12
Ri fariseos ca'i' quipalüj
Y ri vinük xemolotüj c'a apu. Pa mil vinük ri xquimol-apu-qui' chiri'. Romari' nquitopila' chic qui'. Y ri Jesús xutz'om c'a tzij quiq'uin ri rachibila' nabey, y xbij c'a cheque: Tichajij-ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos. Ri levadura ri quichin ri achi'a' fariseos ja ri ca'i' quipalüj. Y ronojel ri man k'alajrisan tüj nk'alajin-pe. Y ronojel ri tz'apül can rij, ntel c'a pe pa sük, y conojel c'a nye'etaman, y conojel chuka' nyetz'eton. Roma c'a ri' rix, ronojel ri ibilon pa tak evatül, ronojel nbek'alajin-pe. Y ronojel c'a ri ibilon pa tak ixiquin pa jay, nbetamüx na coma ri vinük y nbesiq'uin chubixic pa tak ruvi' cheque ri jay.
Ri c'uluman que nkaxbij-ki' chuvüch
Y roma chuka' ri' ninbij chive rix ri rix nu-amigos: Man tixbij-ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ch'acul ri nyetiquer nquicamsaj, y tok quicamsan chic ri ch'acul man jun chic achique nyetiquer ta nquibün. Y ninbij c'a chive achique chok chuvüch c'uluman que nixbij-ivi': Tixbij-ivi' chuvüch ri jun ri ntiquer nyixrutük pa k'ak', y man xe tüj ri ch'acul nucamsaj. Tixbij c'a ivi' chuvüch ri nbanun quiri'.
Y rix chuka' jabel ivetaman que tok nye'ilok' vo'o' vit tak ch'ipa', xaxe ca'i' tak centavos cajil. Y man riq'uin tüj que ri vit tak ch'ipa' ri' man jun oc ri cajil, ri Dios man jun bey nyerumestaj ta can. Y ya voro chi comi rix. Rix ajlan-vi ri rusmal tak ivi'. Ri Dios man jun bey nyixrumestaj ta can. Ri Dios juis nyixrujo'. Más nyixrujo' que chiquivüch ri vit tak ch'ipa'. Roma c'a ri' man tixbij-ivi'.
Ri vinük richin ri Jesucristo, nuk'alajrisaj-ri' que richin rija'
Chuka' ninbij c'a chive, que achique na vinük ri nuk'alajrisaj-ri' que vichin yin, yin chuka' ri xinalüx chi'icojol, nink'alajrisaj que rija' vichin chic yin. Y ri tzij re' chiquivüch ri ru-ángeles ri Dios ninbij-vi. Jac'a ri vinük ri man nuk'alajrisaj tüj ri' que vichin yin, yin c'a chuka' man nink'alajrisaj tüj ri rubi' chiquivüch ri ru-ángeles ri Dios, roma man vichin tüj yin ri vinük ri'.
10 Y achique na c'a vinük ri nyok'on vichin yin ri xinalüx chi'icojol, ncuyutüj c'a rumac. Jac'a ri nyok'on richin ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj c'a rumac.
11 Y si ja yin ri nquinitakej, romari' nyixuc'u'üx chiquivüch ri más nimalüj achi'a' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y romari' chuka' nyixuc'u'üx chiquivüch autoridades pa tak juzgado, man tinuc juis achique ri nibij cheque y achique rubanic tzij nicusaj richin nyixch'o chiquivüch. 12 Roma tok nc'atzinej que nyixch'o-apu, ja ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on tzij chive richin nibij-apu, xbij ri Jesús.
Ri ejemplo pari' jun beyon y ri c'ayuf quichin ri beyomül
13 Y chiri' chiquicojol ri juis vinük ri quimolon-apu-qui', c'o c'a jun ri xch'o-apu y xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij c'a chin. Tabana' favor cach'o riq'uin ri nunimal y tabij chin que tuya-pe ri herencia ri rubanun-ka rija' chin que richin.
14 Pero ri Jesús xbij chin ri achi: ¿Banun comi chuve yin que yin jun juez pan ivi' rix y chuka' yin jun jachoy-herencia chi'icojol?
15 Y ri Jesús xch'o chic c'a cheque ri vinük y xbij: Titz'eta' c'a ka ivi' jabel richin nichajij ri ic'aslen, richin que man tipu'u rayinic pan ivánima chirij ronojel ruvüch cosas. Roma stape' (aunque) juis q'uiy rubeyomal jun vinük, man ja tüj ri' ri nyo'on ruc'aslen.
16 Y jari' tok ri Jesús xutz'om rubixic jun ejemplo, y xbij: C'o c'a jun achi beyon, ri juis ulef ruchajin. Y jun bey c'a, juis cosecha ri xumol. 17 Roma c'a ri' ri beyon ri' xunuc-ka pa ránima: ¿Achique ta jun ninbün richin quiri' ninyüc ronojel ri nu-cosecha? Roma man jun chic ape' ninya-vi ri ch'aka chic. 18 Y tok xnucutüj chin, xbij: Más utz nyentaluj na e ri cocoj tak cabül, y nyenbün chic ch'aka más nimak'. Y chupan ri cabül re' nyenyacala-vi ri nyenchajin y ronojel ri nu-cosecha chuka'. 19 Y ninbij c'a chin ri vánima: Vánima, vocomi juis q'uiy a-cosas ri ayacon, y q'uiy juna' man natij tüj vayjül. Caquicot c'a, catuxlan, cava' y tatij ya', xbij ri beyon chin ri ránima. 20 Pero ri Dios xbij chin ri beyon ri': Tonto chi achi, chupan ri ak'a' re' ninvoyoj-e ri avánima, ¿y ronojel ri abeyomal ri xayüc, achique c'a ri nchinan can? 21 Quiri' c'a ri vinük ri nmolon beyomül richin ri ruch'ulef, y xa manak rubeyomal ri Dios riq'uin ránima.
Ri Dios nuya' ronojel ri nc'atzin cheque ri ye ralc'ual chic
22 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Ninbij c'a chive, que man titz'om pena roma ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay y ri ape' nic'ün-vi itziek. 23 Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, nuya-pe chuka' ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'. 24 Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' quibini'an c'uch. Ri ch'ipa' ri' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', nixta manak chuka' quicabal richin quiyacon ta quijal. Pero man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri Dios ri nyo'on quivay. Ya voro chi comi rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más c'o ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'. 25 ¿C'o ta comi jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma nutz'om pena chubanic? Man jun. 26 Y si xa jun samaj ri juis co'ol cachi'el re' man nyixtiquer tüj nibün, ¿achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil ivay, itziek y ri ch'aka chic ri nyec'atzin chive?
27 Que'itz'eta' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itz'eta' na pe' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nquibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xc'uje' ta jun rutziek cachi'el titzu'un jun cotz'i'j. 28 Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man ta nlayuj, roma jun k'ij jabel rubanun, jun chic k'ij nchaki'j-ka y c'ateri' ntorix pa k'ak'. Man riq'uin tüj ri' ri Dios nuvek jabel. Y si ri Dios nuvek jabel ri k'ayis, ¿achique c'a roma rix man iyo'on tüj ivánima riq'uin que nuya' itziek? 29 Romari' rix man titz'om pena nicanola' ri ivay y iya'. 30 Roma conojel vinük quere' nquibün. Pero rix c'o jun Itata' ri retaman chic que jare' ri nc'atzin chive. 31 Romari' ri c'uluman que nibün rix ja ri tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios. Y si nibün c'a quiri', ri Dios nuya' jun ic'aslen jabel, y nuya' chuka' ri nc'atzin chive.
Ri beyomül richin chila' chicaj
32 Roma c'a ri' man tixbij-ivi' rix ri nyixtzekleben vichin, roma stape' (aunque) xa rix ba' oc, rurayibül vi c'a ri aj-chicaj Itata' que nyixc'uje' pa ruk'a' rija'. 33 Tic'ayila' c'a ri ichajin y tiyala' cheque ri vinük ri man jun quichajin. Si quiri' c'a nibün, nc'uje' jun iyacbal chila' chicaj ri man jun bey nk'ey, y nc'uje' chuka' ibeyomal ri man jun bey nq'uis. Chila' chicaj man jun elek'on, nixta jun chuka' jut ri nchicopirsan. 34 Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e.
Nc'atzin que nkoyobej-apu ri k'ij tok npu'u ri Jesucristo
35 Tichajij c'a ri ic'aslen, y chi jumul tic'at ri i-candil. 36 Tibana' c'a cachi'el nquibün ri samajela' pa jun jay. Ri samajela' coyoben que ntzolij-pe ri cajaf benük pa jun c'ulubic, richin quiri' tok nka-pe y noyon-apu, jari' nquijük ri ruchi-jay chuvüch. 37 Y jabel c'a quiquicot ri samajela' ri ye c'üs tok xka-pe ri cajaf. Y ketzij ninbij chive, que ri cajaf mismo nbanun ruc'ojlen ronojel richin nyerutz'uyuba' ri rusamajela' chuvüch mesa y nuya-apu ronojel cosas richin nc'ux chiquivüch. Nyerilij-apu jabel roma juis nquicot que c'a coyoben-apu ri hora ri'. 38 Y si ri cajaf ri samajela' ri' nka-pe pa nic'aj-ak'a' o ja tok nsaker yan cumaj, ri samajela' ri' jabel quiquicot roma c'a ye c'üs chiroyobexic ri cajaf ri hora ri'. 39 Y rix ivetaman, que si ta jun rajaf-jay retaman jampe' napon jun elek'on pa racho, ri rajaf-jay ri' nc'ase' richin nuchajij ri racho, y man nuya' tüj k'ij que ri elek'on nujük-apu ri racho richin nelek'-e. 40 Romari' rix chi jumul c'a quinivoyobej-apu, roma ja tok man ja tüj, man ja tüj ri' ninuc, jari' tok nquinka-pe yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús.
Tikabana' ri nbün ri jun utzilüj samajel, y man tikabün ri nbün ri itzel samajel
41 Jari' tok ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿rat xatzijoj ri ejemplo re' xaxe cheke roj avachibila', o xatzijoj cheque conojel vinük?
42 Y ri Ajaf Jesús xbij: Yin nquich'o cheque conojel ri ye cachi'el ri samajel pa jun jay, ri nban chin roma ri rajaf que nc'uje' pa quivi' ri ye aj pa racho, richin que nuya' quivay y richin que nuya' ronojel ri nc'atzin cheque tok napon ri hora. Y si ri samajel ri' nbün ta ri bin can chin y utz nbün chin ronojel ri samaj, ¿achique ta comi nbün? 43 Rija' nbün-vi ri samaj ri bin can chin, y romari' nquicot ránima tok nbelitüj-ka roma ri rajaf y ntajin chubanic ri samaj. 44 Ketzij c'a ninbij chive que ri rajaf ri samajel ri' nuya' pari' ronojel ri ruchajin, richin que nuchajij. 45 Jac'a si ri samajel ri' nunuc-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa c'a man jani nka-pe, nbij ta ka. Y nutz'om ta c'a nyeruch'ey ri ch'aka chic samajela' achi'a' y ixoki', y xaxe ta va'in nbün, y nutz'om rutijic ya' richin nk'abür, y man jun tüj chic samaj nbün, 46 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nunuc que nka-pe ta ri rajaf, jari' tok nka-pe. Ri rajaf nuya-vi ru-castigo pari' ri samajel ri' y nuya' quiq'uin ri ch'aka chic samajela' ri man nyetaken tüj tzij.
47 Ri samajel c'a ri etamayon achique nrajo' ri rajaf, pero xa man nuchojmirsaj tüj ri' richin nbün ri samaj, ni man nbün tüj ri nrajo' ri rajaf, ri samajel c'a re' nka-ka juis ru-castigo pari'. 48 Jac'a ri samajel ri xa man retaman tüj achique ri nrajo' ri rajaf, y c'o ri man utz tüj nyerubanala-apu, stape' (aunque) ta ri samajel ri' c'uluman ta que juis ru-castigo nka-ka pari', man quiri' tüj nban chin, ri ru-castigo ri nka-ka pari' rija' man ta nc'o ruvi'. Roma ri q'uiy c'a yo'on chin, chuka' q'uiy c'a ri nc'utux chin, si rubanun o xa man rubanun tüj. Chuka' ri q'uiy ri jachon can pa ruk'a', q'uiy c'a chuka' ri nc'utux chin, que achique c'a ri rubanun riq'uin, xbij ri Jesús.
Ri nyetaken richin ri Jesús nye'etzelüs
49 Yin xinka-pe chuvüch ri ruch'ulef chuya'ic c'a ri k'ak' chi'icojol. Y juis ninrayij que ri k'ak' re' nc'at ta chic. 50 Pero nabey nc'atzin c'a que ninc'usaj c'a na pokonül, romari' nk'oxon vánima ri voyoben-apu, y juis ninrayij que c'unük ta chic can ri jun pokonül re'. 51 ¿Rix ninuc que yin xinpu'u richin nuc'amon-pe quicot chuvüch ri ruch'ulef? Man quiri' tüj. Voma yin yec'o ri nquijachala-qui'. 52 Romari' richin chikavüch-apu, si pa jun jay yec'o ye vo'o' vinük, ye oxi' xa nyecatüj c'a chiquij ri ye ca'i', o ja ri ye ca'i' ri nyecatüj chiquij ri ye oxi'. Pero man nquic'uaj tüj qui'. 53 Ri tata'aj man nka' tüj c'a chuvüch ri nbij ri ruc'ajol. Nixta ri c'ajol man nka' tüj chuvüch ri nbij ri rutata'. Nixta ri te'ej man nka' tüj chuvüch ri nbij ri ral-xtün chin. Y quiri' c'a chuka' ri xtün man nka' tüj chuvüch ri nbij ri rute' chin. Y quiri' c'a ri alite' man nquic'uaj tüj qui' riq'uin ri rali', roma man junan tüj nyenucun, y nixta ri ali' nuc'uaj-ri' riq'uin ri ralite'.
Ronojel ri nyebanatüj c'o quetal
54 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri vinük: Rix ivetaman achique titzu'un ri sutz' ri nc'amon-pe job. Y tok nitz'et c'a ri sutz' re', chanin nibij que npu'u job. Y npu'u-vi. 55 Y tok nutz'om ri cakik', ja retal ri' iyo'on que ntel yan sak'ij. Y ntel-vi sak'ij. 56 Rix xa ca'i' ipalüj, roma jabel ivetaman achique ri npu'u tok nitz'et que c'o sutz' chicaj y jabel chuka' ivetaman achique ri npu'u xaxe riq'uin nitz'et ri ruch'ulef. Si ivetaman ri', ¿achique c'a roma tok man ivetaman tüj chuka' achique tiempo ri rojc'o-vi?
Tatojo' c'a ri ac'as chanin, richin man catuc'u'üx chuvüch ri juez
57 ¿Y achique c'a roma tok man pan iyon tüj nitz'et ri choj ri c'uluman que nibün rix? 58 Roma si c'o jun chive ri nsujüs pa juzgado roma c'o ruc'as riq'uin jun vinük, nutij ruk'ij richin nuchojmirsaj-ri' riq'uin ri vinük ri xsujun chirij, tok xa c'ateri' quitz'amon-e bey pa juzgado. Roma si man nuchojmirsaj tüj ri' riq'uin ri vinük achique chok q'uin c'o-vi ruc'as, nuc'u'üx c'a chuvüch ri juez ri', y ri juez ri' nujüch-e pa ruk'a' ri achi ri nchajin ri cárcel, y ri chajiy-cárcel nuc'uaj-e, richin nutz'apij. 59 Y ketzij ninbij, que ri vinük ri ntoc pa cárcel roma ruc'as, man ntel tüj pe chiri' si man nutoj tüj can ronojel ri ruc'as.