24
Re Pablo c'o-apo chach re gobernador rubini'an Félix
Y vo'o' k'ij tic'ue-va re Pablo chire' pa Cesarea, tak xapon-ka re Ananías re namalaj sacerdote je ruchibil-a nic'aj chique re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y chuka' jun licenciado rubini'an Tértulo. Y xe'bapon chach re Félix, chin xbequisujuj re Pablo. Y tak xvayox re Pablo chach re gobernador, jare' tak re Tértulo xutz'am-apo rusujusic re Pablo. Re Tértulo ja quire' xe'rubila-apo cha re Félix: Namalaj gobernador, yoj camas nakatioxij chava, roma re pa katenemit yojqui'cot y manak ayoval, roma c'o ana'oj, y riq'uin re' yoj-ac'uan-va. Nakatioxij chava rat namalaj ache, re utzil abanon chaka nojel tiempo y xabanchique lugar. Y man nakajo-ta nakalisaj tiempo chavach, pero xaxe roma kataman che rat camas otz ana'oj, mare' nakajo' che nac'axaj ba' re ca'e-oxe' tzij re nakajo' nakabij. Roma re jun ache re', can kataman che jun itzel ache. Ja reja' re niyaco ayoval chiquicojol re israelitas ronojel lugar. Ja reja' re principal chiquicojol re nic'aj chic vinak re ye'natan rube' re Jesús aj-Nazaret. Y ja chuka' reja' re xjovan che xuban cha re rachoch re Dios re c'o pa Jerusalén, che camanak-ta ruk'ij. Mare' yoj xkatz'am chin xkajo-ta xkaban juzgar ancha'l nubij re ka-ley. Pero re coronel rubini'an Lisias xoc chakacojol, y xbo'rlisaj-pa pa kak'a'. Y xubij: Re ye'bin che re Pablo c'o rumac, que'pa c'a chavach rat. Y jac'a tak xtac'utuj re rumac je'rubanalon, xtatamaj che can katzij-va re yojtajin chubixic chava chij re Pablo, xcha' re Tértulo.
Y re vinak re je ruchibil re Tértulo, niquibij che katzij re xubij. 10 Y re Félix re gobernador xubam-pa ruk'a' chach re Pablo chin tich'o. Y reja' xch'o-apo, y xubij: Ntaman che rat q'uiy juna' re abanon juzgar pa rue' re ka-nación. Mare' man xtimpokonaj-ta xtimbij-apo che man jun ch'a'oj nbanon. 11 Y rat yatiquir natamaj vo xa katzij re niquibij chuij o xa man katzij-ta. Roma yen xa c'aja doce k'ij re quine'ka-va chic jun bey pa Jerusalén, y ximpa chuyi'ic ruk'ij re Dios. 12 Y tak xinquivel man roma-ta che katz'amon-ki' che ch'abal riq'uin jun chic vinak. Chuka' man je'malon-ta vinak chin niquiban ayoval, chire' pa rachoch re Dios y ni xe-ta pa tak jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Y chuka' mana-ta pa tak bey chin re tenemit xinquivel-va che c'o-ta jun cosa re yintajin chubanic. 13 Re vinak re ye'bin che ja numac re' re je'mbanalon, man xque'tiquir-ta xtiquibij che katzij, xe-ta xa nic'utux chique che can tiquisekresaj. 14 Pero re nimbij-apo chava, ja che yen katzij ntzekelben re Jesús, re niquibij reje' che man otz-ta. Roma riq'uin re ntzekelben re Jesús, yen can ninsamajij-va re Dios re quichin re kavinak xe'c'ue' ajuer can. Can ninimaj-va ronojel re tz'iban can chupan re ley chin re Moisés, y chuka' chupan re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. 15 Y yen c'o nu-esperanza riq'uin re Dios che re anama'i' c'o jun k'ij tak xque'c'astaj. Can xque'c'astaj-pa re je otz tak vinak y re je mal tak vinak. Y re nuvinak can quire' chuka' quiyaben che nibanataj. 16 Y mare' yen can nintaj nuk'ij chin che man ninjo-ta nimban re etzelal chach re Dios y chiquivach chuka' re vinak. Y quire' re vánma can otz-va c'a nuna'.
17 Y c'o chic juna' re man yink'axnak-ta vova'. Y vocame ximpa, nc'amom-pa limosna y ne'njacha' chiquivach re nuvinak re c'o ndoc-va chique, y chuka' nc'amom-pa re nu-ofrenda chin pa rachoch re Dios. 18 Jare' re yintajin chubanic chire' pa rachoch re Dios, tak re nuvinak israelitas re je'pitinak quila chupan re lugar rubini'an Asia xinquitz'at. Yen xinjosk'ij-yan-vi', ancha'l nubij re ley chin re Moisés, man yimbinak-ta chiquicojol vinak, y manak chuka' ayoval nimban. Xa ja re je ca'e-oxe' israelitas re' re xe'tz'ucu-a ronojel re'. 19 Mare' vo xa c'o mac nbanon chiquivach, can ruc'amon che jec'o-ta-pa vova' chavach vocame y tiquibij-apo chava vo xa c'o niquijo' niquibij chuij. 20 Y como xa man jec'o-ta-pa, pues jac'a re jec'o-pa vova' tiquibij-pa re andex numac xquivel tak yen xinc'uax chiquivach re achi'a' pa camon ye'bano juzgar. 21 O q'uiba' reje' niquinojij che mac re ximban tak cof xinch'o chire' chiquicojol y ximbij: Quimban juzgar vocame roma yen ninimaj che re anama'i' can xque'c'astaj-va. Quire' re xubij re Pablo.
22 Re Félix re gobernador can rutaman-va andex quibanic re ye'samaj pa rube' re Jesucristo, re katzij. Y mare' xuban che titane-ka che tzij roma ruc'axan chic-ka re xubij re Pablo, y xubij chique conojel: C'a xtipa-na re Lisias re coronel, c'aja k'ij re' xtintamaj más chij re jun ayoval itz'amon.
23 Y re Félix xubij cha re capitán che otz ruchajexic tubana' re Pablo, pero chuka' man xaxe jun lugar tic'ue-va, xa tuya' ba' k'ij cha che ndel-a ba'. Y man que'ruk'at re ye'bapon riq'uin chin c'o utzil ne'quibana' can cha o ne'quitz'eta' can.
24 Y tak k'axnak chic ca'e-oxe' k'ij, xpa re Félix y chibil chuka' re ruxayil rubini'an Drusila, y re Drusila jun israelita. Xutak ruyoxic re Pablo, roma reja' nrajo' nutamaj andex rubanic, chin naban confiar-avi' riq'uin re Jesucristo. 25 Y re Pablo xapon quiq'uin, y xutz'am rubixic chique chij re andex rubanic jun c'aslen choj, re andex naban chin nak'at-avi' chin man naban-ta re mac, y che pa ruq'uisibal re Dios xque'ruban juzgar re vinak. Y re Félix camas xuxibij-ri' riq'uin re xuc'axaj, y xubij cha re Pablo: Vocame cabiyin. Y tak xtijomojo' chic ba' chinoch, xcatinvayoj chic jun bey, xcha' re Félix.
26 Y re Félix q'uiy bey nrayoj re Pablo chin nich'o riq'uin, roma xuyabej che re Pablo xusuj-ta mero cha chin nulisaj-a. Pero re Pablo manak mero xusuj cha. 27 Y xk'ax ca'e' juna' y re Pablo c'a c'o preso. Y re Félix xjal-a y xpa re Porcio Festo pa ruq'uixel. Y re Félix xaxe chin otz nitz'et coma re vinak israelitas, c'a xuya-na can preso re Pablo.
24:1 Hch 23.2, 30, 35; 25.2. 24:2 Sal 12.2; 55.21; Jud 16. 24:5 1 P 2.12, 19. 24:6 Hch 17.6; 21.28. 24:6 Jn 18.31. 24:7 Hch 21.33; 23.27. 24:11 Hch 21.26. 24:12 Hch 25.8. 24:14 2 Ti 1.3. 24:14 Sal 119.46; Hch 26.22. 24:15 Dn 12.2; Mt 22.31; Hch 23.6. 24:16 Hch 23.1. 24:18 Hch 21.26. 24:19 Hch 23.30. 24:20 Hch 22.30. 24:21 Hch 23.6; 26.6, 8; 28.20. 24:23 Hch 27.3; 28.16. 24:25 Hch 17.32. 24:26 Ex 23.8; Dt 16.19; 1 S 8.3; 12.3; 2 Cr 19.7; Job 15.34; Sal 26.10; Pr 17.8, 23; 29.4. 24:27 Ex 23.2; Pr 29.25; Hch 12.3; 25.9.