6
Y yex ac'ola', tinimaj quitzij re ite-irta', roma quire' otz che niban. Y vo xa quire' niban, can ninimaj chuka' rutzij re Ajaf. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, che taya' quik'ij re ate-arta'. Y vo xa quire' naban, can c'o q'uiy cosas otz xtac'ul. Roma re naya' quik'ij re ate-arta', re' jun mandamiento camas rajkalen. Y re nubij re jun mandamiento re' ja che taya' quik'ij re ate-arta' chin che otz yac'ue' y q'uiy juna' xcac'ase-a chach re ruch'ulef. Quire' nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
Y yex te'ej-tata'aj, man tak'ax rue' re niban chique re ivajc'ual. Man otz-ta vo xa can nak'ax rue' niban chique, y mare' re ivajc'ual nipa quiyoval chiva. Xa can que'iq'uiytisaj riq'uin re nubij re ruch'abal re Ajaf, y tak nic'atzin che ye'ban corregir, que'ibana' corregir.
Y yex re yix mozos, tinimaj quitzij re i-patrón. Riq'uin ronojel ivánma tibana' re niquijo' che niban y tixibij-ivi' chuka' chiquivach, xa can ancha'l che ja re rusamaj re Jesucristo re niban. Man tiban che camas yixsamaj xaxe tak jec'o-apo re i-patrón iviq'uin, xaxe chin quixnimax che yix otz tak mozos. Yex yix rusamajela' re Jesucristo, y mare' nic'atzin che riq'uin ronojel ivánma tibana' rusamaj re i-patrón, roma jare' re nurayij re Dios. Can riq'uin c'a ronojel ivánma tibana' rusamaj re i-patrón. Ancha'l xa can ja re rusamaj re Ajaf Jesucristo re yixtajin chubanic, can tibana' che can ancha'l che man richin-ta re i-patrón. Yex can itaman c'a che re Ajaf can che ja'jun che ja'jun c'a xtuya' rajal-ruq'uixel chiva roma ja re otz niban. Y man jun rubanon, vo xa yix esclavos o yix libres, xa can xe c'a re otz tibana' y can xtic'ul rajal-ruq'uixel.
Y quire' chuka' yex re yix patrón, otz ina'oj tibana' quiq'uin re i-mozos y man que'ich'olij y man que'ich'ay y man tibila' itzel tak tzij chique chin niquixibij-qui'. Man timistaj che c'o jun i-Patrón chila' chicaj, y reja' can qui-Patrón chuka' reje'. Y reja' junan nuban chique conojel, vo xa patrón, o vo xa mozo.
Can takacusaj re ruyi'on re Dios chaka chin che nakacol-ki' chach re itzel
10 Y pa ruq'uisibal ninjo' nimbij-a chiva hermanos, che can takacusaj re ru-poder re Ajaf, roma riq'uin reja' camas poder c'o. 11 Can takabana' ancha'l nuban jun soldado. Reja' chin nucol-ri' chach re enemigo, c'o armas ye'rucusaj. Y yoj chin che nakacol-ki' chach re itzel, takacusaj ronojel re ruyi'on re Dios chaka chin nakacol-ki'. Y takabana' quire' chin che man yojtzak-ta pa ruk'a' re itzel, roma reja' camas listo chubanic re etzelal. 12 Yoj man quiq'uin-ta vinak nakaban-va ayoval, xa quiq'uin re itzel tak espíritu, quiq'uin espíritu re c'o poder pa quik'a', quiq'uin re espíritu re je'ac'ayon quichin re vinak re man quiniman-ta re Dios y c'o pa k'oko'm re quic'aslen, quiq'uin re itzel tak espíritu re jec'o pa cak'ik'. Can quiq'uin c'a reje' nakaban-va ayoval. 13 Mare' ximbij che takacusaj ronojel re ruyi'on re Dios chaka chin nakacol-ki', chin quire' can yojtiquir nakacoch' tak nipa re itzel chakij. Y astapa' q'uiy tijoj-pokonal nakak'asaj, man yojtzak-ta pa ruk'a', xa choj kojpa'e' can. 14 Y chin che man kojtzak pa ruk'a' re itzel, takabana' ancha'l nuban jun soldado. Reja' nuxim jun cinturón xe-rupan chin niba pan ayoval. Y yoj chin nakaban ayoval riq'uin re itzel, ja re katzij ch'abal takacusaj. Jun soldado nuya' chuka' jun ch'ich' chuc'o'x chin nucol-ri' chach re enemigo. Y yoj chin nakacol-ki' chach re itzel, ja re c'aslen choj takacusaj. 15 Jun soldado can nucusaj-a chuka' ruxajab chin nuto' rakan tak niba pan ayoval. Y yoj jac'a re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, takacusaj chin nakacol-ki'. Y jac'a ch'abal re' re nibano cha re kánma che otz nuna' roma kaniman chic re Jesucristo. 16 Y chuka' jun soldado can nic'atzin re ch'ich' cha re anchok chij nucol-va-ri' chach re ch'ab c'o k'ak' quic'uan. Y yoj chin nakak'at re itzel ronojel bey tak camas nuban chakij chin che yoj yojmacun-ta, nic'atzin che can nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Y riq'uin re' man jun cosa xtitiquir xtuban chaka. 17 Re soldado nuya' chuka' jun casco pa rujalom chin nucol re rujalom chach re enemigo. Y yoj chin che nakaban defender-ki' chach re itzel, can takacusaj re ka-salvación. Re soldado nuc'uaj ru-espada chin nuquimisaj re enemigo. Y yoj chin che quire' nakaban cha re itzel, takacusaj re nuya' pa kak'a' re Espíritu Santo. Y re nuya' pa kak'a' re Espíritu Santo ja re ruch'abal re Dios. 18 Y can takabana' orar nojel tiempo. Y tak yoj nakaban orar, takaya' k'ij cha re Espíritu Santo che nuya' pa tak kánma andex re nakatioxij y nakac'utuj cha re Dios. Takac'utuj cha re Dios ronojel re ndoc chaka, y can ronojel rach oración takabana'. Man takamalij re oración, xa can takatija' kak'ij chin nakaban orar nojel tiempo. Y can riq'uin ronojel kánma takac'utuj cha re Dios pa quive' conojel re je rajc'ual chic re Dios. 19 Y nimbij chuka' chiva yex che tibana' orar pa nue' yen, chin che re Dios yinruto-ta chin nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, y man-ta ninxibij-vi' tak nintzijoj. Vocame re Dios can xusekresaj-yan jabal re ruch'abal chakavach. 20 Re Dios xinrucha' chin nintzijoj re ruch'abal. Can jac'a re' re nusamaj, astapa' vocame yen yinquiximon che cadena. Tic'utuj cha re Dios che yen man-ta ninxibij-vi' nintzijoj re ch'abal re', roma can nic'atzin che man ninxibij-ta-vi' nintzijoj.
Ja ruq'uisibal tak ch'abal cha re carta re'
21 Y chin che yex nitamaj chuka' re andex nbanon, nintak-a re hermano Tíquico iviq'uin. Reja' jun hermano re camas ninjo' y can nojel tiempo nuban re rusamaj re Ajaf. Reja' xto'rbij c'a ronojel chiva. 22 Mare' nintak-a, chin che titamaj andex kabanon yoj vova', y chin chuka' che xtucukuba' más ic'o'x.
23 Y can-ta chiyixnojel yex hermanos, re ivánma otz nuna' roma iniman chic re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo. Xtiban-ta chiva roma re Dios y re Jesucristo che xtiban más confiar-ivi' riq'uin, y che más xquixjovan. 24 Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Dios, y roma can riq'uin ronojel ivánma ijovan re Kajaf Jesucristo. Amén.
6:1 Pr 23.22. 6:2 Ex 20.12; Dt 5.16; 27.16; Mt 15.4. 6:4 Gn 18.19; Dt 6.7; Col 3.21. 6:5 Col 3.22. 6:7 Col 3.23, 24. 6:8 Ro 2.6; 2 Co 5.10. 6:9 Col 4.1. 6:9 Lv 25.43. 6:9 1 P 1.17. 6:10 2 Ti 2.1. 6:11 Ro 13.12; 2 Co 6.7. 6:12 Ro 8.38. 6:14 Is 11.5; 59.17. 6:15 Is 52.7. 6:17 He 4.12; Ap 1.16. 6:18 Fil 1.4. 6:19 Col 4.3. 6:20 Hch 28.20. 6:20 1 Ts 2.2. 6:21 Hch 20.4; 2 Ti 4.12. 6:24 1 Co 16.23; 2 Co 13.14. 6:24 Mt 22.37.