3
Re Pablo ja re c'ac'a trato re nusamajij
Re tzij re xe'mbij chiva, man yojtajin-ta chubixic chiva che ja yoj re tiene que yojic'ul. Yoj man nic'atzin-ta nakaban ancha'l niquiban re nic'aj chic re niquijal rubixic re ruch'abal re Dios. Roma reje' je'quic'ualon-apo cartas re anche' nubij-va che otz quic'ulic tibana'. Y chuka' niquic'utuj chic-a cartas chiva, che chupan re cartas re' nubij che que'c'ul coma re hermanos re jec'o pa tak nic'aj chic tenemit. Jac'a yoj man nic'atzin-ta che quire' nakaban. Roma re vinak niquitz'at che yex xjalataj re ic'aslen roma re samaj re xkaban chi'icojol. Niquitz'at che otz re ic'aslen y jare' re nibin che otz kac'ulic tiban. Y re' pa tak kánma yoj tz'iban-va y man chach-ta vuj. Re ka-carta yoj, can ja-va re Jesucristo re banayom-pa, y re carta re' ja yex. Re ka-carta re nakajach-apo man xabanchique-ta che carta. Man riq'uin-ta tinta tz'iban-va. Re ka-carta yoj can riq'uin re ru-Espíritu re c'aslic Dios tz'iban-va. Man chach-ta tz'alam tak aboj tz'iban-va. Xa can chupan re ivánma tz'iban-va, chin che can nina' re nubij re Espíritu chin re Dios.
Y yoj can kataman che can quire-va, y chuka' re Dios can rutaman che quire'. Re Jesucristo can nuya-va kachuk'a' chin nakaban re samaj. Pero kayon yoj man jun cosa yojtiquir nakaban, mare' manak modo nakabij che kayon yoj can yojtiquir nakaban re samaj. Roma can xe-va re Dios re niyi'o kachuk'a' chin yojtiquir nakaban re samaj. Ja reja' re xbano chaka che xojtiquir xojoc rusamajela' chin nakasamajij re c'ac'a trato, y xuban chaka che yojtiquir nakaban re samaj re'. Man chin-ta nakasamajij re trato re tz'iban can chach tz'alam tak aboj, xa ja re c'ac'a trato re tz'iban cha re Espíritu Santo jare' re nakasamajij. Roma re trato re tz'iban chach tz'alam tak aboj, nuc'ut chakavach che nika re camic pa kave' roma yoj aj-maqui'. Pero re c'ac'a trato re tz'iban cha re Espíritu Santo, can nuya-va c'aslen re man niq'uis-ta.
Re trato re tz'iban chach tz'alam tak aboj, nuc'ut chakavach che nika re camic pa kave'. Pero man ndel-ta che tzij che re trato re' man jun ruk'ij, roma re trato re' can c'o-va ruk'ij. Can xk'alajin re ruk'ij y re rusakil re Dios tak xban re trato re', roma re sakil re xtz'et can nuchup pan avach. Y re sakil re' riq'uin re Moisés xk'alajin-va, mare' re vinak israelitas can man xe'tiquir-ta xquitzu' rupalaj re Moisés, roma re sakil can nuchup pan avach, astapa' re sakil re' can xq'uis-va. Mare' vo xa re nabey trato re xa chach tz'alam tak aboj tz'iban-va, can c'o-va ruk'ij, c'alapa' re c'ac'a trato che man-ta c'o más ruk'ij che xa rutzij re' tak xya-pa re Espíritu Santo chaka. Roma vo xa c'o ruk'ij re nabey trato re nubij che yoj can c'o-va kamac y mare' tak nika re castigo pa kave', c'alapa' re c'ac'a trato che man-ta c'o más ruk'ij que chach re nabey, roma re c'ac'a trato nuban chaka che man jun kamac ndel chach re Dios. 10 Re nabey trato can c'o-va ruk'ij, pero re ruk'ij re c'ac'a trato camas-va nem que chach re nabey. Y mare', tak ye'kajonomaj bama c'o modo nakabij che re nabey trato manak ruk'ij. 11 Roma vo xa can xc'ue' ruk'ij re nabey trato re man xcusas-ta chin nojel tiempo, re c'ac'a trato can c'o-va c'a más ruk'ij roma jare' re xticusas chin nojel tiempo.
12 Mare' yoj can c'o ka-esperanza riq'uin re c'ac'a trato, y mare' can riq'uin ronojel kánma nakatzijoj chique re vinak. 13 Tak nakatzijoj chique re vinak, man nic'atzin-ta chic che nakaban ancha'l xuban re Moisés. Reja' can xutz'apij rupalaj cha jun tziak, chin che re israelitas man tiquitz'at ruk'ij y re rusakil, re xaxe chin jun tiempo yi'om-pa y c'are' xa niq'uis-a. 14 Pero chuka' re vinak xa xtz'apetaj quivach, mare' man ye'nojin-ta jabal, roma man can-ta nak'ax pa quive'. Y c'a quire' quibanon vocame. Tak niban leer re nabey trato chiquivach, man nak'ax-ta otz pa quive', roma can c'a tz'apal quivach. Y xe re Jesucristo re nijako quivach. 15 Y reje' can c'a quire' quibanon vocame. Tak niban leer re libros re je'rutz'iban can re Moisés chiquivach, man nika-ta pa tak cánma, xa can c'a tz'apal rij re cánma. 16 Pero tak xtitzolaj-pa quic'o'x riq'uin re Ajaf Jesucristo, jare' tak xtilisas-a re tz'apiyon rij re cánma. 17 Roma tak niquic'ul re Ajaf Jesucristo, ja re ru-Espíritu reja' re niquic'ul roma xa jun quibanon riq'uin. Y re anche' nic'ue-va re ru-Espíritu reja', can je libres chach ronojel re man otz-ta. 18 Y mare' tak konojel yoj re kaniman chic re Jesucristo, man tz'apal-ta chic kavach, xa can nakatz'at-va ruk'ij-rusakil re Ajaf. Can choj nakatz'at-apo ancha'l tak nakatz'at-ki' pa jun espejo. Y yoj can c'o-va ruk'ij-rusakil re Ajaf kaq'uin. Y re ruk'ij-rusakil re Ajaf, can binak-rach c'o kaq'uin, hasta c'a xtakak'e-na re andex rubanic reja'. Y ja re ru-Espíritu re Ajaf re nibano chaka che yoj yojtiquir nakak'e' re andex rubanic reja'.
3:1 Hch 18.27; 2 Co 5.12. 3:2 1 Co 9.2. 3:3 Ex 24.12; 2 Co 3.7. 3:3 Sal 40.8; Jer 31.33. 3:4 Jn 15.5. 3:5 1 Co 15.10. 3:6 Jer 31.31; Mt 26.28. 3:6 Ro 2.27. 3:6 Ro 7.6. 3:6 Ga 3.10. 3:6 Ro 3.20. 3:6 Jn 6.63; Ro 8.2. 3:7 Ex 34.29-35. 3:8 Ga 3.5. 3:9 Ro 1.17. 3:10 Ex 34.29, 35. 3:13 Ex 34.35. 3:13 Ro 10.4; Ga 3.23-25. 3:14 Is 6.10; Jn 12.40. 3:16 Is 25.7. 3:16 Ro 11.23. 3:17 Jn 4.24. 3:17 Ga 5.1, 13. 3:18 2 Co 4.4, 6.