10
Man tikaya' quik'ij dios ri man ye ketzij tüj, cachi'el xquibün ri israelitas
Hermanos, nc'atzin c'a que rix c'o nivetamaj pari' ri xquibün ri kaxquin-kamama' can roj israelitas. C'o-vi ri utzilüj rusipanic ri Dios quiq'uin. Roma xuya' c'a pe jun sutz' ri xuc'uan quibey. Xuch'ür chuka' jun mar richin c'o quibey xec'o. Tok ri kate-katata' uc'uan quibey roma ri sutz' y xec'o chupan ri mar, quitzekleben ri Moisés roma ja rija' yo'on pa quivi' roma ri Dios. Tok quiri' xbanatüj, nkutiquer nkabij que jari' tok xeban bautizar. Y chuka' nkutiquer nkabij que pa rubi' ri Moisés xeban-vi bautizar, roma conojel riq'uin rija' quiyo'on-vi cánima, quitzekleben. Conojel rije' xquic'ux ri vüy ri xka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios. Y quiri' chuka' xquikun ri ya' ri xuya-pe ri Dios cheque. Ri ya' ri' xel c'a pe pa jun abüj. Y ri abüj ja ri Cristo, y rija' benük-vi chiquij. Pero man riq'uin tüj c'a que ri Dios xuc'ut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' chiquivüch, jubama conojel man nquitakej tüj rutzij, y romari' xecom chila' pa tz'iran ruch'ulef, roma man xeka' tüj chuvüch ri Dios. Rije' man xe'oc tüj c'a pa ruch'ulef Canaán.
Roma c'a ri' man tikabün cachi'el ri xquibün rije'. Roma rije' juis xquirayij ri achique ri yec'o can chila' pa ruch'ulef Egipto. Man c'a tikabün roj quiri'. Man tikac'uaj ri bey ri xquic'uaj rije'. Rije' xquiya-vi chuka' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj, y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nuc'uxla'aj ri nimak'ij xquibün tok c'ate ba' titzakon jun vachbül: Ri vinük xetz'uye' richin xquibün nima-va'in, y tok xecolaj, xecatüj-e richin xequibanala' chuvilüj tak mac. Quiri' nbij ri tz'iban can. Man c'a tikabün roj ri achique xquibün rije'. Man tikaya' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Yec'o achi'a' ri xemacun quiq'uin ixoki', y romari' pa jun k'ij xecom veinte y tres mil vinük. Man c'a tikabün roj cachi'el xquibün rije'. Yec'o chuka' cheque rije' ri xquibün ri man utz tüj, roma xcajo' xquitz'et vi ri Ajaf ketzij nuya-pe ru-castigo pa quivi'. Y rije' xecom c'a pa quik'a' cumütz. Y roj man c'a tikabün cachi'el ri xquibün rije'. 10 Yec'o ch'aka roma xekuk'ut chirij ri Dios, romari' c'o jun ri xtak-pe pa quivi' richin que xecamsüs. Man c'a tikabün roj quiri'.
11 Ronojel c'a ri xquic'ulachij rije', c'o-vi c'a ri nbij cheke. Ye tz'iban c'a can richin que roj ri rojc'o chupan ri ruq'uisbül tak tiempo richin ri ruch'ulef, man tikac'ulachij chuka' quiri'. 12 Romari' si c'o jun hermano ri nunucun que ruyo'on-vi ránima y romari' man ntzak tüj, xa nc'atzin que tuchajij-ri' jabel richin que man ntzak. 13 Y tok c'o jun nkurutij ri npu'u pa kac'aslen, man tikabij que xaxe roj ri nkuc'ulachin quiri', roma conojel quiri' nquic'ulachij. Roj xaxe c'a tikaya' kánima riq'uin ri Dios que man nkuruya' tüj can, y quiri' nbün. Tok rija' nutz'et que xa man nkucovin tüj y manak chuka' kuchuk'a' richin que nkacoch', nrelesaj ruchuk'a' ri pokonül ri'. Y tok ri Dios nuya' k'ij que quiri' nkac'ulachij, nbün c'a chuka' cheke que nkutiquer rojc'o chupan ronojel.
14 Roma c'a ri' rix hermanos ri juis nyixinjo', tic'uje' c'a chi'ic'u'x ri nbün ri Dios. Xa tijachala' c'a ivi' quiq'uin ri nyebanun ri man ye utz tüj. Man tijula-ivi' quiq'uin vinük ri nquiya' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. 15 Tinucu' na pe' jabel. Rix c'o etamabül iviq'uin richin jabel runuquic nibün, y c'ateri' c'a tibij chuve que si ketzij o xa man ketzij tüj ri ninbij chive vocomi richin ninc'ut chivüch que man utz tüj que nijula-ivi' quiq'uin vinük ri nquiyala' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. 16 Tok nkac'uxla'aj ri rucamic ri Cristo riq'uin ri ruya'al-uva, nkamatioxij chin ri Dios ri ruya'al-uva ri' y c'o ri nuc'ün-pe cheke. Y tok nkatij, ¿ri ruq'uiq'uel ri Cristo man junan tüj comi kavüch nbün cheke? Y quiri' chuka' tok nkac'ux ri peron caxlan-vüy, ¿ri ruch'acul ri Cristo man junan tüj comi kavüch nbün cheke? 17 Xaxe ta c'a jun caxlan-vüy ri', pero numol kachi' stape' (aunque) juis roj q'uiy. Junan c'a kavüch nbün cheke.
18 Titz'eta' na pe' ri achique xquibün ri kavinak roj israelitas. Tok rije' xquic'uaj-apu jun chico pa racho ri Dios richin que ri sacerdotes xquiya' chin ri Dios pari' ri altar, rije' bin c'a cheque que utz nquic'ün can ba' richin nquic'ux. Y tok xquic'ux, ¿man k'alüj tüj comi que rije' junan quivüch xquibün riq'uin ri Dios? Y si quiri', ¿achique comi ntel-vi chi tzij tok rix nic'ux ri ti'ij sujun cheque vachbül? 19 ¿Quiri' comi chuka' nbanatüj quiq'uin ri vachbül? ¿Jun vachbül c'o ta comi c'a ri nbün chin ri ti'ij ri nsuj chuvüch coma ri vinük? ¿Ninuc comi rix que jun vachbül c'o ruc'aslen y romari' c'o ri nbün chin ri nisuj chin? Man jun. 20 Pero chuka' man ninbij tüj que ri nyesujun ri ti'ij cheque ri vachbül xa man jun tüj nbün cheque. C'o-vi nbün cheque. Ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios, man chin tüj ri Dios nquisuj-vi ri ti'ij, xa cheque ri itzel tak espíritu nquisuj-vi tok nquiya' cheque ri vachbül. Y yin man ninjo' tüj c'a que riq'uin ri' junan ivüch nibün quiq'uin ri itzel tak espíritu. 21 Roma rix nitij c'a ri ruya'al-uva richin nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf. Y si quiri', man c'uluman tüj que rix nitij chuka' jun cosa quichin ri itzel tak espíritu. Rix nic'ux ri caxlan-vüy richin nic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf, y si quiri', man c'uluman tüj nic'ux chuka' jun cosa richin niya' quik'ij ri itzel tak espíritu. 22 ¿Utz comi ri nibün rix que niju-ivi' quiq'uin ri vinük ri nquiya' quik'ij vachbül? ¿Juis nim ik'ij nina' rix y romari' man jun nbün chive que ri Ajaf ncatüj royoval roma ri nibün chuvüch?
Nkutiquer c'a nkabün ri nkajo', xaxe si c'o utz ri nuc'ün-pe cheque ri hermanos
23 Yec'o chive rix ri nyebin que roj libre y utz nkabün achique na ri nkajo'. Pero yin ninbij que man ronojel tüj ri nkabün c'o utz ri nuc'ün-pe. Y man ronojel tüj ri nkabün, nbün ta cheque ri hermanos que más ta ncukür cánima. 24 Man c'a tikabün xaxe ri nka' chikavüch roj, xa nc'atzin que tikabana' ri nka' chiquivüch ri ch'aka chic. Ri utz nbün cheque rije'.
25 Ri ti'ij ri nc'ayix pa tak c'ayibül, rix utz nilok' y nic'ux. Man nc'atzin tüj que rix c'a nic'utuj cachi'el ri nbij ri ivánima chive, si sujun o man sujun tüj cheque vachbül. 26 Roma ronojel c'a riq'uin ri Ajaf Dios petenük-vi. Richin c'a rija' ri ruch'ulef y ronojel ri nyeq'uiy chuvüch.
27 Si c'o jun vinük ri man rutaken tüj ri Dios, y rija' nyixroyoj richin jun va'in, utz nyixbe, si nijo'. Y titija' ri nyeruya' chive, y man nc'atzin tüj que c'a nic'utuj na cachi'el ri nbij ri ivánima chive, si sujun o man sujun tüj cheque vachbül. 28 Pero si c'o ta jun ri nbin chive: Ri ti'ij re' man utz tüj nic'ux roma xa sujun cheque vachbül, nbij ta chive, rix man tic'ux ri ti'ij ri', roma si rix xa nic'ux chuvüch, nsoc ránima ri nbin quiri' chive, y riq'uin ba' ntzak romari'. Man tic'ux c'a stape' (aunque) rix ivetaman que ronojel riq'uin ri Ajaf Dios petenük-vi y richin chuka' rija' ri ruch'ulef y ronojel ri nyeq'uiy chuvüch. 29 Y tok ninbij chive que man tic'ux, man roma tüj c'a que nsocotüj ta ri ivánima rix, y ja ta rix ri nyixtzak, man quiri' tüj. Xa roma c'a ri ránima ri jun chic, que c'o modo nsocotüj y rija' ntzak.
Pero riq'uin ba' yec'o chive rix ri nyenucun y nquibij-ka pa tak cánima: ¿Pa rubeyal comi que c'o jun ri nbin chuve que man tinc'ux ti'ij, xaxe roma rija' retaman que ri ti'ij ri' xa sujun cheque vachbül? 30 Y si yin ninmatioxij chin ri Dios ri ti'ij ri ninc'ux, ¿achique c'a roma tok c'o tzij nyebix chuvij roma ri ninc'ux? nbij ta jun. 31 Roma c'a ri' yin ninbij chive que riq'uin c'a ronojel nibün tiya' ruk'ij ri Dios. Tok nyixva' o achique na chic ri nibün, richin ta que ri Dios nuc'ul ruk'ij ivoma rix. 32 Y man tibün cheque ri vinük que nquimalij quic'ux y nyetzak, xa tichajij c'a ivi' que man nibün quiri'. Man jun achique chok que tibün-vi quiri', ni cheque ri vinük israelitas, ni cheque ri vinük man ye israelitas tüj, y ni cheque chuka' ri ye richin chic ri Dios. 33 Xa tibana' cachi'el ri ninbün yin. Yin man ninbün tüj xaxe ri nka' chinuvüch yin. Xa chi jumul nintij nuk'ij richin que ninbün ri utz chiquivüch conojel. Ye juis ye q'uiy ri vinük ri nyenjo' nyento' y nyecolotüj ta.