21
Ri Pablo c'a rutz'amon na c'a bey richin nbe pa Jerusalén
Y tok kajachon chic ki', ri hermanos xecanaj c'a can, y roj xojoc-e pa barco, y choj xojbe c'a pa jun vit ruch'ulef ri c'o pa ya' y rubini'an Cos. Pa ruca'n k'ij tok xojel-e chiri', xojapon pa jun chic vit ruch'ulef c'o chuka' pa ya' y rubini'an Rodas. Y tok xojel-e pa Rodas, xojapon c'a pa tinamit rubini'an Pátara. Chiri' pa Pátara xbekila' c'a jun chic barco ri nbe c'a pa ruch'ulef Fenicia. Xojoc c'a e chupan, y xkatz'om c'a e bey. Y jari' tok xkatz'et ri ruch'ulef Chipre ri c'o pa ya', y ja pa kaxocon (ka-izquierda) ri xc'uje-vi can, roma ri barco ri uc'uayon kichin, xa choj rutz'amon bey c'a pa ruch'ulef Siria. Y ja pa tinamit Tiro xojapon-vi, roma ri barco ruc'uan-e aka'n richin chiri'. Y xekacanoj c'a ri hermanos ri yec'o chiri'. Y siete k'ij ri xojc'uje' chiri' quiq'uin. Y ri hermanos ri' xquibij c'a chin ri Pablo que man tibe pa tinamit Jerusalén, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri k'alajrisayon chiquivüch que c'o nuc'ulachij ri Pablo pa tinamit Jerusalén. Chupan c'a ri ruvuku' (séptimo) k'ij nkuc'uje' chiri', xkachojmirsaj-ki' richin nkube. Y conojel ri hermanos cachibilan ri quixjaylal y ri calc'ual, xojbequijacha' c'a can ri chuchi' ri ya'. Y chiri' chuchi-ya', xojxuque-ka y xkabün orar. Y richin c'a xkach'ür-ki', xkak'etela' can ki'. Roj xojoc-e pa barco, y ri hermanos xetzolij chi tak cacho.
Y ja tok xojel-pe pa tinamit Tiro richin xojbe c'a pa tinamit Tolemaida, jari' ri ruq'uisbül k'ij ri xkabün pari' ya'. Y chiri' pa tinamit Tolemaida xkabün saludar c'a can ri hermanos, y xojc'uje can jun k'ij quiq'uin. Pa ruca'n k'ij ri Pablo y roj benük riq'uin, xojel c'a e chiri' pa tinamit Tolemaida, y xkatz'om-e bey richin nkube c'a pa tinamit Cesarea. Ja tok xojapon, xojbe chiracho ri Felipe ri ntzijon ri utzilüj tzij richin colonic. Rija' jun c'a cheque ri siete diáconos ri xe'ilon quichin ri malcani'a' tak ixoki' pa tinamit Jerusalén. Y xojc'uje' c'a ka ri chiracho ri Felipe. Y rija' yec'o c'a ye caji' rumi'al ri man ye c'ulan tüj, y rije' nquik'alajrisaj c'a ri nbix cheque roma ri Dios. 10 Y ca'i-oxi' yan k'ij nkuc'uje' chiri' pa tinamit, tok jun achi rubini'an Agabo xapon chuka' chiri' pa tinamit. Rija' petenük c'a pa ruch'ulef Judea, y jun rusamajel ri Dios ri nuk'alajrisaj ri nbix chin roma ri Dios. 11 Y tok rija' xapon c'a chikatz'etic, xberuc'ama-pe jun ximbül-rupan ri Pablo, y riq'uin ri' xuximila' ruk'a-rakün rija' mismo, y c'ateri' xbij: Ri Lok'olüj Espíritu rubin c'a chuve que ri rajaf ri ximbül re', quere' nban chin coma ri israelitas tok napon pa tinamit Jerusalén, y c'ateri' nquijüch pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij.
12 Y tok xkac'axaj c'a quiri', roj y ri hermanos aj-Cesarea juis c'a xkac'utuj chin ri Pablo que man tibe pa tinamit Jerusalén. 13 Pero ri Pablo xbij cheke: Manak nc'atzinej que rix niya-pe bis pa vánima riq'uin la nyixok'. Roma yin man c'a ninpokonaj tüj vi' si nquicamsüs roma ri nintzijoj ri rutzij ri Ajaf Jesús, man xaxe tüj nquibexim chila' pa tinamit Jerusalén, xbij ri Pablo.
14 Y roma c'a ri man xojtiquer tüj xkabün chin que man ta nbe pa Jerusalén, xaxe c'a xkabij: Ja ta c'a ri rurayibül ri Ajaf nbanatüj, xkabij.
15 Y c'ateri' xkachojmirsala-ki', y xkatz'om-e bey pa tinamit Jerusalén. 16 Y yec'o hermanos aj-Cesarea ri xekachibilaj-e. Y chiquicojol rije' benük c'a jun hermano aj-Chipre, y rubini'an Mnasón. Rija' c'o chic c'a tiempo rutaken-pe ri Ajaf Jesús, y c'o jun racho pa tinamit Jerusalén ape' xojbec'uje-vi.
Tok ri Pablo xapon riq'uin ri Jacobo
17 Y tok xojapon c'a pa Jerusalén, riq'uin c'a quicot xojc'ulux coma ri hermanos. 18 Y pa ruca'n k'ij xkachibilaj c'a e ri Pablo richin xbekatz'eta' can ri Jacobo, ri nabey uc'uey quichin ri hermanos. Tok xojapon riq'uin ri Jacobo, conojel ri ch'aka chic achi'a' ri ye uc'uey quichin hermanos, quimolon c'a chuka' qui' chiri'. 19 Ri Pablo xerubün saludar, y c'ateri' chiquijujunal xutzijoj ri xbün ri Dios chiquicojol ri vinük man ye israelitas tüj, roma ri rusamaj rija'. 20 Y tok xcac'axaj ri xbij ri Pablo cheque, rije' xquiya' c'a ruk'ij ri Dios romari', y xquibij c'a chin ri Pablo: Hermanos, juis c'a nquicot ri kánima roma ri xatzijoj-ka cheke, pero yec'o man quiri' tüj. Rat avetaman chic c'a que pa mil israelitas ri quitaken chic, y ja rije' c'a ri nyebin que nc'atzin que nban ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. 21 Y tzijon c'a cha cheque que rat nabij cheque ri israelitas ri yec'o pa ch'aka chic ruch'ulef, que man tiquibün ronojel ri nbij ri ru-ley ri Moisés, que man tiquibün ri circuncisión cheque ri c'ajola', y chuka' man tiquibün ri ch'aka chic ri rubin can ri Moisés que nc'atzinej que nban. 22 ¿Achique c'a nkabün vocomi? Roma tok rije' nquinabej que ratc'o, nyeka-pe chin nquich'ojij. 23 Más c'a utz tabana' ri nkabij chave: Yec'o c'a caji' hermanos achi'a' ri c'o quisujun chin ri Dios richin nquibün, y xa chuak'-cabij ri ntz'aküt ri k'ij. 24 Que'ac'uaj c'a e, tich'ajch'ojrisaj-ivi' quiq'uin y tiya' chin ri Dios ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja rat calok'on ronojel ri nc'atzin richin ri achique nquisujuj chuvüch ri Dios. Y c'ateri' rije' nquikupij-e ri rusmal tak quivi' richin retal que xeq'uis yan pa quivi' richin ri quisujun chin ri Dios que nquibün. Si rat nabün ronojel ri xkabij chave, ri vinük nquetamaj c'a que xa man ketzij tüj ri ntzijos chavij que man nabün tüj ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa nquibij c'a que rat takenel vi richin ri ley. 25 Y cheque ri xa man ye israelitas tüj ri quitaken chic, xkatük yan c'a e vuj quiq'uin pari' ri na'oj ri c'ateri' nkatzijoj-ka. Xaxe c'a xkachilabej cheque que man tiquic'ux ti'ij richin jun chico ri xcamsüs richin xsuj chin jun dios ri man ketzij tüj, que man tiquitij quic', man tiquic'ux ti'ij ri c'a c'o na quic' ruc'uan, cachi'el ri quichin ri chico ri xejik', chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquirayij-qui' chiquivüch richin nyemacun, xquibij chin.
Tok ri vinük xecatüj chirij ri Pablo pa racho ri Dios y xquitz'om-e
26 Y ri Pablo xeruc'uaj c'a e ri caji' achi'a' ri', y pa ruca'n k'ij xquich'ajch'ojrisaj-qui', y xebe pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén, richin xbequibij can jampe' ntz'aküt ri k'ij richin ri ch'ajch'ojrisanic y chiquijujunal nquiya' chin ri Dios ri nc'atzin que nquiya'.
27 Y tok ntz'aküt yan c'a ri siete k'ij, ri Pablo c'o c'a chiri' pa racho ri Dios. Y jari' tok xtz'et coma ch'aka israelitas ri nyepu'u c'a cala' pa ruch'ulef Asia. Y ri israelitas re' xquiya' c'a chuka' quina'oj ri ch'aka chic quivinak israelitas richin xquitz'om ri Pablo. 28 Y tok xquitz'om, riq'uin c'a cuchuk'a' xquibila': ¡Kojito'! ¡Kojito', rix kavinak israelitas! ¡Ja achi re' ri nbiyaj ronojel tinamit, y nyerutijoj ri vinük que man tiquibün ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y itzel chuka' nch'o chirij ri racho ri Dios ri c'o chere' pa Jerusalén. Q'uiy c'a chuka' ri nbij chikij roj israelitas, y vocomi ye rucusan-pe vinük ri man ye israelitas tüj, cachi'el xa man racho tüj ri Dios nbün chin ri lok'olüj jay re'!
29 Quiri' c'a nquibila' ri vinük ri', roma quitz'eton pa tinamit que ri Pablo junan benük riq'uin ri Trófimo ri aj-Éfeso, y rije' xquinuc que ri Pablo ruc'uan chuka' apu ri Trófimo pa racho ri Dios. Roma rije' quetaman que jun ri man israelita tüj, xajan que ntoc chupan ri racho ri Dios ri'.
30 Y xa bama conojel vinük richin ri tinamit ri xebecatüj-pe, y junanin ye petenük. Y quichiriren c'a ri Pablo, xquelesaj-pe chiri' pa racho ri Dios. Y ja chuka' ri' xetz'apilos can ri ruchi' ri racho ri Dios. 31 Y nquicamsaj yan c'a ri Pablo. Pero xapon c'a rutzijol riq'uin ri Comandante quichin ri soldados que ri vinük richin ri Jerusalén ye catajnük. 32 Romari' ri achi ri' chanin c'a xerumol-pe ri achi'a' ri yec'o pa ruk'a', ri soldados y ri Capitanes, y junanin xebe ape' quimolon-vi-qui' ri vinük. Y ri vinük, xe c'a xequitz'et, xquiya' can ruch'ayic ri Pablo. 33 Y ri achi ri Comandante xtiquer c'a xjel-apu c'a riq'uin ri Pablo, xberutz'ama-pe, y xutük c'a ruximic riq'uin ca'i' cadenas. Y c'ateri' c'a xuc'utuj que achique achi ri', y achique ri xumacuj. 34 Y ri achi Comandante man jun c'a tzij xrac'axaj tüj jabel, roma juis ye q'uiy vinük ri yec'o chiri'. Jun vi c'a ri nquibij ch'aka, y jun vi chic nquibij ri ch'aka, y riq'uin ronojel cuchuk'a' tok nquibij. Romari' xbij c'a que tuc'u'üx ri Pablo coma ri soldados c'a chupan ri jay ape' yec'o-vi rije'. 35 Ja tok ye benük chuvüch ri gradas ri yec'o chuvüch ri ape' yec'o-vi ri soldados, ri soldados re' nc'atzinej que xquitzekej ri Pablo chicaj, roma ri vinük más xcatüj coyoval. 36 Y conojel c'a ri vinük ri' ye tzeketül c'a e chiquij, y juis pa quichi' nquibün y nquibila' c'a: ¡Ticamsüs la Pablo! nquibij.
Ri Pablo nch'o c'a chiquivüch ri vinük
37 Y ja tok nucusüs yan apu chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, ri Pablo xbij c'a chin ri achi Comandante: ¿Utz nquich'o ba' aviq'uin? xbij.
Y ri achi xsatz ruc'u'x y xbij chin ri Pablo: A, ncach'o chuka' pa quich'abül ri aj-Grecia rat. 38 ¿Man ja tüj rat ri' ri achi aj-Egipto ri c'o yan chic ba' tiempo quecatüj chirij ri gobierno ye rachibilan ye caji' mil camsanela' tak achi'a', ri xquimol-qui' pa tz'iran ruch'ulef? xbix.
39 Pero ri Pablo xbij c'a: Yin yin jun israelita ri xinalüx pa Tarso, ri jun nimalüj tinamit ri c'o pa ruch'ulef Cilicia. Y ninc'utuj c'a favor chave que taya' k'ij chuve richin nquich'o cheque ri vinük.
40 Y ri achi Comandante xuya' c'a k'ij chin richin tich'o. Y ri Pablo xpa'e' chiri' pa tak gradas, y xbün-pe retal riq'uin ri ruk'a' cheque ri vinük richin quetane-ka. Y tok man jun chic c'a nk'ajan, rija' xbech'o-pe chiquivüch pan hebreo, ri quich'abül ri israelitas: