19
Tak re Pablo xapon chic pa tenemit Efeso
Y jac'a tak re Apolos c'o pa tenemit Corinto, jare' tak re Pablo rutz'amon bey, y xbak'ax-pa pa tak tenemit re jec'o-a chach loma re jec'o pa ru-cuenta re Galacia y re jec'o pa ru-cuenta re Frigia. Y c'are' xapon pa tenemit Efeso, y chire' xe'bo'rvila' nic'aj chic hermanos. Mare' reja' xuc'utuj chique: Tak yex xinimaj, ¿xka como-pa re Espíritu Santo pan ive'? xcha' chique.
Y re hermanos re' xquibij cha: Ni xe-ta kataman che c'o Espíritu Santo, xe'cha'.
Y jare' tak re Pablo xuc'utuj chic chique: ¿Andex che bautismo re xban chiva? Y re hermanos re' xquibij: Yoj ja re bautismo re ruc'utun can re Juan Bautista re xban chaka.
Y re Pablo xubij chique: Re bautismo re xuban re Juan, jun seña chin che re vinak xjalataj quic'aslen chach re Dios. Pero xubij chuka' che c'o Jun re xtipa, y jare' re tiquinimaj. Y re' ja re Jesús, roma can ja-va reja' re Cristo, xcha' re Pablo.
Y tak reje' xquic'axaj quire', xquijo' che xe'ban bautizar pa rube' re Ajaf Jesús. Y can xka-pa re Espíritu Santo pa quive', tak re Pablo xuya' ruk'a' pa quive'. Y xe'ch'o pa tak nic'aj chic ch'abal re man je'quitamalon-ta, y xquitzojola' re xbex chique roma re Dios. Y jec'o la'k jun je doce achi'a' che nojel.
Re Pablo oxe' ic' re can xpa-apo chire' chupan re nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y man nuxibij-ta-ri' nutzijoj re ruch'abal re Jesucristo chique re vinak. Niquinojij rij re ch'abal re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Reja' can nutaj ruk'ij quiq'uin. Pero jec'o nic'aj chic re xquicoversaj re cánma, y man xquinimaj-ta. Pa ruq'uixel che xquinimaj, xa xquitz'am rubixic itzel tak tzij chiquivach re vinak chij re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús. Mare' re Pablo xel-a quiq'uin, y xe'ruc'uaj-a chuka' re can quiniman chic. Y pa jun escuela chin re ache rubini'an Tiranno niquimol-va-qui', chin niquinojij rij re ruch'abal re Dios ronojel k'ij. 10 Y ca'e' juna' quire' xuban re Pablo. Mare' tak can conojel xe'c'axan re ruch'abal re Ajaf Jesús chire' chupan re lugar rubini'an Asia, che israelitas y man je israelitas-ta re xe'c'axan. 11 Y re Dios xucusaj re Pablo chin xe'rubanala' namalaj tak milagros. 12 Mare' hasta re rutziak chin samaj y chuka' re rusu't, jare' re xe'c'uax quiq'uin re yava'i', y riq'uin re' can xe'c'achoj. Y chuka' re vinak jec'o itzel tak espíritu quiq'uin, can xe'el-va-a, roma xc'uax re tziak re' quiq'uin.
13 Y jec'o achi'a' israelitas re ye'biyaj, re can ye'quilisaj itzel tak espíritu. Ja'jun chique reje' can niquijo' niquicusaj re rube' re Ajaf Jesús chin che niquiban quire'. Mare' reje' niquibij chique re itzel tak espíritu: Pa rube' re Ajaf Jesús re nutzijoj re Pablo nakabij chiva che quixel-a, ye'cha' chique.
14 Y chuka' quire' niquijo' niquiban re je vuku' ruc'ajol re ache rubini'an Esceva, y re ache Esceva pa'al pa quive' jun grupo sacerdotes. 15 Pero jun bey tak reje' xquicusaj re rube' re Jesús chin niquilisaj re itzel espíritu c'o riq'uin jun ache, re espíritu re' xch'o y xubij: Yen ntaman anchique re' re Jesús y chuka' ntaman anchique che ache re Pablo. Jac'a yex, ¿yixtiquir como nibij chua yix anchique yex? xcha' chique.
16 Y re ache re c'o itzel espíritu riq'uin, xuch'akij-ri' chiquij re achi'a' re', y can man xe'tiquir-ta pa ruk'a', roma can xuxil re quitziak chiquij y xe'rusoc, y quire' quibanon xe'numaj-a chupan re jay re'. 17 Y re xbanataj xnabex coma conojel re vinak israelitas y re man je israelitas-ta re jec'o chupan re tenemit Efeso. Reje' camas ximbire' xpa quiq'uin roma re xbanataj. Y xquiyala' ruk'ij re Ajaf Jesús.
18 Y je q'uiy chique re vinak re quiniman chic re Jesús ye'beka y can niquicholola' re itzel tak banabal re je'quibanalom-pa. 19 Y je q'uiy re xquiban itz rubanon can y quiniman chic re Ajaf Jesús, xe'quicanola-pa re qui-libros chin itz, y can chiquivach re vinak xe'quiparola'. Y re rajal re jenipa' libros chin itz re xe'parox, c'o la'k cincuenta mil fichas re banon cha sakapuak. 20 Y roma re xbanataj, xk'alajin re ru-poder re ruch'abal re Ajaf Dios, y camas vinak re ye'niman.
21 Y re Pablo xunojij pa ránma che niba pa Macedonia y pan Acaya chiquitz'etic re hermanos. Y chuka' xunojij pa ránma che niba pa Jerusalén, y c'are' reja' xunojij che tiene que niba pa Roma. 22 Mare' xe'rutak-a re Timoteo y re Erasto, re ye'ta'o richin pa Macedonia. Y reja' c'a xc'ue-na can ba' chic chupan re jun lugar rubini'an Asia.
Re xbanataj pa tenemit Efeso tak je q'uiy vinak xquinimaj re ruch'abal re Dios
23 Y pa tenemit Efeso re tiempo re', re vinak camas quiyoval y xe'yacataj chij re utzulaj ruch'abal re Ajaf Jesús. 24 Y ja re jun ache nisamajin sakapuak re rubini'an Demetrio, re xtakchi'in quichin re vinak. Roma chire' pan Efeso c'o rachoch jun qui-dios, pero re qui-Dios re' xa ru-imagen jun ixok, y nibex Diana cha, y jac'a ch'utak ru-forma re jay re' re ye'rubanala' reja' cha sakapuak, y ye'ruc'ayij. Y re ache re' y re ye'samaj riq'uin, camas c'a ye'ch'acon chij re ch'utak ru-forma re jay ye'quiban. 25 Mare' re ache re' xe'rayoj re ye'samaj riq'uin, y xe'rumol chuka' re nic'aj chic re ye'bano ch'utak ru-forma re jay chin re dios Diana, y xubij chique: Yex itaman che re jun samaj katz'amon, jabal yojch'acon chij. 26 Pero yex itz'eton y chuka' ic'axan chic che re ache re nibex Pablo cha, nubij chique re vinak che re imágenes re je'banalon coma vinak man je dios-ta. Y can je q'uiy rujalon chic quina'oj y quiniman chic, man xe-ta vova' pan Efeso, xa can bama ronojel lugar chin re Asia. 27 Y man xe-ta cha re ka-negocio yoj c'ayef nuban, xa can c'ayef chuka' nuban cha re rachoch re ka-dios Diana, roma xa can man jun ruk'ij niban can cha. Y vo xa quire' niban cha, nitzelas can re namalaj ka-dios, y jun dios re can niya' ruk'ij coma re vinak re jec'o ronojel tenemit chin re Asia y conojel re jec'o chach re ruch'ulef, xcha'.
28 Tak xquic'axaj re xubij re Demetrio chique, re achi'a' re' xyacataj quiyoval. Y jun pa quichi' xquiban y xquibij: ¡Nem ruk'ij re Diana re ka-dios yoj re yoj aj-Efeso!
29 Y can conojel re vinak chin re tenemit Efeso xe'beyacataj-pa, astapa' man quitaman-ta anchique roma. Reje' ja re je ca'e' achi'a' re ye'pa pa Macedonia, re je ruchibil re Pablo re xe'quitz'am. Re je ca'e' achi'a' re' quibini'an Gayo y Aristarco. Y xe'quic'uaj-a re anche' niquimol-va-qui' re vinak re'. 30 Y re Pablo can-ta xrajo' xapon chupan re lugar re', y xoc-ta-apo chin nich'o chiquivach re vinak, pero re hermanos man xquiya-ta k'ij cha. 31 Chuka' jec'o principal tak achi'a' chin re lugar Asia re jec'o chire' pan Efeso, re xquitak rubixic cha re Pablo che man tapon re anche' quimalon-va-qui' re vinak. Xquiban quire' re achi'a' re', roma can quichibil-qui' riq'uin re Pablo. 32 Jac'a re anche' quimalon-va-qui', re vinak jun pa quichi' niquiban. Jec'o re jun-va niquibij, y re nic'aj jun-va chic re niquibila'. Y je q'uiy chique re vinak can man quitaman-ta anchique roma tak quimalon-apo-qui' quiq'uin. Can satzanak quic'o'x re vinak re quimalon-qui'. 33 Y chiquicojol re vinak re quimalon-qui' chire', jec'o vinak israelitas re can chire' pa tenemit jec'o-va, y reje' chin che niquito-qui' y man jun cosa nipa chiquij, mare' xquiya' runa'oj jun ache re can quivinak-va rubini'an Alejandro y xquiban cha che tich'o-pa chiquivach re vinak. Y tak re Alejandro c'o chic chiquivach re vinak, xuban señas che que'tane-ka. 34 Pero re vinak re' xa itzel niquina' chique re israelitas. Mare' tak xquitz'at re Alejandro y xquinabej che israelita, c'o la'k ca'e' hora re xquibij: ¡Nem re Diana re ka-dios yoj re yoj aj-Efeso! Conojel jun c'a pa quichi' niquiban.
35 Y tak re aj-tz'ib chin re tenemit re' xtiquir xe'rutanaba-ka re vinak, xubij chique: Yex re yix richin re tenemit Efeso, man jun vinak re man-ta rutaman che yex re yixc'o vova' pan Efeso can yix aj-chajey-va re rachoch re namalaj dios Diana y quire' chuka' chin re ru-imagen reja' re kejnak-pa chila' riq'uin re dios Júpiter. 36 Y man jun xtibano che man-ta quire'. Xa tich'uch'o' re ivánma, man tiban re man ruc'amon-ta. 37 Roma re achi'a' re je'ic'amom-pa, man jun cosa itzel quibanon o quibin-ta chij re ka-dios Diana. 38 Y vo xa re Demetrio y re ye'samaj riq'uin c'o jun cosa niquijo' niquich'ojij, mare' jec'o achi'a' re ye'bano juzgar, c'o cabildo re anche' ruc'amon che niban-va quibiyal. 39 Y vo xa jun chic cosa re nijo' yex che niban rubiyal, takacha' can jun k'ij tak xtakamol-ki' konojel y nakaban rubiyal ancha'l re nubij re ka-ley. 40 Roma xaxe tal choj quire' kamalom-pa-ki'. Y xe-ta nic'utux chaka che anchique roma tak kamalon-ki' y anchique roma tak je'yacatajnak-pa re vinak, can man jun cosa yojtiquir xtakabij. Y q'uiba' re autoridades niquinojij che yoj nakamol-ki' chin yojyacataj chiquij. Y re' c'ayef nuban chaka yoj.
41 Y re aj-tz'ib can xe xe'rubij re tzij re', xubij chuka' che tiquitaluj-a-qui' re vinak re quimalon-qui' chire'.
19:1 1 Co 1.12. 19:2 Hch 8.16. 19:2 1 S 3.7. 19:3 Hch 18.25. 19:4 Hch 13.24. 19:4 Hch 1.5; 11.16. 19:5 Ga 3.27. 19:6 Hch 2.4. 19:8 Hch 17.2. 19:8 Hch 1.3; 28.23. 19:9 2 R 17.14; 2 Cr 30.8; Neh 9.16, 17. 19:9 Jud 10. 19:11 Mr 16.20. 19:12 Mt 14.36. 19:13 Mt 12.27. 19:13 Mr 9.38; Lc 9.49. 19:15 Mt 8.29; Mr 1.24; 5.7. 19:17 Hch 2.43. 19:17 Lc 1.65; Hch 5.5, 11. 19:17 Lc 7.16. 19:18 Jer 3.13; Mt 3.6. 19:19 Dn 2.2. 19:19 Is 30.22. 19:20 Col 1.6. 19:21 Hch 20.22; Ro 15.25; Ga 2.1. 19:22 Hch 16.1. 19:22 Ro 16.23; 2 Ti 4.20. 19:23 Hch 9.2; 19.9. 19:24 Hch 16.16, 19. 19:25 Pr 15.27; 1 Ti 6.10. 19:26 Sal 115.4; Is 41.24; 44.10-20; 46.7; Jer 10.3; Hch 17.29; 1 Co 8.4. 19:28 Jer 50.38; Hab 2.18, 19. 19:29 Ro 16.23; 1 Co 1.14. 19:29 Hch 20.4; 27.2; Col 4.10; Flm 24. 19:31 Hch 16.6; 1 P 1.1. 19:31 Ap 1.11. 19:31 Pr 16.7. 19:33 1 Ti 1.20; 2 Ti 4.14. 19:33 Hch 12.17; 13.16; 21.40. 19:38 Hch 13.7. 19:40 1 R 1.41; Mt 26.5. 19:41 Pr 15.1; Ec 9.17.