13
Y jare' re rox bey re xquinapon iviq'uin. Y tak yinc'o chic chila' iviq'uin, vo xa can jec'o re je'kejnak pa mac, xa riq'uin je ca'e' o je oxe' re xe'tz'eto richin y niquibij che can katzij-va che c'o quimac quibanon, riq'uin re' xtakatz'at andex ruc'amon che nakaban quiq'uin cada jun. Roma tak xinc'ue' chila' iviq'uin re ruca'n bey, can ximbij can chique che vo xa c'a que-na re' niquiban tak xquimpa chic jun bey, can man xtincuy-ta quimac, xa xque'ba chach re castigo re xtakaya' pa quive', y vocame jare' nimbij chic-a jun bey chique. Y can quire' chuka' nimbij chiva chiyixnojel yex hermanos aj-Corinto. Y re nimbij-a chiva vocame, ancha'l xa can yinc'o-apo iviq'uin. Yex can nijo' nitamaj vo xa katzij c'o re Jesucristo viq'uin y vo xa kas ja reja' re nibin re ch'abal chua re ye'mbij chiva. Vocame jac'a re c'o re'. Re Jesucristo can xtik'alajin-va chivach yex nutzij yen. Can xtitz'at-va che reja' c'o ru-poder, riq'uin re castigo re xtika pa quive' re je'kejnak pa mac. Roma astapa' re Jesucristo q'uisnak chic ruchuk'a' re ru-cuerpo tak xcom cho cruz, pero vocame c'o ru-poder y c'as roma re namalaj ru-poder re Dios. Y quire' chuka' yoj, xa camanak-va kachuk'a', can yoj ancha'l-va re Jesucristo tak xcom cho cruz. Pero chuka' vocame c'o kac'aslen ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo, xa jun c'a kabanon riq'uin reja' y c'o re ru-poder re Dios kaq'uin. Y roma quire' kabanon riq'uin re Jesucristo, can man jun chic cosa re xtoc-ta chaka tak xkojapon iviq'uin y xtakaban re andex ruc'amon che nakaban.
Vocame titzu-ka-ivi' yex mismo, vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo. Y yex can itaman che re Jesucristo c'o pa tak ivánma. Yen nimbij che vo xa man iniman-ta, man c'o-ta re Jesucristo pa tak ivánma, ndel che tzij che xa chak nibij che iniman. Y yen ntaman che riq'uin re nitzu-ka-ivi' yex mismo, xtitamaj che yoj can yoj richin-va re Jesucristo, y reja' c'o kaq'uin. Yoj can nakaban orar pan ive' chin che re Dios yixruto' che man jun etzelal niban, pero man tak'ax pan ive' che re nakaban orar pan ive' xaxe chin che nik'alajin chivach che yoj can yoj richin-va re Jesucristo y c'o autoridad pa kak'a'. Re nakajo' yoj chiva ja-ta che yex niban re otz tak banabal, astapa' man xtik'alajin-ta chivach che yoj can c'o autoridad ruyi'on re Dios pa kak'a'. Re autoridad yi'on chua yen y re yi'on chique re vichibil chupan re samaj, man chin-ta che nakacusaj chin nakak'at re katzij ch'abal, man quire-ta, xa chin che nakato' re katzij ch'abal. Y mare' yoj can nojel tiempo camas yojqui'cot tak yex otz yixbinak riq'uin re Jesucristo y xa can man nic'atzin-ta che nakacusaj re poder re yi'on pa kak'a'. Y yoj man xe-ta yojqui'cot roma otz re ic'aslen y c'o ivuchuk'a', yoj xa can nakac'utuj cha re Dios pa tak ka-oración chivij yex che nuban-ta chiva che can tz'akat-ta re ic'aslen chach re Jesucristo. 10 Y yen nintz'ibaj-a re carta re' chiva, tak c'amaje-na yinapon iviq'uin, chin che tak xquinapon iviq'uin man ne'mbana-ta re ruc'amon che ne'mbana' chiva. Can q'uiy c'a cosas nbin-a chupan. Roma re autoridad re ruyi'on re Ajaf Jesucristo chua, can chin-va che yixinto' che niq'uiy re ic'aslen, y man chin-ta che yixinq'uis.
Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re'
11 Hermanos, pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva che can quixqui'cot nojel tiempo pa tak ivánma, titija' ik'ij che re ic'aslen tz'akat-ta chach re Jesucristo, titola-ivi', ticukubala' ic'o'x chivach-ka yex mismo, junan ivach tibana', y manak-ta ayoval chi'icojol. Chin quire' re Dios can xtic'ue' iviq'uin, y xaxe reja' re nibano che ye'jo' re vinak y riq'uin reja' nipo-va che manak ayoval chi'icojol. 12 Y chuka' nimbij chiva che cada jun chivach-ka yex tiyala' ruxnokil-ivach chin quire' can nic'ut che nijo-ivi', y chuka' can tik'etela-ivi'. 13 Conojel c'a re je rajc'ual chic re Dios re jec'o vova', niquitak-a ruxnokil-ivach.
14 Yex re yix rajc'ual chic re Dios, can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Ajaf Jesucristo, y chuka' can-ta itaman che re Dios camas yixrajo'. Y chuka' roma c'o re Espíritu Santo iviq'uin, mare' can-ta junan ivach. Amén.
13:1 2 Co 12.14. 13:1 Nm 35.30. 13:2 2 Co 12.21. 13:2 2 Co 10.2. 13:3 Mt 10.20. 13:3 1 Co 9.2. 13:4 Fil 2.7, 8. 13:4 Ro 6.4. 13:4 2 Co 10.3, 4. 13:5 1 Co 11.28. 13:5 Ro 8.10. 13:5 1 Co 9.27. 13:7 1 Co 4.9, 13; 2 Co 6.9. 13:9 1 Co 4.10. 13:9 2 Ti 3.17; He 6.1. 13:9 1 Ts 3.10. 13:10 1 Co 4.21; 2 Co 2.3. 13:11 Ro 12.16; 1 Co 1.10; 1 P 3.8. 13:11 1 Jn 4.8-16. 13:11 Ro 15.33; 1 Ts 5.23; He 13.20. 13:12 Fil 4.22; Ro 16.16. 13:14 Ro 16.20. 13:14 Fil 2.1.