2
Man c'uluman tüj que nkatz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak rubeyomal
Hermanos ri itaken chic ri Kajaf Jesucristo ri juis ruk'ij, yin ninbij c'a chive que man titz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak. Xa tikana' c'a ki' que roj junan konojel. ¿Achique ta nibün rix xa ta c'o jun achi beyon ri napon iviq'uin tok imolon-ivi' chin nyixbixaj rubi' ri Dios, y ri achi beyon ri' rucusan-e anillo banun riq'uin oro, y chuka' ye rucualon ta e jabel tak tziük? ¿Y quiri' ta chuka' ntoc ta apu jun achi ri nk'alajin que man nijun ruchajin y ye rajalüj tak tziük chic ri rutziek? Rix xa ja ri achi beyon ri nitz'et nabey, nilok'ok'ej, y niya' jabel ruch'acat. Pero chin ri achi ri xa nk'alajin que man nijun ruchajin, rix man jun ruch'acat nisuj. Pa ruq'uexel ri' xa nibij chin: Capa'e' chiri', o xa nibij chuka' chin: Catz'uye-ka chikakün. Si quiri' nibün, nk'alajin-vi que rix xa nitz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak, y man nina' tüj ka ivi' que xa rix junan ivüch chuvüch ri Dios. Xa nibün que jun vinük más c'o rakalen que chuvüch jun chic, y ri' xa itzel.
Hermanos ri juis nyixinjo', tinucu' c'a jabel ri ninbij chive. ¿Man ja tüj vocomi ri vinük ri man ni jun quichajin chuvüch ri ruch'ulef ri nyerucha' ri Dios? ¿Man ja tüj vocomi rije' ri nyerucha' richin que nquitakej y nquil ri utzilüj beyomül, y nye'ichinan quiq'uin tok ri Dios nyerubün mandar conojel? Ri Dios ja vi c'a ri' nusuj cheque ri nyetaken y nyejo'on richin. Pero coma ri beyoma', rix xa ikasan quik'ij ri vinük ri man nijun quichajin. ¿Man nka' tüj pe vocomi chive que xa ja ri beyoma' ri nyeyo'on ivichin pa c'ayuf? ¿Man nka' tüj pe chive que xa ja chuka' rije' ri nyixquichiriren-apu pa tak juzgado, y xa k'aban tzij nquibün chivij? ¿Man nka' tüj pe c'a chive que xa ja rije' chuka' ri nyeyok'on ri rubi' ri Jesucristo, y rije' queteman que roj kataken y katzekleben rija'?
Chupan c'a ri ley ri xuya' ri Dios ri ka-Rey, ri tz'iban can, c'o ri jun tzij ri juis rakalen, y nbij: Ja ri cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij chupan ri ley ri'. Y si nibün ri', galán utz. Pero si xa nitz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak rubeyomal, nyixmacun, roma rix xa man nibün tüj ri nbij chupan ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. 10 Roma si nibij que nibün ronojel ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, pero xa c'o jun tzij ri man nibün tüj chin ri ley ri', nk'alajin que man jun nitakej chin ri ley. Xa rix aj-mac vi. 11 Roma tok ri Dios xuya' ri ley, xbij: Rix achi'a' ri c'o ivixjayil, man ticanoj c'a jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o ivachijil, man ticanoj c'a jun chic achi. Y ri mismo Dios xbij: Man quixcamsan. Y si rat man nacanoj tüj chic jun ixok, pero xa nacamsaj jun vinük, nk'alajin que man jun natakej chin ri ley ri ruyo'on can ri Dios. 12 Roma c'a ri', tibana' y tibij cachi'el ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Jesucristo. Roma ri ley ri' xbün chive que rix libre chic richin nyixtiquer nibün ri nrajo' ri Dios, y ja chuka' ley ri' ri nyixbanun juzgar rix. 13 Roma si man nijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic vinük, ri Dios man nujoyovaj tüj chuka' ivüch rix chupan ri k'ij tok nbün juzgar. Pero si nijoyovaj quivüch ri ch'aka chic, nyixch'acon, roma ri Dios chuka' nujoyovaj ivüch rix chupan ri k'ij ri'.
Ri rutaken chic, ronojel c'a ri utz jari' ri nbün chupan ri ruc'aslen
14 Hermanos, si c'o c'a jun ri nbin que rutaken chic ri Jesucristo, y xa man nbün tüj ri utz, xa man jun c'a nc'atzin-vi ri nbij que rutaken. Roma xa man nril tüj c'a rucolonic xaxe riq'uin ri nbij que rutaken chic ri Jesucristo. 15 Cachi'el ta jun hermano ri nc'atzin rutziek y nc'atzin ruvay. 16 Y rat xa nabij chin: Cabiyin. Man tanuc más ri atziek y ri avay. Xa tacusaj atziek y cava' jabel, nabij-e chin. Pero man naya' tüj e ri nc'atzin chin, xa man jun nc'atzin-vi ri xabij-e chin. 17 Y quiri' chuka' si nabij que ataken chic ri Jesucristo, pero xa man nabün tüj ri utz, man jun nc'atzin-vi ri nabij que ataken chic. Xa rat cachi'el jun camnük. Man nijun nabün.
18 Riq'uin ba' c'o jun ri nbin chuve: Rat Santiago, nabij que man xe tüj nc'atzin que natakej ri Dios, xa nc'atzin que nabün chuka' ri utz. Pero yin nbij ri jun, riq'uin ri nutaken chic ri Dios, man jun chic nc'atzin que ninbün. Pero yin Santiago ninbij c'a chin ri jun ri nbin quiri': Yin, riq'uin ri ninbün ri utz, nquitiquer ninc'ut chavüch que ketzij nutaken ri Dios. Pero rat ¿achique c'a modo nabün que nac'ut chinuvüch que ataken chic ri Dios, si xa man nabün tüj ri utz? 19 Rat nabij que natakej que xe jun Dios c'o. Ri' galán utz. Pero man xe tüj ri' ri nc'atzin. Roma ri itzel tak espíritu chuka' nquinimaj que xe jun Dios c'o. Pero man nyecolotüj tüj riq'uin ri'. Xa nyebarbot chuvüch ri Dios, roma xbiri'. 20 Rat xa ni jun ana'oj. Ninc'ut na pe' chavüch vocomi que si nabij que ataken chic ri Dios y xa man nabün tüj ri utz, man jun nc'atzin-vi tok xabij que xatakej. Xa rat cachi'el jun camnük. Man ni jun nabün. 21 Cachi'el xbün ri kaxquin-kamama' can Abraham ri xc'uje' ojer can tiempo, xbün-vi ri xbij ri Dios chin. Y man xunuc tüj que man nusuj tüj ri Isaac ri ruc'ajol pari' ri altar richin nuya' chin ri Dios. Y riq'uin ri' ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma xbün ri xbij ri Dios chin. 22 Chuka' ri Abraham man xe tüj xunimaj ri Dios, xa xbün ri xbij ri Dios chin. Y riq'uin ri' xk'alajin que ketzij xutakej. 23 Y riq'uin ri' chuka' xbanatüj ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri Abraham xutakej ri Dios y man jun rumac xk'alajin chuvüch. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. Y ri Abraham xbix chin que ru-amigo ri Dios.
24 Nk'alajin c'a que richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, nc'atzinej nkabün ri nrajo' rija', y man xe tüj nkabij que kataken. 25 Y chuka' ri Rahab ri ixok ri xc'uje' ojer can, stape' (aunque) man utz tüj ruc'aslen ruc'uan, man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios roma ri xbün. Rija' xerevaj ri ca'i' achi'a' israelitas ri ye takon-e roma ri Josué, y xerutük-e pa jun chic bey richin man jun tiquic'ulachij. 26 Romari' roj ri kataken chic ri Dios, si xa man nkabün tüj ri utz, roj camnük y man jun nc'atzin-vi ri nkabij que kataken. Roj cachi'el jun ch'acul ri man c'o tüj chic ránima riq'uin.