15
Re Jesucristo can katzij-va che xc'astaj
Hermanos, tak xinc'ue' chi'icojol, xintzijoj chiva re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha. Y yex can xic'ul-va, y can ibanon confiar-ivi' riq'uin, y mare' xixcolotaj chach re imac, pero yex can nic'atzin che man tiya' can, vo xa can katzij xinimaj riq'uin ronojel ivánma.
Re ch'abal re xinc'ul yen, can ja chuka' ch'abal re' re xintzijoj chiva yex. Y re xintzijoj nabey chivach, ja che re Jesucristo xcom roma re kamac, can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che can quire' xtibanataj, re Jesucristo xmuk y pa rox k'ij xc'astaj-a re ru-cuerpo, ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che quire' nibanataj. Y tak re Jesucristo xc'astaj-yan-a, xuc'ut-ri' chach re Pedro, y c'are' xuc'ut chic-ri' chiquivach che je doce apóstoles. C'are' xuc'ut chic-ri' chiquivach más je vo'o' ciento hermanos, tak quimalon-qui'. Je q'uiy c'a chique reje' re c'a je c'as y can jec'o chakacojol vocame. Pero jec'o re xe'com-yan-a. C'are' xuc'ut-ri' chach re Jacobo. Y c'aja tak ruc'utun chic-ri' chach re hermano re', c'are' c'a xuc'ut-ri' chiquivach conojel re ru-apóstoles.
Y c'a pa ruq'uisibal xuc'ut-ri' chinoch yen. Astapa' yen camas itzel tak cosas ximban, pero re Jesucristo can xujal re nuc'aslen. Yen can nina-va c'a che xa man ruc'amon-ta che nibex apóstol chua. Can man yin junan-ta quiq'uin re nic'aj chic apóstoles, roma yen camas q'uiy etzelal ximban chique re can je rajc'ual-va re Dios. 10 Pero matiox cha re Dios che xuya' ruk'a-rakan pa nue', chin che xuban chua che xjalataj re nuc'aslen. Re utzil re' can xuban chua che camas xinsamaj. Yen c'o más samaj ximban que chiquivach re nic'aj chic apóstoles. Pero man nimbij-ta che ja yen re ximbano re samaj, man quire-ta, xa can jac'a re Dios re xbano re samaj re'. 11 Pero xabanchique re nitzijon re ruch'abal re Dios, vo xa ja re nic'aj chic apóstoles o vo xa ja yen, re' man jun nuban. Roma xa can junan re nakatzijoj quiq'uin, y otz che yex xinimaj re ch'abal re'.
12 Y vo xa re ruch'abal re Dios re nakatzijoj nubij che re ru-cuerpo re Jesucristo xc'astaj-a chiquicojol re qui-cuerpo re anama'i', ¿anchique roma jec'o hermanos chi'icojol re ye'bin che re qui-cuerpo re anama'i' man xque'c'astaj-ta-a? 13 Re niquibij re jec'o chi'icojol can c'ayef. Roma vo xa re ru-cuerpo jun ánma man nic'astaj-ta, entonces chuka' re Jesucristo xa man xc'astaj-ta re ru-cuerpo. 14 Y vo xa re Jesucristo man-ta xc'astaj, camas-ta c'ayef kabanon. Roma tak yoj nakatzijoj re ruch'abal re Dios nakabij che re Jesucristo xc'astaj, y yex can xinimaj chuka' re ch'abal re'. Y vo xa man-ta xc'astaj, can man jun ndoc-va re nakatzijoj y man jun chuka' nic'atzin-va che yex xinimaj. 15 Y riq'uin re' can jabal nik'alajin che yoj xa man katzij-ta re xkabij chij re Dios, tak xkabij chiva che reja' xuc'asoj re Jesucristo. Pero man quire-ta. Roma xe-ta re qui-cuerpo re anama'i' man-ta ye'c'astaj, re Jesucristo man-ta chuka' xc'astaj re ru-cuerpo. 16 Re ye'bin che re qui-cuerpo re anama'i' can man xque'c'astaj-ta, camas c'ayef re niquibij, entonces re ru-cuerpo re Jesucristo xa can man xc'astaj-ta. 17 Y vo xa re ru-cuerpo re Jesucristo xa man xc'astaj-ta, xa man jun ndoc-va che yex xinimaj. Xa c'a yixc'o-ta chupan re imac. 18 Y xe-ta can katzij che quire', re anama'i' re xquinimaj-a re Jesucristo, c'a pa k'ak'-ta xe'beka-va. 19 Xe-ta can katzij che quire', camas-ta c'ayef chuka', roma xaxe tak yojc'ase' chach re ruch'ulef kayaben che re Jesucristo c'o cosas re xtuya' chaka. Xe-ta can katzij che quire', camas-ta otz che ja yoj re nijoyovax kavach que chiquivach conojel vinak, roma yoj can kabanon-apo confiar-ki' riq'uin re Jesucristo y nakabij che can c'o cosas re xtakac'ul riq'uin y xa manak.
20 Pero ronojel re' xa man katzij-ta. Roma re Jesucristo can xc'astaj-va-a re ru-cuerpo chiquicojol re qui-cuerpo re anama'i'. Jac'a reja' re nabey re xc'astaj-a, y mare' can xtic'astaj-va re qui-cuerpo conojel re anama'i' re xquinimaj-a reja'. 21 Xa roma jun ache tak xoc re mac chach re ruch'ulef, y konojel xka re camic pa kave'. Y xa roma chic jun ache che re anama'i' xtic'astaj-a re qui-cuerpo. 22 Nimbij quire' roma ja riq'uin re Adán xkavel-va re camic konojel. Y riq'uin re Jesucristo xtakavel-va re c'aslen. 23 Y jac'a re Jesucristo re nabey xc'astaj-a re ru-cuerpo. Y tak xtipa chic jun bey, yoj re yoj richin chic reja' xtic'astaj-a chuka' re ka-cuerpo. 24 Y c'are' tak xtapon re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef. Re Jesucristo xtich'acon chiquij conojel itzel tak espíritu, re autoridades, y re c'o poder pa quik'a'. Y tak ch'aconak chic chiquij conojel, xtuya' re ru-gobierno cha re Dios re Rutota'. 25 Vocame ja re Jesucristo re nibano gobernar. Y nic'atzin che ja reja' re nic'ue' pa quive' conojel, y c'aja tak xtich'acon chiquij conojel re ye'tzelan richin, y can xtuban chique che xque'ka pa ruk'a'. 26 Y re ruq'uisibal re xtuch'ac ja re camic. 27 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, che ronojel xya' pa ruk'a' re Jesucristo. Y can kataman che ja re Dios xyi'o ronojel pa ruk'a', y can nik'alajin che re Dios man xoc-ta pa ruk'a' re Jesucristo roma xa ja reja' re xyi'o ronojel pa ruk'a'. 28 Can ronojel-va xque'oc pa ruk'a' re Jesucristo re Ruc'ajol re Dios. Roma ja re Dios re xjacho ronojel pa ruk'a' re Jesucristo. Y c'are' re Jesucristo mismo xtujach-ri' pa ruk'a' re Dios. Y riq'uin re', can nik'alajin che ja re Dios re nic'ue' pa rue' ronojel.
29 Y re ye'bin che re qui-cuerpo re anama'i' man xque'c'astaj-ta, c'ayef re niquibij roma xe-ta can katzij che quire', je manak-ta hermanos re niquijo' che ye'ban bautizar pa quiq'uixel re hermanos re je quiminak chic-a, roma man chic xque'c'astaj-ta. Y chuka' manak nic'atzin-va che jec'o chic nic'aj niquiban bautizar-qui'.
30 Y vo xa re qui-cuerpo re anama'i' man ye'c'astaj-ta, man jun ndoc-va che yoj can nojel tiempo nakataj kak'ij chutzijosic re ruch'abal re Jesucristo, astapa' can xkojcom rutzij re'. 31 Can katzij-va che k'ij-k'ij xa bama ninvel nucamic. Vo xa yen nimbij-a chiva vocame che re vánma niqui'cot ivoma yex che xinimaj re Kajaf Jesucristo, yex itaman che can katzij-va y man nintz'uc-ta-a chivach. Y can quire' chuka' re nimbij chiva che k'ij-k'ij bama ninvel nucamic, re' can katzij-va. 32 Xe-ta man jun re nic'astaj-a chin nic'ue-a ruc'aslen, c'ayef-ta. Roma ronojel-ta re tijoj-pokonal re ye'nk'asaj yen, man-ta jun ndoc-va. Roma man jun cosa otz nuc'am-pa chua re ye'nk'asala' vova' pan Efeso. Re vinak can xe'yacataj chuij. Y can je ancha'l itzel tak chicop tak xe'yacataj chuij. Mare' yen nimbij che xa más-ta otz nakaban ancha'l niquibij re vinak: Xaxe kojva' y kojuq'uia', roma xa chua'k-cabij xkojcom-a.
33 Pero man quixsatz riq'uin re na'oj qui tak re'. Man quixoc quichibil re xa man jun otz niquinojij. Roma vo xa can xquixoc quichibil, yex chuka' can xtiyojtaj ina'oj y xque'ibanala' re man je'ruc'amon-ta che ye'ban. 34 Quixnojin jabal y man chic quixmacun. Quire' nimbij chiva roma chi'icojol yex jec'o re man niquinimaj-ta che re anama'i' xque'c'astaj-a, roma reje' cama-va nak'ax-ta re runa'oj re Dios pa quive'. Yen quire' ximbij chiva chin che yex yixq'uex, roma chi'icojol yex jec'o-va re quire' ye'nojin.
35 Pero q'uiba' can jec'o-va re ye'bin: Vo xa re anama'i' xque'c'astaj chic-a, ¿andex como xtiquiban? ¿Anchique como che clase re qui-cuerpo? 36 Re vinak re ye'nojin quire' xa je nacanak. Xa can man ba' niquinojij. Roma takaya-na-pa' pa cuenta tak jun semilla ticon chic can pan ulef, re rij re semilla xa nik'ay-ka, y c'are' tak nitz'uc-pa re ch'et tico'n. Y ja quire' yoj. 37 Y chuka' tak nakatic-ka re semilla, man semilla-ta re ndel-pa nabey, man quire-ta, re no'rya-pa re semilla re' jun tico'n re c'o rakan, c'o ruxak. Y can quire-va ronojel semilla re ye'tic-ka, vo xa trigo o sea jun chic clase semilla. 38 Ja re Dios re nibano che tak nakatic-ka jun semilla chin trigo pan ulef, trigo ndel-pa. Y tak nakaban avex, avan re ndel-pa. Y quire' chuka' re nic'aj chic semillas, tak ye'katic-ka pan ulef, kataman andex che clase tico'n re ye'be'el-pa, roma ja re Dios re banayon can che quire' nibanataj. 39 Y q'uiy chuka' clase cuerpos jec'o. Re ka-cuerpo yoj re yoj vinak man junan-ta riq'uin re qui-cuerpo re chicop, y re qui-cuerpo re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' man junan-ta riq'uin re qui-cuerpo re car y re nic'aj chic chicop. 40 Y quire' chuka' yoj re yojc'o vova' chach re ruch'ulef, man junan-ta ka-cuerpo quiq'uin re jec'o chila' chicaj. Roma re ruk'ij re ka-cuerpo yoj man junan-ta ruk'ij riq'uin re qui-cuerpo re jec'o chila' chicaj. 41 Y quire' chuka' re k'ij y re ic', man junan-ta re quisakil, y reje' man junan-ta chuka' re quisakil riq'uin re quisakil re ch'umil. Chuka' re ch'umil can man junan-ta quisakil cada jun, xa can man junan-ta rusakil jun ch'umil riq'uin jun chic ch'umil. 42 Y quire' re cuerpo re xtiquic'uaj re anama'i' tak xque'c'astaj-a, can man junan-ta chic riq'uin re xquic'uaj vova' chach re ruch'ulef. Roma re cuerpo re xtiquic'uaj chila' chicaj man niq'uis-ta, man ancha'l-ta chic re xquic'uaj vova'. 43 Roma re qui-cuerpo re xquic'uaj vova' chach re ruch'ulef manak ruk'ij, jac'a re qui-cuerpo re xtiquic'uaj tak xque'c'astaj-a, can c'o-va ruk'ij. Jac'a re qui-cuerpo re xquic'uaj vova', manak ru-poder, pero re qui-cuerpo re xtiquic'uaj tak xque'c'astaj-a, can xtic'ue' ru-poder. 44 Re cuerpo re kac'uan vocame xaxe chach re ruch'ulef ndoc-va chaka, pero chin che yojba chila' chicaj, can nic'atzin jun cuerpo chin chila' chicaj. Re cuerpo quiminak chic y ne'muk can, jun cuerpo re c'a chin re ruch'ulef, pero re nic'astaj-a, chin chic chila' chicaj.
45 Y ja quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, che re nabey Adán tak xban roma re Dios, re Dios nabey xuban re ru-cuerpo, c'are' xuya' ruc'aslen. Re Adán re' xuc'ul ruc'aslen riq'uin re Dios. Quire' nubij re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios. Jac'a re jun chic Adán, ja re Jesucristo mismo, y c'o más rajkalen roma ja reja' re Adán re chin chila' chicaj. Y man xe-ta c'o ruc'aslen, xa can nuya' chuka' c'aslen re man niq'uis-ta. 46 Pero nabey nic'ue' re ka-cuerpo chin re ruch'ulef, c'are' nic'ue' re ka-cuerpo chin chila' chicaj. Y mana-ta re ka-cuerpo chin chila' chicaj re nic'ue' nabey. 47 Re nabey ache, can chin-va re ruch'ulef, roma riq'uin ulef xban-va. Jac'a re jun chic ache, can chin-va chila' chicaj. Y re' ja re Jesucristo re Ajaf. 48 Yoj re c'a yojc'o vova' chach re ruch'ulef, yoj junan riq'uin re nabey ache re xban riq'uin ulef. Jac'a re jec'o chic chila' chicaj, can je ancha'l re Jun re can chin-va chila' chicaj. 49 Vocame, yoj xa junan ka-cuerpo riq'uin re nabey ache re xban riq'uin ulef, pero xtapon re k'ij tak xkojoc ancha'l re Jun re can chin-va chila' chicaj.
50 Y vocame hermanos, yen ninjo' che yex nitamaj che re ka-cuerpo re kac'uan vocame chach re ruch'ulef man nitiquir-ta nic'ue' riq'uin re Dios chila' chicaj, re anche' ja reja' re nibano gobernar. Re ka-cuerpo cama-va nitiquir-ta nic'ue' chire', roma xa niq'uis, y ru-gobierno re Dios man niq'uis-ta. 51 Hermanos, vocame ninjo' nimbij jun tzij chiva, re c'a ba' tisekresas-va roma re Dios. Tak xtipa chic jun bey re Jesucristo, man konojel-ta yoj re yoj rajc'ual re Dios re yoj quiminak-ta chic, pero konojel xtijalataj-a re ka-cuerpo, vo xa yoj quiminak chic-a o vo xa c'a yoj c'as chach re ruch'ulef, can konojel xtijalataj re ka-cuerpo. 52 Chupan re ruq'uisibal k'ij tak xtik'ajam-pa re trompeta jare' tak xtijalataj re ka-cuerpo, pa jun ch'et rato tak xkojalataj-a, can ancha'l tak niyupe-ka re anak'avach, y jare' tak xtic'astaj-a re qui-cuerpo re anama'i' re xquinimaj-a re Dios, pero riq'uin chic re qui-cuerpo re man niq'uis-ta, tak xque'c'astaj-a. Y re je rajc'ual re Dios re c'a je c'as vova' chach re ruch'ulef, can xtijalataj-a chuka' re qui-cuerpo. 53 Re cuerpo re kac'uan vocame, xa nik'ay y nichuver, y mare' nic'atzin che nijalataj. Nic'atzin che nakac'uaj jun cuerpo re man nik'ay-ta y man nichuver-ta. Y quire' chuka' re cuerpo re kac'uan vocame xa nicom, y nic'atzin che nijalataj, chin che nakac'uaj jun cuerpo re man nicom-ta. 54 Y jac'a tak xtibanataj ronojel re', tak re ka-cuerpo xtijalataj, y tak man chic xtik'ay-ta y man chic xtichuver-ta, y chuka' man chic xticom-ta, c'ajare' tak xto'rbana' cumplir re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, tak nubij: Re camic xch'acataj y manak chic ru-poder. 55 Y mare' re camic man chic xtich'acon-ta, y chuka' manak chic ánma re xque'muk-ta. Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. 56 Xa roma re mac mare' yojcom. Y roma yoj can yojc'o-va pa ruk'a' re mac, mare' c'o castigo nuya' re ley chin re Dios pa kave'. 57 Pero matiox cha re Dios che reja' xutak-pa re Kajaf Jesucristo chakacolic, y mare' tak yojch'acon chij re mac y chij re camic.
58 Y mare' hermanos, roma can yojch'acon chij ronojel re', mare' yen nimbij chiva che can tibana' confiar-ivi' riq'uin re Dios, y man tiya' can. Can nojel tiempo tibana' re rusamaj re Ajaf, y otz tibana' cha. Y te'ka chi'c'o'x che ronojel re niban roma re Ajaf, can c'o-va rajal-ruq'uixel xtuya' chiva.
15:1 Ro 5.2. 15:2 Ro 1.16; Ga 3.4. 15:3 Gn 3.15; Sal 22.15; Is 53.5, 6; Dn 9.26; Zac 13.7. 15:4 Sal 16.10. 15:5 Lc 24.34; Jn 20.19. 15:6 1 Co 15.20, 51. 15:7 Hch 1.3. 15:8 Hch 9.4. 15:9 Hch 8.3. 15:10 Ef 2.7. 15:10 2 Co 11.23. 15:10 Sal 115.1. 15:12 Hch 26.8; 2 Ti 2.18. 15:13 Jn 11.25, 26; Hch 23.8; Ro 8.11; 1 Ts 4.14. 15:15 Hch 2.24. 15:17 Ro 4.25. 15:20 Hch 26.23; 1 P 1.3. 15:21 Ro 5.12. 15:21 Jn 11.25. 15:22 Ro 5.12-18. 15:23 1 Ts 4.15, 16. 15:24 Dn 7.14; Jn 17.2. 15:25 Sal 110.1; He 1.13. 15:26 He 2.14. 15:27 Mt 28.18; 1 P 3.22. 15:28 Mt 13.41; Ef 1.10. 15:28 Jn 14.28. 15:30 2 Co 11.26. 15:31 2 Co 4.10. 15:32 2 Co 1.8. 15:32 Is 22.13. 15:33 Ga 5.9; 2 Ti 2.17. 15:34 Ro 13.11. 15:34 1 Ts 4.5. 15:34 1 Co 6.5. 15:36 Jn 12.24. 15:38 Sal 104.14; 1 Co 3.7. 15:42 Sal 16.10; 49.9, 14; Is 38.17; 61.11; Dn 12.3; Mt 13.43; Mr 4.26, 29; Hch 2.27. 15:43 Fil 3.21. 15:45 Gn 2.7. 15:45 Ro 5.14. 15:45 Jn 5.21; 6.33. 15:47 Gn 3.19. 15:47 Jn 3.13, 31. 15:48 Fil 3.20. 15:49 Gn 5.3. 15:49 Ro 8.29; Fil 3.21. 15:50 1 Co 15.42. 15:51 Fil 3.21; 1 Ts 4.15. 15:52 Mt 24.31. 15:53 2 Co 5.4. 15:54 Is 25.8; Ap 20.14. 15:55 Os 13.14. 15:56 Ro 4.15. 15:57 Ro 7.25; 1 Jn 5.4. 15:58 2 Cr 15.7; Is 3.10.