5
Pa tinamit Jerusalén, chiri' pa piscina rubini'an Betesda, ri Jesús xuc'achojrisaj jun yava'
Y tok banatajnük chic c'a ronojel ri', jari' nka-pe yan c'a jun quinimak'ij ri israelitas, y romari' tok ri Jesús nc'atzinej xbe-e pa tinamit Jerusalén. Chiri' c'a pa tinamit Jerusalén, chunakaj apu ri puerta Quichin ri Ovejas nbix chin, c'o c'a jun piscina. Y chiri' chuchi' ri ya' yec'o c'a vo'o' corredores. Y ri vinük israelitas nquibij c'a Betesda chin ri lugar ri'. Chiri' c'a pa tak corredores ri' juis ye q'uiy yava'i' ye cotz'ol chiri' pan ulef. Yec'o ye moy, yec'o ri man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz', y yec'o ri man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul. Y yec'o c'a ri jun vi chic chi ruvüch yabil ntoc cheque. Y ronojel c'a quivüch yava'i' ri', coyoben c'a que nsilon-pe ri ya'. Roma ri ya' re' c'o c'a k'ij tok nsilos can roma jun ángel ri npu'u chila' chicaj riq'uin ri Dios. Y ja ri yava' ri nka-ka nabey chupan ri ya' tok silon chic, ja yava' ri' ri nc'achoj. Y achique na yabil ntoc chin ri yava', nc'achoj-e. Y chiri' chuchi' ri ya' c'o c'a jun achi ri yava' treinta y ocho juna'. Y jun k'ij tok ri Jesús nc'o c'a e chiri', xutz'et c'a ri achi cotz'ol chiri'. Y rija' retaman c'a que ri achi ri' q'uiy yan c'a juna' ri quiri' ruc'ulachin-pe. Y c'ateri' rija' xuc'utuj c'a chin ri achi ri': ¿Najo' ncac'achoj? xbij chin.
Y ri yava' re' xbij c'a chin ri Jesús: Tok nsilon-pe la ya', man jun nbanun favor chuve richin ta nquiruto' nquinapon-apu c'a chupan. Romari', stape' (aunque) nintij nuk'ij que nquibe ta apu, man jani quinapon tok ja yan ri' xapon chic jun, xbij chin ri Jesús.
Y ri Jesús xbij chin ri achi: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin, xbij chin.
Xe c'a xbij quiri' ri Jesús chin ri yava', jari' tok xc'achoj chin ri ruyabil. Xuc'ol c'a e ri ruvarabül y xutz'om-e bey. Ri k'ij c'a ri', richin uxlanen. 10 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri achi ri xc'achojrisüs chin ri ruyabil: Vocomi k'ij richin uxlanen, xa xajan que rat ac'uan-e la avarabül.
11 Pero rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Ri xc'achojrisan vichin xbij chuve: Tac'olo-e la avarabül y cabiyin.
12 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin ri achi: ¿Achique c'a ri xbin chave que tac'olo' ri avarabül y cabiyin? xquibij chin.
13 Pero ri achi ri xc'achojrisüs, man retaman tüj c'a achique ri xc'achojrisan chin ri ruyabil, roma ri Jesús xa man xc'uje' tüj ka chiri' chiquicojol ri vinük. Rija' xa xbe. 14 Y juba' chic ri Jesús xberila' chic ri achi ri' pa racho ri Dios, y xbij chin: Vocomi xa rat utz chic. Man camacun chic c'a, richin quiri' man tavoyobej jun cosa más itzel chavij, xbij chin.
15 Y ri achi xtzolij-e, y xapon c'a quiq'uin ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, y xbij cheque: Ri xc'achojrisan vichin, ja ri Jesús, xbij cheque. 16 Romari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xecatüj c'a chirij ri Jesús, y nquinucula' c'a achique ta modo nquibün richin nquicamsaj, roma ri Jesús c'o milagros nyerubanala' chupan ri k'ij richin uxlanen. 17 Pero ri Jesús xbij: Ri Nata' Dios c'a nsamüj ri k'ij re', y quiri' c'a chuka' yin, nquisamüj.
18 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, más xquinuc pari' richin achique ta modo nquibün richin nquicamsaj ri Jesús, roma chiquivüch rije', xajan ri nyerubanala' chupan ri k'ij richin uxlanen. Y chuka' man xe tüj c'a romari', xa roma c'a chuka' ri Jesús nbij Rutata' chin ri Dios, roma chiquivüch rije', ri Jesús nbün que rija' junan riq'uin ri Dios.
Tok ri Jesucristo xbij que man ruyon tüj nsamüj
19 Y jari' tok ri Jesús xbij: Ketzij c'a ri ninbij chive, que yin ri Ruc'ajol ri Dios man nquitiquer tüj nquisamüj nuyon. Xa nc'atzin que ninvoyobej na ri nbij ri Nata'. Roma ja ri samaj ri nrajo' rija', jari' ri ninbün yin ri Ruc'ajol. 20 Y roma ri Nata' Dios juis nquirujo' yin ri Ruc'ajol, romari' tok rija' nuc'ut chinuvüch ronojel ri rusamaj rija'. Y chikavüch apu c'o samaj más ye nimak' ri nuc'ut chinuvüch. Y tok ninbün ri samaj re', rix nsatz c'a ic'u'x chutz'etic. 21 Y cachi'el c'a nbün ri Nata' Dios tok nuya' quic'aslen ri caminaki' ri nyeruyüc-pe, quiri' c'a chuka' ninbün yin. Yin ninya' c'a chuka' quic'aslen ri nyenjo'. 22 Ri Nata' Dios, pa nuk'a' c'a chuka' yin ri Ruc'ajol rujachon-vi ri juicio y man ja tüj c'a rija' ri nbanun. 23 Richin quiri', yin ninc'ul c'a chuka' nuk'ij cachi'el ri nuc'ul ri Nata'. Roma achique vinük ri man nyo'on tüj nuk'ij yin ri C'ajol, man nuya' tüj c'a chuka' ruk'ij ri Nata', ri takayon-pe vichin.
24 Roma ketzij vi ri ninbij chive, que ri nac'axan ri nutzij y nutakej rubi' ri takayon-pe vichin, nril ruc'aslen ri man nq'uis tüj. Man c'a napon tüj chupan ri lugar richin juis pokonül, roma colotajnük chic chuvüch ri camic, richin xc'o-apu chupan ri c'aslen. 25 Y ketzij c'a ri ninbij chive, que c'o c'a jun k'ij ri oyoben y jare' xka-pe yan, que ri cachi'el ye caminaki' ncac'axaj c'a ri nutzij yin ri Ruc'ajol ri Dios. Y ja ri yincac'axaj-vi, nquil quic'aslen. 26 Roma ri Dios ruyo'on k'ij chuve richin ninya' c'aslen, cachi'el nbün rija'. Ri Nata' Dios nuya-vi c'aslen. 27 Y chuka' nilitüj juicio viq'uin, roma ri Nata' Dios nquirucusaj richin ri', roma rija' retaman que yin xinalüx chi'icojol. 28 Man tinuc c'a que ja ri xinbij yan chive ri más nimak' ri nquitiquer ninbün, man quiri' tüj, roma napon c'a ri k'ij que ri ye caminaki' chic e nc'atzinej c'a ncac'axaj ri nutzij. 29 Y ja ri xe'uc'uan jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, nyebecatüj c'a pe richin nquil quic'aslen ri man nq'uis tüj. Y ri man utzilüj tüj c'aslen nquic'uaj chuvüch ri Dios, nyebecatüj c'a pe richin nyebeka' c'a pa pokonül.
Nk'alajin-vi que ri Jesucristo ja ri Dios takayon-pe richin
30 Yin man nquitiquer tüj c'a nquisamüj nuyon, roma xa cachi'el ri juicio ri nk'alajrisüs chinuvüch, quiri' ri ninbün. Ri juicio pa ruchojmil, roma man ja tüj ri nurayibül yin ri ninbün, xa ja ri rurayibül ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin, jari' ri ninbün. 31 Y si ta man jun chic nk'alajrisan vichin, utz ta que nbix chuvij que man ketzij tüj ri ninbij. 32 Pero c'o chic c'a Jun ri nk'alajrisan vichin. Y ri nbij rija' chuvij yin, ketzij vi. 33 Y rix xitük c'a ruc'utuxic chin ri Juan Bautista pari' ri Cristo, y rija' xuk'alajrisaj-pe ri ketzij chivüch. 34 Re' ninc'uxla'aj c'a apu chive, richin nyixcolotüj ta c'a. Roma c'o chic c'a Jun ri más nim ri nk'alajrisan vichin, que chuvüch ri Juan Bautista o jun chic vinük. 35 Y ri Juan Bautista xuya' c'a ri sük chive. Xbün-vi c'a cachi'el nbün juboraj chüj tok nc'at y nsakrisan. Y rix xirayij y xixquicot c'a riq'uin ri sük ri', jun ca'i-oxi' k'ij. 36 Y roma c'a ri xuk'alajrisaj ri Juan pa nuvi' yin, utz vi que nquinitakej. Pero más c'a nc'atzin que nquinitakej, roma ri samaj ri nyenbün yin chivüch. Samaj ri nquik'alajrisaj que ja ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin. Y ja rija' ri chilabeyon-pe chuve que ninbün ri samaj re'. 37 Y ja ri Nata' Dios ri xintakon-pe, ri nk'alajrisan chuka' vichin. Y rix man jun bey ivac'axan tüj achique rubanic nbün nch'o, ni man jun bey chuka' itz'eton tüj ruvüch. 38 Ri rutzij rija' man c'o tüj c'a pa tak ivánima, roma rix xa man nquinitakej tüj yin ri xintak-pe richin nquic'uje-ka-pe chi'icojol. 39 Tinic'oj c'a jabel rupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, roma ivetaman que chupan ri' nivil-vi c'aslen ri man nq'uis tüj. Y chupan ri rutzij ri Dios ja yin ri nquiruk'alajrisaj. 40 Jac'a rix man nijo' tüj niya' ivánima viq'uin, richin quiri' nivil tüj ri ic'aslen ri man nq'uis tüj.
41 Y ronojel ri xinbij-ka chive, man roma tüj c'a que yin ninjo' ta que rix niya' nuk'ij. 42 Yin xa vetaman c'a ivüch jabel, romari' vetaman que xa man jun retal ri nyixjo'on ta richin ri Dios pa tak ivánima. 43 Roma yin pa rubi' ri Nata' Dios yin petenük-vi y xa man xinic'ul tüj. Pero si ta yec'o ri nyepu'u, pa quibi' rije' mismo, jari' sí chi'ivonojel nyixbe chiquic'ulic. 44 Rix c'a ri xa man nicanoj tüj ik'ij riq'uin ri ketzij Dios, y xa quiq'uin vinük nicanola-vi, man c'a niya' tüj ivánima viq'uin yin. 45 Y man c'a tinuc pa tak ivánima que ja yin ri nquisujun chivij chuvüch ri Nata' Dios. Man quiri' tüj. Ri nsujun c'a ivichin chuvüch ri Dios roma man ja tüj ri nibün, ja ri Moisés, ri achique chok q'uin nibij-vi rix que iyo'on-apu ivánima. 46 Roma xa ta ketzij que rix nitakej ri ye rutz'iban can ri Moisés, nquinitakej ta chuka' yin, roma ri ye rutz'iban can rija' chuvij vi yin nyech'o-vi. 47 Y si xa man nitakej tüj ri ye tz'iban can roma ri Moisés, man c'a nitakej tüj chuka' ri tzij ri nuc'amon-pe yin chive, xbij ri Jesús.