8
Jun ixok aj-mac
Ri Jesús xbe c'a e pari' ri juyu' rubini'an Olivos. Y xsaker yan, rija' xapon chic pa racho ri Dios. Ri vinük xe'apon c'a riq'uin. Y tz'uyul tok nutzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük ri quimolon-apu-qui' chiri'. Y ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xe'apon c'a riq'uin ri Jesús, quic'uan-apu jun ixok ri nmacun riq'uin jun achi ri xbe'ilitüj-pe. Xbequipaba' chuvüch ri Jesús, pa quinic'ajal. Ri fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij rije'. Ri jun ixok ri kapaban chavüch, nmacun riq'uin jun achi ri xilitüj-pe. Chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que ri nyebanun quere', quecamsüs chi abüj. ¿Achique c'a nabij rat? ¿Utz o man utz tüj nkacamsaj chi abüj ri jun ixok re'? xquibij chin.
Ri achi'a' ri' quiri' xquibij xaxe richin nquitij ri Jesús, richin quiri' nyetiquer nyesujun chirij. Pero ri Jesús xa xluque-ka, y c'o c'a xerutz'ibaj-ka pan ulef riq'uin ri ruvi-ruk'a'. Y roma c'a ri achi'a' ri' juis c'a nquic'utula-apu chin ri Jesús, si ncamsüs o man ncamsüs tüj ri ixok re', rija' xbepa'e' c'a pe y xbij: Ri man jun bey c'a kajnük pa jun mac, tutz'ama' c'a ruc'akic ri ixok, xbij.
Y ri Jesús xluque' c'a ka jun bey chic y xutz'om chic c'a tz'ibanic jun bey, riq'uin ri ruvi-ruk'a', chiri' pan ulef. Tok ri sujunela' chirij ri ixok xcac'axaj c'a ri xbij ri Jesús, ri cánima xbij cheque que rije' chuka' ye aj-maqui', y xquitalüj c'a e qui'. Xenabeyüj-e ri rajatük, y c'ateri' xebe ri más c'a ye ac'uala'. Xaxe chic c'a ri ixok ri xc'uje' can, roma ri ye sujunela' chirij xa xebe yan. Ri ixok pa'ül c'a chiri' ape' xbequipaba-vi chuvüch ri Jesús. 10 Y tok ri Jesús xbepa'e' chic pe, xutz'et c'a que xaxe chic ri ixok ri pa'ül can chiri'. Romari' xuc'utuj c'a chin ri ixok ri': ¿Y ri vinük ri ye c'amayon-pe avichin? ¿Man jun xc'uje-ka richin ncarucamsaj? xbij ri Jesús.
11 Y ri ixok ri' xbij: Ajaf, man jun chic xcanaj can, xbij.
Y ri Jesús xbij c'a chin: Yin chuka' man ninbij tüj que ncacamsüs. Vocomi c'a catzolij y man camacun tüj chic.
Ja ri Jesús ri nsakrisan quic'aslen conojel vinük
12 Tok ri Jesús xch'o chic c'a jun bey chiquivüch ri vinük, xbij c'a: Ja yin ri nquisakrisan quic'aslen ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri ntzekleben c'a vichin, ninsakrisaj c'a y nril ruc'aslen viq'uin. Y rija' man nbiyin tüj chic c'a pa k'eku'n.
13 C'ateri' ri achi'a' fariseos ri yec'o c'a chiri', xquibij-apu chin ri Jesús: Roj man nkanimaj tüj que ketzij ri nabij chavij, roma xa ja rat ri ncabin.
14 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' fariseos: Stape' (Aunque) xa ja yin ri nquik'alajrisan-ka vichin, ketzij vi c'a ri nink'alajrisaj-ka pa nuvi'. Roma chinuvüch yin k'alüj ri ape' yin petenük-vi, y chiri' c'a chuka' nquitzolin-vi. Jac'a rix man ivetaman tüj ape' nquipu'u-vi, ni man ivetaman tüj c'a chuka' ape' nquibe-vi. 15 Rix iyon c'a nibanala-ka i-leyes. Jac'a yin man quiri' tüj ninbün. 16 Y si yin ninbün jun juicio, pa ruchojmil c'a ntel-vi, roma man nuyon tüj yin, xa vachibilan-vi c'a ri Nata' ri takayon-pe vichin. 17 Chupan ri ley ri ivichin ibanun-ka chin, nbij c'a que tok yec'o ye ca'i' ri junan ri nquibij, nk'alajin c'a que ketzij ri nquibij. 18 Y yin y ri Nata' ri takayon-pe vichin, junan ri nkabij, xbij ri Jesús.
19 Ri achi'a' fariseos xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Ape' c'a c'o-vi ri Atata'? xquibij chin. Y ri Jesús xbij c'a: Rix man ivetaman tüj ruvüch ri Nata', roma man ivetaman tüj nuvüch yin. Si ta ivetaman nuvüch yin, ivetaman ta chuka' ruvüch ri Nata'.
20 Y ja tzij re' ri xerubij ri Jesús cheque ri vinük ri quimolon-qui' ape' nyeyalox-vi can tumin coma ri vinük chiri' pa racho ri Dios. Y man riq'uin tüj xerubila' tzij quiri', man jun ri xpu'u tüj chutz'amic, roma ri ru-hora man jani c'a tapon.
Ri Jesús nbij jun bey chic que ntzolij-vi
21 Y jun bey chic, ri Jesús xbij c'a cheque: Yin nquitzolij-vi c'a, y tok rix c'ateri' nquinicanoj, man c'a nquinivil tüj. Xa chupan c'a ri imac nyixcom-vi. Y ri ape' nquibe-vi yin, rix man nyixtiquer tüj nyixapon, xbij ri Jesús.
22 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Nucamsaj comi c'a ri' ri Jesús? Roma nbij: Ri ape' nquibe-vi yin, rix man c'a nyixtiquer tüj nyixapon, nbij, nquibij ri achi'a' ri'.
23 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Rix rix aj chere' ka y yin yin aj chila' chicaj. Rix richin vi ri ruch'ulef y yin man quiri' tüj. 24 Y romari' xinbij c'a chive que chupan ri imac nyixcom-vi. Y si xa man ninimaj tüj ri achique c'a yin, nyixcom na vi chupan ri imac, xbij.
25 C'ateri' ri achi'a' ri' xquibij chic c'a chin ri Jesús: ¿Rat achique c'a rat?
Y ri Jesús xbij cheque: Yin, jac'a tok nutzamon-pe tzij iviq'uin, jari' tok nubin-pe chive ri achique yin. 26 Q'uiy c'a ri nc'atzinej que ninbij chive, roma ri itzel ri nyixbanun. Pero ri ninbij c'a chive rix y cheque conojel vinük, xaxe c'a ri vac'axan-pe riq'uin ri takayon-pe vichin, y rija' ketzij vi, xbij ri Jesús.
27 Pero rije' man xk'ax ta cheque ri xbix cheque roma ri Jesús, romari' man xquetamaj tüj que pari' ri Tata'ixel nch'o-vi rija'. 28 Ri Jesús xbij chic c'a: Ri k'ij c'a tok nquinijotoba' chuvüch ri cruz yin ri xinalüx chi'icojol, c'a jari' tok nivetamaj ri achique c'a yin. Y nivetamaj chuka' que ronojel ri ninbün yin, xa man nuyon tüj yin. Xa cachi'el ri rubin-pe ri Nata' chuve yin, quiri' c'a chuka' ninbij yin chive. 29 Ri Nata' ri takayon-pe vichin, c'o viq'uin. Man c'a nquiruya' tüj can nuyon, roma yin ninbün-vi ri nka' chuvüch, xbij ri Jesús.
30 Y roma c'a ri tzij ri xerutzijola' ri Jesús chiquivüch ri vinük, ye q'uiy c'a ri xetaken richin.
Tok ri Jesús xbij cheque ri vinük que man ye ralc'ual tüj ri Dios
31 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri xetaken richin: Si rix jabel ruc'uaxic nibün chin ri nutzij, nyixoc c'a ketzij tak tzeklebey vichin. 32 Nivetamaj c'a chuka' achique ri ketzij, y ri ketzij nbün c'a chive que nyixel libre.
33 Y ri vinük ri' xquibij c'a: Roj roj ruxquin-rumam can ri Abraham, y romari' man xojc'uje' tüj chuxe' quitzij ch'aka chic, cachi'el ta roj lok'on tak ajic'a'. ¿Achique c'a roma tok nabij cheke que nkucolotüj-e?
34 Pero ri Jesús xbij cheque: Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive vocomi: Conojel c'a vinük ri nyemacun, nk'alajin que chuxe' rutzij ri mac yec'o-vi y jari' ri uc'uayon quichin. 35 Y si jun vinük chuxe' rutzij ri mac c'o-vi, man nc'uje' tüj riq'uin ri Dios. Jac'a ri jun ri ralc'ual vi ri Dios, nc'uje-vi riq'uin richin chi jumul. 36 Romari' si yin ri Ruc'ajol ri Dios nquicolon ivichin, ketzij vi que colonic ri nivil. 37 Y chinuvüch yin, ri nibij rix que rix ruxquin-rumam can ri Abraham, quiri' vi, xa jac'a ri nyixbanun man nuc'ut tüj que quiri', roma rix xa nicanola' achique c'a modo nibün richin nquinicamsaj. Re' nuc'ut c'a que rix man iyo'on tüj k'ij chin ri nutzij que c'unük ta pa tak ivánima. 38 Ronojel c'a ri nintzijoj yin, jac'a ri Nata' c'utuyun-pe chinuvüch. Y quiri' c'a chuka' rix. Xaxe chic c'a rix riq'uin ri jun ri c'unük itata', riq'uin rija' nivac'axaj ronojel ri nyixtajin chubanic.
39 Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Ri Abraham jari' ri kaxquin-kamama' can roj, xquibij. Y ri Jesús xbij cheque: Si ta rix ruxquin-rumam can ri Abraham, nk'alajin ta, roma ja ta ri utz ri xerubanala' rija', ja ta chuka' ri' ri nye'ibanala' rix. 40 Pero rix man quiri' tüj nibün. Rix xa nicanoj achique rubanic nibün richin nquinicamsaj yin ri nintzijoj ri ketzij chive, ketzij ri vac'axan-pe riq'uin ri Dios. Ri Abraham man c'a xbün tüj cachi'el ri nibün rix, y rix nibij que rix ruxquin-rumam can rija'. 41 Rix xa ja ri nbün ri jun ri c'unük itata', xa jari' ri nibün, xbij ri Jesús cheque. Y rije' xquibij c'a chin: Roj ketaman ruvüch ri xojalc'ualan. Xaxe c'a Jun ri Katata', y ri' ja ri Dios, xquibij.
42 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Si ja ta ri Dios ri Itata', nk'alajin ta, roma nquinijo' ta y nquinic'ul ta jabel, roma yin riq'uin ri Dios yin petenük y yin kajnük-vi-pe. Ja vi c'a ri Dios ri takayon-pe vichin y man pa nuyon tüj yin que xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef. 43 ¿Achique c'a roma tok rix man nijo' tüj que nk'ax chive ri ninbij chive? Roma xa man nka' tüj chive. 44 Ri itata' rix xa ja ri itzel-vinük y rix richin c'a rija', y ja ri nka' chuvüch rija', jari' ri nyixtajin chubanic. Ri itzel-vinük ja pa rutz'uquic tz'ucutnük-vi-pe richin ncamsan. Man xc'uje' tüj c'a chic chupan ri ketzij, roma xa man jun c'a ketzij ri c'o ta riq'uin. Xa jun tz'ucuy-tzij vi. Quitata' c'a conojel tz'ucuy tak tzij. 45 Y yin man c'a nquininimaj tüj roma ja ri ketzij ri ninbij chive. 46 ¿C'o comi c'a jun ri nbin-pe chuve vocomi achique mac ye nubanalun? Y si jabel nk'alajin que man jun mac pa nuc'aslen y ruyon ketzij ri ninbij, ¿achique c'a roma tok man nquininimaj tüj? 47 Roma ri richin chic c'a ri Dios, ja ri nbij ri rutzij ri Dios ri nbün. Jac'a rix man quiri' tüj nibün, roma man rix richin tüj ri Dios, xbij ri Jesús.
Ri Cristo c'o-vi, tok man jani rutzijol que nalüx ri Abraham
48 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij c'a chin ri Jesús: Ketzij vi c'a ri kabin chavij que rat xa rat jun aj-Samaria y c'o itzel espíritu aviq'uin, xquibij chin.
49 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin man jun itzel espíritu ri c'o ta viq'uin. Yin ja ri Nata' ri ninya' ruk'ij, y rix xa man quiri' tüj chivüch. Rix xa nibün chuve que yin itzel. 50 Yin man nuk'ij tüj ri nincanoj chi'icojol, pero c'o c'a Jun ri njo'on que ronojel vinük nuya' ta nuk'ij. Y ja chuka' rija' ri nbün juzgar pa quivi' ri man nquibün tüj quiri'. 51 Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Achique c'a vinük ri nutakej ri nutzij, man c'a nutz'et tüj ri camic ri richin chi jumul, xbij ri Jesús.
52 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij c'a chin ri Jesús: Vocomi ketaman chic c'a que c'o-vi itzel espíritu aviq'uin, roma nabij que achique ri nyetaken ri atzij, man c'a nyecom tüj. Tatz'eta' na pe' ri kaxquin-kamama' can Abraham y ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xecom. 53 ¿Más nim ta comi ak'ij rat que chuvüch ri kaxquin-kamama' can Abraham? Rija' xa xcom, y quiri' chuka' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xecom. ¿Rat achique ta c'a rat? Roma nabij que ri nyetaken ri atzij man nyecom tüj.
54 Y ri Jesús xbij: Si nuyon c'a yin ninya' nuk'ij, xa man jun c'a nc'atzin-vi. Pero ri nuk'ij yin, ja ri Nata' nyo'on. Ri Nata' jari' ri nibij i-Dios chin. 55 Y stape' (aunque) rix quiri' nibij chin, man ivetaman tüj ruvüch. Jac'a yin vetaman-vi ruvüch. Y xa nquinoc c'a jun tz'ucuy-tzij cachi'el rix, si ta ninbij que man vetaman tüj ruvüch ri Dios, y xa vetaman. Yin ninbün-vi c'a ri nbij ri rutzij rija'. 56 Ri Abraham juis c'a xquicot ránima, roma nc'atzinej c'a que nutz'et can ri k'ij vichin yin. Y rija' xutz'et-vi, y juis xquicot ránima romari', xbij ri Jesús.
57 Jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij chin ri Jesús: Rat nabij que atz'eton chic ri kaxquin-kamama can Abraham, pero rat xa c'a rat ac'ual vi. Xa c'a man jani cincuenta ajuna'.
58 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Ketzij c'a ninbij chive que yin yinc'o-vi-pe. Yinc'o-vi-pe tok man jani rutzijol que nalüx ri Abraham, xbij.
59 Y ri achi'a' ri' jari' tok xbequisiq'uila-pe abüj richin nyequic'ük chirij. Pero ri Jesús xel c'a pe chiri' pa racho ri Dios. Chiquicojol c'a ri vinük xrevala-pe-ri', xel-e.