15
Ri Cristo ketzij que xc'astüj
Hermanos, pa nabey, tok xinc'uje' chi'icojol, xintzijoj chive ri utzilüj tzij richin colonic. Y rix xic'ul-vi ri tzij ri xintzijoj chive, y xiya-vi ivánima riq'uin. Y romari' xixcolotüj. Pero nc'atzin que rix man niya' tüj can, si ketzij chuka' que xitakej.
Ri tzij ri xinc'ul yin, ja chuka' tzij ri' ri xintzijoj chive rix. Y ri nabey c'a ri xintzijoj chive, que ri Cristo xcom roma ri kamac, cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que quiri' nc'atzinej que nbanatüj, que ri Cristo xmukutüj y pa rox k'ij xc'astüj, cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que quiri' nc'atzinej que nbanatüj. Y tok ri Cristo c'astajnük chic c'a e, xuc'ut-ri' chuvüch ri Pedro, y c'ateri' chiquivüch ri ch'aka chic achibila'. Y tok xuc'ut-ri' chiquivüch ri rachibila', ri Pedro c'o chuka' quiq'uin chiri'. Chirij ri', xuc'ut-ri' chiquivüch más quinientos hermanos, tok quimolon-qui'. Ye q'uiy c'a cheque rije' ri c'a ye c'üs y yec'o chikacojol vocomi. Pero yec'o ri xa xecom yan e. Y tok ruc'utun chic c'a ri' chiquivüch ri quinientos hermanos ri', xuc'ut-ri' chuvüch ri Jacobo. Y c'a ja tok ruc'utun chic ri' chuvüch ri hermanos ri', c'ateri' c'a xuc'ut-ri' chiquivüch ri ru-apóstoles, ye chi conojel vi c'a tok xuc'ut-ri' chiquivüch.
Y c'a pa ruq'uisbül xuc'ut-ri' chinuvüch yin. Yin xintakej ri Jesús q'uiy tiempo más chirij que ri quitaken ri ch'aka chic apóstoles. Y romari' yin cachi'el jun ac'ual que xinalüx que c'unük chic ri tiempo richin xinalüx. Yin ninna-vi c'a que xa man c'uluman tüj que nbix apóstol chuve. Yin man junan tüj c'a quiq'uin ri ch'aka chic apóstoles, roma yin juis c'a q'uiy itzel xinbün cheque ri ye ralc'ual vi ri Dios. 10 Pero matiox chin ri Dios que xuya' chuve ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija', y ri' xbün chuve que xjalatüj ri nuc'aslen. Ri utzilüj rusipanic ri' xbün c'a chuve que juis xinsamüj. Yin más qúiy yan chic samaj xinbün que chiquivüch ri ch'aka chic apóstoles. Pero man ninbij tüj c'a que ja yin xinbanun ri samaj, man quiri' tüj, xa ja ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xbanun. 11 Pero achique ta na c'a ri ntzijon ri rutzij ri Dios, si ja ri ch'aka chic apóstoles o si ja yin, ri' man jun rubanun. Roma xa junan ri nkatzijoj, y juis jabel que rix xitakej-vi ri tzij ri'.
Ri caminaki' nyec'astüj-vi
12 Y si ri rutzij ri Dios ri nkatzijoj nbij que ri Cristo xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', ¿achique c'a roma yec'o hermanos chi'icojol ri nyebin que ri caminaki' man nyec'astüj tüj e? 13 Ri nquibij, c'ayuf vi. Roma si manak c'astajbül, si man jun camnük nc'astüj, chuka' ri Cristo xa man xc'astüj tüj. 14 Y si ri Cristo xa man xc'astüj tüj, c'ayuf c'a kabanun. Roma tok roj nkatzijoj ri rutzij ri Dios nkabij que ri Cristo xc'astüj, y rix xitakej chuka' ri tzij ri'. Y si xa man xc'astüj tüj, man jun vi c'a nc'atzin ri nkatzijoj y man jun vi chuka' nc'atzin que rix xitakej. 15 Y riq'uin ri' jabel ta nk'alajin que roj xa man ketzij tüj ri xkabij pari' ri Dios, tok xkabij chive que rija' xuc'asoj ri Cristo. Pero man quiri' tüj. Roma xa ta manak c'astajbül quichin ri caminaki', ri Cristo man ta xc'astüj chuka'. 16 Ri nyebin c'a que ri caminaki' man nyec'astüj tüj, c'ayuf ri nquibij, roma ri Cristo xa man xc'astüj tüj c'a chuka' ri'. 17 Y si ri Cristo xa man xc'astüj tüj, c'ayuf. Roma xa man jun vi tüj nc'atzin que rix xitakej. Xa c'a rixc'o ta chupan ri imac. 18 Y si xa ta quiri', ri caminaki' ri nquitakej-e ri Cristo, pa k'ak' ta xebeka-vi. 19 Xa ta quiri', c'ayuf ta chuka'. Roma xaxe ta tok nkuc'uje' chuvüch ri ruch'ulef, koyoben que ri Cristo c'o ri nuya' cheke y xa man jun ri nkac'ul. Xa quiri' ta, c'uluman ta que njoyovüx kavüch. Más ta c'uluman que njoyovüx kavüch roj que chiquivüch conojel ri vinük, roma kayo'on-apu kánima riq'uin ri xa manak.
20 Pero ronojel ri' xa man ketzij tüj. Xa man quiri' tüj. Roma ri Cristo xc'astüj-vi-e chiquicojol ri caminaki'. Ja rija' ri nabey ri xc'astüj-e y romari' nyec'astüj-vi ri ch'aka chic caminaki' chuka'. 21 Tok xoc c'a can ri mac chuvüch ri ruch'ulef, jun vinük c'a ri xbanun can y konojel xka-ka ri camic pa kavi'. Roma c'a ri Adán quiri' xkac'ulachij. Y romari' ri Cristo xoc vinük y xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', richin que roj chuka' nkuc'astüj-e. 22 Riq'uin c'a ri Adán xkichinaj-vi ri camic konojel. Y riq'uin ri Cristo nkil chic e ri c'aslen. 23 Y ja ri Cristo ri nabey xc'astüj-e. Y tok npu'u jun bey chic, roj ri roj richin chic rija' nkuc'astüj-e chuka'. Ja rucholajen ri'. 24 Y c'ateri' c'a tok napon ri ruq'uisbül. Ri Cristo nch'acon c'a chiquij conojel itzel tak espíritu, ri autoridades, y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Y tok ch'acovinük chic chiquij conojel, nuya' ri autoridad chin ri Dios ri Rutata'. 25 Vocomi ja ri Cristo ri Jun ri nbün mandar. Y nc'atzin que ja rija' ri nc'uje', ja tok nch'acon na chiquij conojel ri nye'etzelan richin, y nbün cheque que nyeka' pa ruk'a'. 26 Y ri ruq'uisbül ri nuch'üc cheque ri nye'etzelan richin, ja ri camic. 27 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, nbij que ronojel xoc pa ruk'a' ri Cristo. Y tok nbij ronojel, k'alüj que man nbij tüj que chuka' ri xyo'on chin ri xoc pa ruk'a' rija'. 28 Ronojel vi c'a nye'oc pa ruk'a' ri Cristo ri C'ajolaxel. Y re' jun samaj chuka' richin ri Dios roma ja rija' ri xejachon pa ruk'a'. C'ateri' ri Cristo mismo xa nujüch chuka' ri' pa ruk'a' ri Dios. Y riq'uin ri', nk'alajin que ri Dios jari' ri más nim y ja rija' ri nc'uje' pari' ronojel.
29 Man ta quiri', si xa man ta nyec'astüj ri caminaki', ¿achique c'a roma yec'o ta vinük ri nquibün bautizar-qui' pa quiq'uexel ri caminaki' si xa man jun bey chic nyec'astüj? ¿C'o ta comi nc'atzin-vi tok quiri' nquibün?
30 Y si man ta nyec'astüj ri caminaki', ¿c'o ta comi nc'atzin-vi que roj chi jumul nkojapon chuvüch ri camic chutzijosic ri rutzij ri Cristo? 31 Ketzij vi que jubama nkil kacamic. Si yin ninbij-e chive vocomi que ri vánima nquicot ivoma rix que xitakej ri Kajaf Jesucristo, rix ivetaman que ketzij vi y man nintz'uc tüj e. Y xa quiri' c'a chuka' tok ninbij chive que jubama nkil kacamic, ketzij vi. K'ij-k'ij jubama nkil kacamic. 32 Xa ta man jun ri nc'astüj-e richin nc'uje-e ruc'aslen, c'ayuf ta ri'. Roma ronojel ta ri nyenc'ulachila', man jun tüj rakalen, roma xaxe ta nyenc'ulachij cachi'el ri nuc'ulachij achique na vinük. Man jun tüj nuc'ün-pe chuve ri xenc'ulachila' chere' pa tinamit Éfeso. Ri vinük xecatüj c'a chuvij. Y ye cachi'el itzel tak chicopi' tok xecatüj-pe chuvij. Xa más ta utz nkabün cachi'el ri nbix: Xaxe nkuva' y nkukum, roma xa chuak'-cabij nkucom-e.
33 Pero man quixsatz riq'uin ri na'oj re'. Man quixoc cachibil ri xa man utz tüj tak nojibül quichajin. Roma si xa nye'ivachibilaj, xa nyojtüj chuka' inojibül rix y nye'ibanala' ri man ye c'uluman tüj que nye'ibün. 34 Titzuptüj c'a ivüch cachi'el c'uluman que nibün, y man chic quixmacun. Quiri' ninbij chive roma yec'o hermanos chi'icojol ri man q'uiy tüj quetaman pari' ri Dios, y q'uiy ri man ja tüj rubixic nquibün chin. Quixq'uix c'a ba' romari'.
Ri quibanic ri nyec'astüj-e
35 Pero riq'uin ba' yec'o-vi ri nyebin: Si ri caminaki' nyec'astüj chic e, ¿achique comi rubanic ri'? ¿Achique comi rubeyal ri quic'aslen? 36 Ri nunucun c'a quiri' xa jun vinük tonto. Xa man nunucun tüj ba'. Roma jun ija' c'o ri nuc'ut chikavüch pari' ri'. Tok ri ija' c'o chic can pan ulef, ri rij ri ija' nk'ey, y c'ateri' tok nyec'uje-pe ri tico'n. Y quiri' roj. 37 Y chuka' ri ija' ri nkatic-ka, man ija' tüj ri nyeruya-pe, man quiri' tüj, ri nyeruya-pe ri ija' ri' jun tico'n ri c'o rakün, c'o ruxak. Y quiri' vi ronojel ija' ri nyeticox-ka, si trigo o jun chic ruvüch ija'. 38 Ja ri Dios ri nbanun que tok nkatic-ka jun ija' richin trigo pan ulef, trigo ntel-pe. Y tok nkabün-ka avüx, avün ri ntel-pe. Y quiri' chuka' ri ch'aka chic ija', tok nyekatic-ka pan ulef, ketaman achique ri' ri nyebe'el-pe, roma ja ri Dios ri banayun can que quiri'. 39 Y quiri' chuka' q'uiy ruvüch ch'aculaj yec'o. Ri kach'acul roj vinük man junan tüj riq'uin ri quich'acul ri chico, y ri quich'acul ri ch'ipa' man junan tüj riq'uin ri quich'acul ri cür y ri ch'aka chic chico. 40 Y quiri' chuka' roj ri rojc'o chere' chuvüch ri ruch'ulef, man junan tüj kach'acul riq'uin ri quichin ri yec'o chila' chicaj. Roma ri ruk'ij ri kach'acul roj man junan tüj ruk'ij riq'uin ri quichin ri yec'o chila' chicaj. 41 Y quiri' chuka' ri k'ij y ri ic', jun vi ri quibeyal nyesamüj quisük ri nyeyuq'uin, y man junan tüj chuka' ri quisük rije' ri nyeyuq'uin rije' riq'uin ri quisük ri nyeyuq'uin ri ch'umila'. Chuka' ri ch'umila', man junan tüj c'a ri quisük ri nyeyuq'uin chiquijujunal, xa c'o rucojol rusük jun ch'umil riq'uin jun chic ch'umil xa jun yan chic vi ri nyeyuq'uin. 42 Y quiri' c'a, ri rubeyal ri c'aslen ri caminaki' tok nyec'astüj-e, man junan tüj chic riq'uin ri xquic'uaj chere' chuvüch ri ruch'ulef. Roma ri rubeyal ri c'aslen ri nquic'uaj chila' chicaj man nq'uis tüj, man cachi'el tüj chic ri xquic'uaj chere'. 43 Ri rubeyal ri c'aslen c'a ri xquic'uaj chere' chuvüch ri ruch'ulef manak ruk'ij, jac'a ri rubeyal ri c'aslen ri nquic'uaj tok nyec'astüj-e, c'o-vi ruk'ij. Ri quich'acul xquic'uaj chere', manak ruchuk'a', jac'a ri quich'acul nquic'uaj tok nyec'astüj-e, juis ruchuk'a'. 44 Ri ch'aculaj c'a ri kac'uan vocomi xaxe c'a chuvüch ri ruch'ulef nc'atzin-vi cheke, pero richin nkube chila' chicaj, nc'atzin jun ch'aculaj richin chila' cheke. Ri ch'aculaj camnük chic y nyemuk can, jun ch'aculaj ri c'a richin ri ruch'ulef, pero ri nc'astüj-e, richin chic chila' chicaj.
45 Y quiri' nk'alajin chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri nabey Adán tok xban roma ri Dios, ri Dios nabey na xbün ri ruch'acul c'ateri' xuya' ruc'aslen. Ri Adán ri' xuc'ul c'a ruc'aslen. Quiri' ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. Jac'a ri jun chic Adán, ri Cristo mismo, c'o más rakalen roma ja rija' ri Adán ri richin chila' chicaj. Y man xe tüj c'o ruc'aslen, xa nuya' chuka' c'aslen ri man nq'uis tüj. 46 Pero nabey na nc'uje' ri kach'acul richin ri ruch'ulef, c'ateri' nc'uje' ri kach'acul richin chila' chicaj. Y man ja tüj c'a ri kach'acul richin chila' chicaj ri nc'uje' nabey. 47 Ri nabey achi, richin vi ri ruch'ulef, roma riq'uin ulef xban-vi. Jac'a ri jun chic, aj chila' chicaj vi. Y ja rija' ri Cristo ri Ajaf. 48 Roj ri c'a rojc'o na chere' chuvüch ri ruch'ulef, roj junan riq'uin ri nabey achi ri xban riq'uin ulef. Jac'a ri yec'o chic chila' chicaj, ye cachi'el c'a ri Jun ri aj chila' chicaj vi. 49 Vocomi roj xa junan c'a rubanic kach'acul riq'uin ri nabey achi ri xban riq'uin ulef, pero napon ri k'ij tok nkujoc cachi'el ri Jun ri aj chila' chicaj vi.
50 Y vocomi, hermanos, yin c'o ri ninjo' que rix nivetamaj: Que ri kach'acul kac'uan man nyec'uje' tüj riq'uin ri Dios chila' chicaj, ri ape' ja rija' ri Jun ri nbün mandar. Man ntiquer tüj nc'uje' chiri', roma ri kach'acul xa nq'uis, y ri gobierno ri Dios man nq'uis tüj. 51 Pero vocomi ninjo' c'a ninbij jun tzij chive, ri c'ate ba' tik'alajrisüs jabel roma ri Dios. Man konojel tüj c'a nkatz'et-e camic, pero konojel njalatüj-e ri kach'acul. 52 Chupan ri ruq'uisbül k'ij tok nk'ajan ri trompeta jari' tok nkujalatüj, y pa jun vit rato nkujalatüj-e cachi'el pa jun ruyupic runak'-avüch. Jac'a tok nuya' rutzijol ri trompeta jari' nyec'astüj-e ri caminaki' ri nquitakej-e, y riq'uin chic quich'acul ri man nq'uis tüj nyec'astüj-e. Y jari' tok njalatüj-e chuka' ri quich'acul tok c'a ye c'üs. 53 Ri ch'aculaj c'a kac'uan vocomi, xa nk'ey y nchuvir, y romari' nc'atzin que njalatüj. Nc'atzin que nkac'uaj jun ch'aculaj ri man nk'ey tüj ni man nchuvir tüj. Y quiri' chuka' ri ch'aculaj kac'uan vocomi xa ncom, y nc'atzin que njalatüj, richin que nkac'uaj ta jun ch'aculaj ri man ncom tüj chic. 54 Y ja tok nbanatüj ronojel ri', tok ri kach'acul njalatüj, y tok man nk'ey tüj chic, man nchuvir tüj chic, y chuka' man ncom tüj chic, jari' nbanatüj ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij: Ri camic xch'acatüj y man jun chic ruchuk'a'. 55 Y romari', ¿c'a nch'acon comi ri camic? Man nch'acon tüj chic. ¿C'o c'a comi mukunic nyeban? Man jun chic. Quiri' nbij ri tz'iban can. 56 Ja ri mac ri nbanun que ri camic nch'acon chikij. Y roma roj c'a pa ruk'a' na ri mac nkuc'o-vi, npu'u ri ley richin ri Dios, c'o ri nuya' pa kavi' roma ri mac ri nyekabanala'. 57 Pero matiox chin ri Dios que rija' xutük-pe ri Kajaf Jesucristo chikacolic y romari' tok nkuch'acon.
58 Y romari', hermanos ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive: tiya' ivánima riq'uin ri Dios, y man tiya' can. Chi jumul tibana' ri rusamaj ri Ajaf, y jabel tibana' chin. Y tic'uxla'aj pan ijolon que ronojel ri nibün roma ri Ajaf, xa man por gusto tüj. C'o rajil ri nuya' ri Ajaf Dios cheque stape' nkucom. Pero nkuc'astüj chic e richin nkac'ulu ri utzilüj sipanic ri nuya' ri Dios cheke.