4
Junan kavach xa roma re Jesucristo
Yen yinc'o pa cárcel roma nintzijoj rube' re Ajaf. Y nimbij chiva che ja re Dios re xvayon kachin chin xojoc rajc'ual, mare' nic'atzin nakac'uaj jun c'aslen choj y otz chach re Dios. Takabana' che manak kak'ij. Y takabana' che ch'o'l kánma. Kojcoch'on. Y takajo-ki'. Y vo xa can katzij yojovan, can yojcoch'on-va. Can takatija' kak'ij che can-ta nojel tiempo junan kavach y manak-ta ayoval chakacojol. Y ja re Espíritu Santo re nibano che junan kavach. Xa jun kabanon y xa jun re Espíritu Santo re c'o pa tak kánma. Y konojel kayaben che junan xtakabana' chila' chicaj riq'uin re Dios, roma ja reja' re xvayon kachin. Xa jun re kaniman konojel. Xa jun re Kajaf, y xa jun chuka' bautismo banon chaka konojel. Xaxe jun Dios c'o. Y ja reja' re Karta' konojel yoj y can c'o pa tak kánma. Y chuka' c'o pa kave' konojel, y yojrucusaj chin nakaban re rusamaj.
Re Jesucristo c'o jun samaj ruyi'on chaka cada jun che yojtiquir nakaban, y re samaj re' can ja reja' re nibin andex che samaj re'. Mare', chupan re ruch'abal re Dios nubij chij re Jesucristo:
Tak xtzolaj-a chila' chicaj, xch'acon-yan can chij re itzel y xe'rulisaj-a re jec'o pa ruk'a'.
Y xuban chique re vinak re quiniman re Dios che ye'tiquir niquiban q'uiy rach samaj.
Quire' nubij re ruch'abal re Dios.
Y roma nubij che xba chila' chicaj, nik'alajin che xpa chach re ruch'ulef. 10 Xpa chach re ruch'ulef y xtzolaj chic-a chila' chicaj, chin che reja' nic'ue' ronojel lugar y nic'ue' pa quive' conojel re jec'o chila' chicaj, y pa quive' conojel re jec'o vova' chach re ruch'ulef. 11 Yoj re kaniman chic reja' can q'uiy rach samaj xuya' chaka che yojtiquir nakaban. Y c'o ja'jun chaka yoj xuban chique che xe'oc apóstoles, jec'o re xe'bin re xbex chique roma re Dios, jec'o re xe'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios chique re vinak man quiniman-ta, jec'o xe'oc pastores quichin re hermanos y chuka' xe'quitijoj. 12 Xuya' kasamaj konojel roma nrajo' che can tz'akat-ta re kac'aslen yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, chin che nakaban re rusamaj re Dios y chin chuka' nakacukubala' kac'o'x. Y re' xtuban-ta chaka konojel re can yoj ru-cuerpo chic re Jesucristo, che re kac'aslen niq'uiy-ta. 13 Y can-ta quire' xtakaban-apo, che konojel junan-ta kavach xtakaban roma kaniman y kataman chic rach re Ruc'ajol re Dios, y can-ta quire' xtakaban c'a jampa' xtakavila' jun c'aslen re can tz'akat-va, ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo. 14 Y tak tz'akat chic re kac'aslen, man chic xtakaban-ta ancha'l niquiban re ac'ola' che ye'ba quila, ye'ba quila, y man c'ayef-ta chin che ye'k'olotaj. Yoj man chic xtakaban-ta quire', chin nakaya' k'ij che yojc'uax coma re enseñanzas re man katzij-ta, y yojtzak-ta pa quik'a' re camas je listo chubanic chin yojquik'ol. 15 Xa nic'atzin che ja re katzij ch'abal nakatzekelbej y yojovan, y chin quire' yojq'uiy-ta y nakavel-ta jun c'aslen re can tz'akat-va, ancha'l re ruc'aslen re Jesucristo. Y ja reja' re c'o pa kave' konojel re kaniman chic reja'. 16 Roma re Jesucristo c'o kaq'uin, mare' tak c'o ka-poder. Xa can ancha'l nuban re ru-cuerpo re vinak, tak ronojel otz y jabal c'o, can c'o ruchuk'a'. Can quire' chuka' yoj re jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Tak junan kavach konojel y nakaban re samaj re yi'on chaka cada jun, can yojq'uiy-va riq'uin re kac'aslen. Quire' nibanataj tak yoj yojovan.
Xkaya-yan can re c'aslen man otz-ta, vocame kac'uan jun c'aslen c'ac'a
17 Tak rubanon can, yex xic'uaj jun c'aslen ancha'l re quic'aslen re nic'aj chic vinak re man je israelitas-ta, reje' xa rion cosas re man jun ndoc-va re niquinojij, y jare' ye'quibanala'. Y pa rube' re Ajaf nimbij y ninchalabej chiva che man chic tirayij tiban quire'. 18 Reje' pa k'oko'm c'o-va re quic'aslen roma man jun cosa otz quitaman, y covernak re cánma pa mac. Mare' man ye'tiquir-ta niquic'ul re c'aslen nipa riq'uin re Dios. 19 Y man chic niquina-ta che je aj-maqui', y mare' tak can riq'uin ronojel cánma niquiban re etzelal re camas ye'yi'o q'uex. Can nic'uxun re cánma chubanic ronojel rach etzelal. 20 Y yex itaman che re Jesucristo nubij che man tic'uaj jun c'aslen quire', 21 roma yixtijon riq'uin re enseñanza chin reja'. Can ic'ulun-va re ru-enseñanza, re can katzij-va. 22 Mare' tiya' can re itzel c'aslen re xic'uaj, tak c'amaje-na tijalataj re ic'aslen che', tak xa c'a yixk'olotajnak pa ruk'a' ronojel re nurayij re ivánma. Tiya' can re c'aslen re'. 23 Y nijalataj-ta re ivánma y re ina'oj. 24 Tic'uaj re c'ac'a c'aslen re ruyi'on re Dios chiva, jun c'aslen re ancha'l chin re Dios, re can katzij-va che choj y ch'ajch'oj.
25 Mare' tiya' can re tz'ucuj tak tzij, y xaxe re katzij ticusaj tak yixch'o. Yoj can junan chic kavach roma re Jesucristo.
26 Tak c'o nibano chiva che nipa iyoval, man quixmacun. Y man tiya' k'ij cha re ayoval re' che can jun k'ij nic'ue' iviq'uin. Xa nic'atzin che cha'nin niban rubiyal. 27 Man tiya' k'ij che yixtzak pa ruk'a' re itzel.
28 Vo xa c'o jun hermano chic re c'a nilek'an, tuya' can re banabal re'. Vocame nic'atzin che nucusaj ruk'a' chin nisamaj, roma vo xa quire' nuban camas otz, y riq'uin re' nitiquir chuka' ye'ruto' re camas je meba'.
29 Man tibila' itzel tak tzij. Xa can xe c'a re otz tak tzij tibila', chin quire' ronojel re ye'bila', can nic'atzin che nuban chique re ye'c'axan che niq'uiy re quic'aslen y c'o otz nuc'am-pa chique. 30 Man tiya' pa bis re Espíritu Santo chin re Dios roma reja' c'o pa tak kánma. Ja reja' re seña che can xkojcolotaj-va jumul chach re mac chupan re k'ij tak xtipa re Jesucristo chakac'amic.
31 Takaya' can rubanic ronojel etzelal. Man itzel takana' cha jun chic vinak. Man tic'ue' ayoval pa tak kánma, y man que'kabanala' re man otz-ta roma c'o kayoval. Man chak jun pa kachi' kojch'o roma kayoval. Man takabij itzel tak tzij chique re vinak. 32 Xa can nojel tiempo takabanala' re otz quiq'uin conojel, xa tujoyovala-ri' kavach. Takacuyula' quimac conojel, can ancha'l xuban re Dios chaka yoj che xucuy kamac roma re Jesucristo.
4:1 Gn 5.24; Hch 9.31; Col 1.10. 4:2 Ga 5.22. 4:3 Col 3.14. 4:4 Ro 12.5. 4:5 1 Co 8.6. 4:7 Ro 12.3. 4:10 Lc 24.51; He 4.14. 4:11 1 Co 12.28. 4:12 1 Co 14.26. 4:13 Col 2.2. 4:14 Mt 11.7. 4:15 2 Co 4.2. 4:16 Col 2.19. 4:17 Ef 2.2. 4:18 Is 44.18; Hch 17.30. 4:18 Ro 1.21. 4:18 1 Ts 4.5. 4:19 Ro 1.24; 1 Ti 4.2. 4:21 Ef 1.13. 4:22 Ro 6.6; Ga 1.13; Ef 4.17; Col 3.8. 4:23 Ro 12.2. 4:24 Ef 2.15. 4:25 Ro 12.5; Ef 4.15. 4:26 Sal 4.4. 4:27 Hch 5.3; Ef 6.11; Stg 4.7. 4:28 1 Ts 4.11. 4:28 Ro 12.13. 4:29 Mt 12.34-37; Col 4.6. 4:30 Gn 6.3, 6; Is 63.10; Ro 8.23. 4:31 Col 3.19. 4:32 Mt 6.14; Col 3.12, 13.