Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Corinto
1
Ri Pablo nutz'om tzij
Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo, y ja ri Dios ri xinoyon richin xinoc apóstol roma jari' ri rurayibül rija'. Yin vachibilan c'a ri hermano Sóstenes, tok nintz'ibaj-e ri carta re' chive rix hermanos ri rixc'o pa tinamit Corinto, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios, ri ch'ajch'ojrisan chic ri ic'aslen roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Rix hermanos xixoyox roma ri Dios richin xixoc ri iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Jesús, cachi'el xbün quiq'uin ri ch'aka chic ri nquiya' ruk'ij ri Kajaf Jesucristo pa ch'aka chic tinamit. Ja rija' ri Kajaf konojel roj ri kataken. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
Ri Pablo numatioxij chin ri Dios roma ri utz quic'ulun ri hermanos aj-Corinto roma ri Cristo
Yin chi jumul c'a ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chive. Xaxe c'a roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on y takon-pe roma ri Dios tok nivil ri utz ri'. Ja vi c'a rija' ri xbanun beyoma' chive, roma juis q'uiy etamabül ri xivil riq'uin rija' y xbün chive que jabel rubixic nibün chin ri ivetaman. Cachi'el vi ri xtzijos chive que rix nivil ri utz roma ri Cristo, quiri' c'a nbanatüj, quiri' vi nk'alajin pa tak ic'aslen vocomi. Y riq'uin c'a ri ivilon-pe ri utzilüj tak sipanic ri nuya' ri Cristo chin nibün ri rusamaj rija', ronojel c'a c'o chic iviq'uin, xa xe chic c'a ivoyoben ri k'ij tok ri Kajaf Jesucristo npu'u jun bey chic. Riq'uin ronojel re' yin Pablo ninjo' que nquic'uxla'aj chive que ri Kajaf Jesucristo nyixruto-vi chupan ri ic'aslen, richin que man nijun imac nk'alajin chuvüch rija' tok napon ri k'ij ri richin rija'. Ri Dios nyerubün-vi ronojel ri ye rubin. Nyixruto-vi chupan ri ic'aslen. Ja rija' c'a ri xoyon ivichin richin que junan ivüch nbün riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri Ruc'ajol rija'.
Ri Pablo nuchilabej cheque ri hermanos aj-Corinto que junan quivüch tiquibana'
10 Hermanos, pa rubi' c'a ri Kajaf Jesucristo ninc'utuj favor chive, que junan ivüch tibana'. Man quepu'u itzel tak nojibül iviq'uin richin nijachala-ivi'. Xa junan ta c'a ri ninuc, junan ta ina'oj nibün. 11 Roma ri ru-familia ri ixok Cloé xquitzijioj can chuve, que rix hermanos c'o oyoval chi'icojol ri chila'. 12 Rije' xquitzijoj c'a chuve que rix ijachalon-ivi', que yec'o ri quibanun que ja yin Pablo ri ncajo' nquitzeklebej. Yec'o c'a ri ncajo-vi nquitzeklebej ri hermano Apolos. Yec'o c'a ja ri hermano Pedro ri ncajo'. Y yec'o ri nquibij que xaxe rije' ri ketzij nquitzeklebej ri Cristo. 13 Chi'ivonojel c'a rix richin ri Cristo. ¿Pero junan comi ivüch? Man quiri' tüj, rix xa nyixtajin nivech' ri Cristo. Man tibün quiri'. Ja rija' ri xcamsüs chuvüch ri cruz ivoma, y man ja tüj yin Pablo. Y tok xixban bautizar, richin que rix nitzeklebej rija' y man richin tüj que nquinitzeklebej yin. 14 Romari' yin Pablo ninya' matiox chin ri Dios que chi'icojol rix xaxe ri hermano Crispo y ri hermano Gaio ri xenbün bautizar. 15 Roma riq'uin ri' rix manak modo c'a nibij que ja yin Pablo ri c'uluman que nquinitzeklebej, roma man ja tüj pa nubi' yin que xixban ta bautizar. 16 Chuka' xinbün bautizar ri hermano Estéfanas y ri yec'o pa racho. Y man nka' tüj chinuc'u'x si c'a yec'o ch'aka chic ri xenbün bautizar. Xaxe ri' ri nyeka-pe chinuc'u'x vocomi. 17 Ri Cristo man richin tüj c'a que ninbün bautizar tok xinruya' pa rusamaj. Rija' xinruya' richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Y tok nintzijoj ri tzij ri', man nincusaj tüj c'a etamabül richin ri ruch'ulef, nixta man riq'uin tüj chuka' jabel tak tzij. Roma ninjo' nk'alajin que ja ri rucamic ri Cristo chuvüch ri cruz ri c'o ruchuk'a' y man ja tüj ri nutzij yin.
Ri Dios xucusaj ri Cristo richin nyerucol ri nyetaken richin
18 Y tok ntzijos ri camic ri xuc'uaj ri Cristo chuvüch ri cruz, nk'alajin-vi que c'o ruchuk'a'. Quiri' ri nk'alajin chikavüch roj ri katz'amon ri bey richin colonic. Y jari' ri nucusaj ri Dios richin nyerucol conojel ri nyetaken richin. Jac'a ri vinük ri xa pa k'ak' quitz'amon-vi bey, chiquivüch rije' ri ntzijos ri rucamic ri Cristo chuvüch ri cruz, xa man jun vi nc'atzin cheque. 19 Y pa quivi' rije', ri Dios rubin can c'a:
Yin ninbün c'a cheque ri vinük ri juis quina'oj chuvüch ri ruch'ulef que nyesatz.
Ninbün que man jun vi nc'atzin ri etamabül ri quichajin.
Quiri' ri tz'iban can.
20 Man jun vi c'a nyec'atzin ri etamanela' israelitas y ri man israelitas tüj. Man jun vi chuka' nyec'atzin ri vinük ri jabel rubixic nquibün chin ri etamabül richin ri ruch'ulef. Roma ri Dios rubanun chin ri etamabül richin ri ruch'ulef que man jun c'atz. 21 Ri Dios juis vi retaman y romari' man xucha' tüj ri etamabül richin ri ruch'ulef richin que riq'uin ri' ri vinük nquetamaj ta ruvüch rija'. Ri Dios xunuc que ja ri rucamic ri Cristo ri nucusaj richin nyerucol ri vinük ri nquitakej rija'. Quiri' xunuc ri Dios, stape' (aunque) chiquivüch ri vinük man jun vi nc'atzin. Y jari' ri nkatzijoj roj.
22 Man nc'atzin tüj c'a cheque ri nuvinak israelitas, roma rije' ncajo' que ri Dios ta nuc'ut jun retal chiquivüch. Y cheque ri man ye israelitas tüj, man nc'atzin tüj chuka', roma rije' ncajo' que nk'ax ta ronojel cheque, cachi'el ri nquibün riq'uin jun etamabül aj-ruch'ulef. 23 Y roj ja ri Cristo ri xcamsüs chuvüch ri cruz ri nkatzijoj. Y ri' xa nbün c'a cheque ri nuvinak israelitas que nyetzak roma ri man utz tüj ncac'axaj, y chiquivüch c'a ri man ye israelitas tüj man jun vi nc'atzin. 24 Jac'a roj ri xojoyox roma ri Dios richin xojrucol, chi israelitas y man israelitas tüj, ketaman que ri uchuk'a' y ri etamabül richin ri Dios, ja vi ri Cristo. 25 Y ketzij vi que ri na'oj ri c'o riq'uin ri Dios juis nim, roma ri na'oj ri más co'ol ri c'o riq'uin rija' man jun vinük nrilon chin, stape' (aunque) juis ta retaman. Y quiri' chuka' ri uchuk'a' ri más co'ol richin ri Dios, c'a juis nc'o ruvi' nim chuvüch ri uchuk'a' más nim ri richin ri vinük. 26 Nk'alajin-vi que ri Dios juis runa'oj c'o riq'uin. Tinucu' chi'icojol rix hermanos ri xixoyox chuka' roma ri Dios richin xixcolotüj. Rix man q'uiy tüj c'a ri rix etamanela' vi chiquivüch ri vinük chuvüch ri ruch'ulef. Man q'uiy tüj rix c'a ri c'o uchuk'a' pan ik'a'. Y man q'uiy tüj rix chuka' ri c'o ik'ij. 27 Pero man riq'uin tüj ri' ri Dios xixrucha', stape' (aunque) nbix chive coma ri vinük que man jun ivetaman. Quiri' c'a nquibij chive ri vinük ri quiyo'on vi cánima riq'uin ri ruch'ulef. Pero ri Dios xixrucha-vi, richin nk'alajin que ri etamabül richin ri ruch'ulef xa man jun vi nc'atzin. Y rix ri nbix chive coma ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef que man jun ivuchuk'a', ri Dios xixrucha'. Quiri' xbün richin nk'alajin que ri uchuk'a' richin ri ruch'ulef xa man jun vi nc'atzin. 28 Y rix ri manak ik'ij y nyixetzelüs coma ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef, ja ri Dios ri xixcha'on. Y quiri' chuka' rix ri nbix chive que xa rix man jun ic'atz, ri Dios xixrucha'. Quiri' xbün richin nc'ut que ri c'o juis quik'ij chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man jun vi nyec'atzin. 29 Y quiri' xbün ri Dios richin que man jun c'a vinük ri ntiquer nbün nim rakün nuna' chuvüch rija', y nbij ta que ri Dios man jun vi nc'atzin chin. 30 Pero ri Dios xbün cheke roj que jun kabanun riq'uin ri Cristo Jesús. Xk'alajin-vi c'a ri etamabül richin ri Dios chikavüch roj roma ri Cristo. Xbün-vi c'a que roma ri Cristo man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y roma chuka' ri Cristo xch'ajch'ojrisüs ri kac'aslen y xojcolotüj. 31 Y quiri' nk'alajin que xe rija' ri c'uluman que nkanimirsaj rubi'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, tok nbij: Tok roj nkajo' nkabün nim kak'ij roj, tika-pe c'a chikac'u'x que xaxe ri rubi' ri Dios ri c'uluman que nkabün nim chin. Quiri' c'a ri tz'iban can.