15
Jun ejemplo pari' jun oveja satznük can
Y conojel c'a ri achi'a' moloy tak alcaval y ri ch'aka chic vinük ri nbix aj-maqui' cheque, nye'apon apu c'a riq'uin ri Jesús. Ri vinük ri' nye'apon riq'uin ri Jesús richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj. Y roma ja quivüch vinük ri' ri nye'apon riq'uin ri Jesús, ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés juis c'a nquibij chirij ri Jesús. Y nquibila' c'a: Ri Jesús junan ruvüch quiq'uin ri aj-maqui'. Roma man xe tüj ri jabel quic'ulic nbün, xa nbe chuka' chiquij chi tak cacho richin nyeva', nquibij.
Roma c'a ri' ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo chiquivüch, y xbij: Si ta jun chive rix ri yec'o ta jun ciento ovejas y nsatz ta can jun tok ye ruc'uan richin nyeruyuk'uj, ¿man nyeruya' tüj comi can ba' ri ch'aka chic ru-ovejas chiri' pa k'ayis, chucanoxic ri jun? Ja', quiri' nbün. Y tok nril-pe ri oveja ri', nuya' c'a pe pari' rutele'n. Nquicot-vi c'a roma ri xril-pe. Y tok napon chiracho, nyeroyoj ri vinük retaman quivüch, y nyeroyoj chuka' Ri ru-vecinos, y nbij c'a cheque: Quixquicot c'a viq'uin vocomi, roma ri nu-oveja ri satznük can, xinvil-pe. Y ketzij c'a ninbij chive, que chila' chicaj c'o quicot tok yec'o noventa y nueve vinük ri choj quic'aslen, ri xa tzolijnük chic pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Pero c'o más quicot chila' chicaj, tok c'o jun aj-mac ri ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios.
Ejemplo pari' ba' tumin satznük
O si c'o ta jun ixok ri c'o tumin riq'uin, y chin ri diez tumin ri' nutzük ta jun chiri' pa racho, ¿man nutzij tüj comi jun k'ak' ri ixok ri', richin nucanoj ri rutumin? ¿Y man numes tüj comi rupan ri racho chucanoxic ri rutumin? Ja', quiri' nbün. Y tok nril, nyeroyoj ri vinük ri retaman quivüch, y nyeroyoj chuka' ri ru-vecinos, y nbij c'a cheque: Quixquicot c'a viq'uin, roma ri nutumin ri satznük, xinvil yan. 10 Y ketzij c'a ninbij chive, que tok c'o jun aj-mac ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios, chiquivüch chuka' ri ángeles richin ri Dios juis quicot, xbij ri Jesús.
Ri ejemplo pari' jun ala' ri xmacun chuvüch ri rutata'
11 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque: C'o c'a jun achi ri yec'o ye ca'i' ruc'ajol. 12 Y jun k'ij ri chak'laxel-ala' xbij c'a chin ri rutata': Nata', yin ninjo' yan ri nu-herencia, y taya' c'a chuve ri jani' ntel-apu chikavüch riq'uin ri nunimal, xbij. Y ri tata'aj xujüch na vi ri herencia chiquivüch chi ca'i'. 13 C'ate ba' ri', ri chak'laxel-ala' xuc'ayila' can ronojel ri xrichinaj. Q'uiy c'a ri tumin ri xumol-e, y c'ateri' xbe pa jun chic ruch'ulef ri nüj c'o-vi: Y tok c'o chic chiri', xuc'uaj c'a jun itzel c'aslen, y romari' juis q'uiy tumin ri nuq'uis. 14 Rija' xuq'uis c'a ronojel ri rutumin. Y jari' tok xpu'u jun nimalüj vayjül chupan ri ruch'ulef ape' c'o-vi. Y ri ala' ri' q'uiy c'a ri xbec'atzin-pe chin. 15 Y romari' xberusuju-ri' pa samaj riq'uin jun achi aj chiri' chupan ri ruch'ulef ri', y ri achi xutük-e c'a pa rulef y roma nc'atzinej yuk'un ak xberubana'. 16 Y roma ri juis vayjül c'o chin ri ala' ri', nurayij c'a nuc'ux ri nquic'ux ri ak. Pero man jun vinük ri nyo'on ta chin. 17 Y ri ala' ri', c'ateri' xtzolij-pe ruc'u'x, y xunuc-ka: Ri ye rusamajela' ri nata' man nquitij tüj vayjül, roma c'o q'uiy quivay. Pero yin xa nquicom yan ka roma vayjül chere'. 18 Más utz nquitzolij na riq'uin ri nata', y ninbij c'a chin: Nata', xinmacun chuvüch ri Dios, y xinmacun chuka' chavüch rat. 19 Man c'uluman tüj chic c'a nabij ac'ajol chuve. Más utz tabana' chuve que nquinoc jun asamajel, xbij pa ránima. 20 Y xutz'om na vi e bey chiracho, riq'uin c'a ri rutata'.
Y c'a nüj na c'a c'o-vi ri ala' chi ri racho, tok ri rutata' xutz'et yan ri ruc'ajol, y juis c'a xujoyovaj ruvüch. Romari' junanin xbe chuc'ulic, xuk'etej y xutz'ubaj. 21 Y ri ala' jari' xbij chin ri rutata': Nata', xinmacun chuvüch ri Dios, y xinmacun chuka' chavüch rat. Man c'uluman tüj chic c'a que nabij ac'ajol chuve. 22 Pero ri rutata' xbij c'a cheque ri rusamajela': Tivelesaj-pe ri tziük más jabel y tiveka' ri nuc'ajol. Tiya' jun anillo chuvi-ruk'a' y tiya' chuka' ruxajab chirakün. 23 Y te'ic'ama' c'a pe chuka' ri vit vacx ri tiojrisan, y ticamsaj-ka. Tikabana' c'a jun nimak'ij, y nkuva'. 24 Roma tok yin ninbij quiri', ninbij que ri jun nuc'ajol re' camnük chic, pero vocomi cachi'el c'astajnük chic pe. Rusatzon c'a e ri', pero xka-pe chic kiq'uin, xbij ri tata'aj. Y jari' xtz'ucutuj ri nimak'ij.
25 Y tok ntajin c'a ri nimak'ij, ri nimalaxel-ala' nsamüj pa k'ayis. Y tok xtzolij c'a pe y xapon chunakaj apu ri jay, xrac'axaj c'a que c'o nimak'ij ntajin. 26 Romari' rija' xroyoj jun cheque ri quisamajela' y xuc'utuj chin: ¿Achique xbanatüj? ¿Y achique roma tok c'o nimak'ij? 27 Y ri samajel xbij chin: Roma xtzolij-pe ri achak', y utz ruvüch xtzolij-pe. Romari' ri atata' xutük rucamsasic ri vit vacx ri tiojrisan. 28 Tok quiri' xrac'axaj ri nimalaxel-ala', xcatüj royoval, y man nrajo' tüj c'a ntoc-apu pa jay. Xbe'el c'a pe ri rutata', y nubochila' c'a, richin quiri' ntoc ta apu. 29 Pero man xrajo' tüj. Rija' xa xbij c'a chin ri rutata': Yin chi jumul nquisamüj aviq'uin y man jun bey ri man ta nutaken atzij. Y man riq'uin tüj ri', manak ri ayo'on ta chuve. Stape' (Aunque) ta jun vit cabra, richin nkabün ta jun nimak'ij quiq'uin ri vachibil, pero ri' man jun. 30 Y vocomi rat xacamsaj-ka ri vit vacx ti'oj, xaxe roma xtzolij-pe ri jun ac'ajol re', ri xa xberuq'uisa' can ronojel ri abeyomal, quiq'uin ixoki' ri man choj tüj quic'aslen, xbij. 31 Y ri tata'aj xbij: Nuc'ajol, xbij c'a chin. Rat, viq'uin ratc'o-vi. Romari' ronojel ri c'o, avichin vi rat. 32 Pero ri achak' re' camnük vi chic chinuvüch yin, y vocomi cachi'el c'astajnük chic pe, chinuvüch yin. Rusatzon c'a e ri', y vocomi xka-pe chic kiq'uin. Y romari' nc'atzinej c'a que c'o nimak'ij y quicot pa tak kánima, xbij ri tata'aj ri', xbij ri Jesús.