe, achel ri natzijoj ri xequibanala' ri ojer tak ivati't-imama', o ri oyoval y ri tzij ri ye'an pa ruvi' ri achique nu'ij ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, que'aya' can juc'an,* roma ronojel ri' xa man jun ruchojmil y man jun utz nuq'uen-pe.
10 Si c'o jun nibano chique ri quiniman ri Jesucristo chi man junan ta chic cánima, ta'ij che chi man chic tu'on quiri', y si nic'atzin, ta'ij chic jun bey che. Si man niniman ta, man chic tac'ul ruvech,* 11 roma ri nibano quiri', nik'alajin chi xa satznak, xa mac najin riq'uin,* y ruyon nroyoj-ka castigo pa ruvi'.
Ri Pablo nupaxa'aj ri Tito
12 Tok xtintak-e ri Artemas o ri Tíquico* aviq'uin chiri' pa Creta, tatija' ak'ij chi yabe pa tinamit Nicópolis richin nikac'ul-ki' chiri', roma nunojin chi yinec'uje' chiri' ri tiempo richin tef.* 13 Tabana' ronojel ri yatiquer na'an chuto'ic ri Zenas ri jabel reteman ruchojmil ri ley; quiri' mismo ri Apolos,* taya-e ri nic'atzin chique richin ri quibey, richin quiri' c'o niquicusaj richin xque'uka viq'uin. 14 Ri quiniman ri Jesucristo ri ec'o chikacojol, ja jun rije' tiquetemaj tiquiya' pa cánima chi yequi'en utzulaj tak favores ri kitzij nic'atzin chi ni'an,* richin quiri' ri quic'aslen man ta achel jun che' ri man jun bey nuya' ruvech.*
Ri ruq'uisbel tak saludo ri nitak-e che ri Tito
15 Conojel ri ec'o viq'uin niquitak-e a-saludo. Rat taya' qui-saludo ri can nkojcajo' roma junan kayo'on kánima riq'uin ri Jesucristo. Ri ru-favor ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Amén.
* 3:1 Ro. 13:1; 1 Ti. 2:2. * 3:2 Ex. 20:16. * 3:2 Ef. 4:31. * 3:3 Ef. 5:8. * 3:4 Ef. 2:7. * 3:5 Ro. 3:20; Gá. 2:16. * 3:5 Jn. 3:3, 5. * 3:6 Jn. 1:16. * 3:7 Ro. 3:24. * 3:7 Tit. 1:2. * 3:8 1 Ti. 1:15; Tit. 1:9. * 3:9 1 Ti. 1:4; 2 Ti. 2:23. * 3:10 Mt. 18:17; 2 Ti. 3:5; 2 Jn. 10. * 3:11 1 Ti. 5:24. * 3:12 Hch. 20:4; 2 Ti. 4:12. * 3:12 Ri achique lugar c'o-vi ri tinamit re', ri “invierno” man ruk'ijul ta job, xa ruk'ijul tef. * 3:13 Hch. 18:24. * 3:14 Ef. 4:28. * 3:14 Fil. 1:11; Col. 1:10.