2
Can takachajij cuenta re ka-salvación
Re Ruc'ajol re Dios c'o más ruk'ij que chiquivach re ángeles. Mare' can takatija' kak'ij chin nakatzekelbej re ruch'abal re kac'axan, chin che man takaya' can. Y astapa' ja re ángeles re xe'rucusaj re Dios chin xuya' re ley, re vinak re man xquiban-ta re nubij re ley, can cada jun xka re castigo pa rue'. Y jare' re xoc rajal re quimac. Y mare', vo xa yoj man xtakachajij-ta re namalaj ka-salvación, man jun chic anchique xkojcola chach re castigo. Roma re forma chin che nakacol-ki', ja re Kajaf Jesús xtzijon nabey. Y re anchok chique xtzijos-va, ja reje' re xe'tzijon chaka yoj. Re Dios can xuc'ut chakavach che katzij re xquitzijoj reje' chaka, roma xuban chique che xe'tiquir xquibanala' milagros y riq'uin re' can xk'alajin re ru-poder re Dios. Y xe'tiquir xquibanala' nic'aj chic rach samaj riq'uin re ru-poder re Espíritu Santo. Y quire' chuka' nuban chaka yoj, chin che yojtiquir nakaban re samaj re nrajo' reja' che nakaban.
Re Jesucristo xoc vinak ancha'l yoj chin xojrucol
Re Dios man rubin-ta che re tiempo chakavach-apo pa quik'a' re ángeles nuya-va re ruch'ulef chin che niquiban gobernar. Roma re xtibano gobernar ja re Ruc'ajol, roma pa ruk'a' reja' xuya-va ronojel re' y jare' re nakatzijoj yoj vocame. Chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, c'o c'a jun re biyon can:
Ajaf Dios, jun vinak camanak-va rajkalen, pero rat can ne'ka cha'c'o'x,
jun vinak camanak-va ruk'ij, pero rat can nanataj-pa.
Y ba-oc tiempo naban cha che manak más ruk'ij que chiquivach re ángeles.
Pero can c'o-va ruk'ij y ru-poder, roma can abanon cha che c'o pa rue' ronojel re abanon.
Ronojel re abanon ayi'on pa ruk'a',
y chuka' xaban cha che xpa'e' pa rue' ronojel.
Quire' nubij chupan re tz'iban can.
Y re' ndel che tzij che can ronojel c'o pa ruk'a', pero re' c'amaje-na takatz'at. Y kataman chuka' che re Jesús can xkasas ruk'ij chiquivach re ángeles. Pero xa ba-oc tiempo re quire' xban cha, y vocame yi'on chic ruk'ij y ru-poder, roma can xuk'asaj tijoj-pokonal y xcom. Re Dios xrajo' xuya' re utzil pa kave', mare' can xrajo' che re Jesús xcom koma konojel.
10 Jac'a re Dios re xbano ronojel cosas. Y ronojel re xuban ye'oc chin che niquiya' ruk'ij. Y re Dios nrajo' che conojel re je rajc'ual ye'ba-ta chila' chicaj riq'uin reja' y nic'ue-ta quik'ij. Y mare' re Dios xuya' k'ij che re Jun re nicola kachin chach re kamac, can xuk'asaj-va tijoj-pokonal. Y roma quire' xuban re Jesucristo, mare' can katzij nitiquir yojrucol chach re kamac. 11 Y re Jesús re nich'ojersan re kac'aslen, Ruc'ajol re Dios. Y yoj chuka' re ch'ajch'oj chic re kac'aslen yoj rajc'ual re Dios. Mare' re Jesús man niq'uex-ta nubij vach'alal chaka, 12 ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, re nich'o chij re Jesucristo:
Kajaf Dios, yen xtintzijoj re abe' chique re vach'alal.
Xtimbixaj re abe' quiq'uin re niquimol-qui' chin niquiya' ak'ij.
13 Chupan chuka' re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij chij re Jesucristo:
Yen can nbanon confiar-vi' riq'uin re Dios.
Y chuka' nubij:
Vova' yinc'o-va, je vichibil re je rajc'ual re Dios re je'ruyi'on chua.
Quire' nubij re tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios.
14 Yoj re yoj rajc'ual chic re Dios xa yoj vinak, y mare' re Jesús xoc chuka' ancha'l yoj re yoj vinak. Reja' xcom chin xch'acon chij re rujoval re camic. Y re rujoval re camic ja re itzel. 15 Re Jesucristo xcom chin ye'rucol conojel re vinak re niquixibij-qui' chach re camic. Y roma niquixibij-qui' chach re camic, can jec'o-va pa ruk'a' re ximbire' re jenipa' tiempo ye'c'ase-a chach re ruch'ulef. 16 Y can katzij-va che re Jesucristo man xpa-ta chiquicolic re ángeles. Reja' xpa chakacolic yoj re yoj rey-rumam can re Abraham. 17 Mare' xoc vinak ancha'l yoj, y can ruc'amon-va che xoc Namalaj Sacerdote re nujoyovaj kavach, y nojel tiempo nuban re samaj re' riq'uin re Dios y mare' nicuyutaj re kamac yoj re yoj vinak. 18 Y reja' q'uiy tijoj-pokonal xuk'asaj y chuka' xtojtobex chin che xmacun-ta, pero man xch'acataj-ta. Mare' reja' can nitiquir yojruto' tak yoj yojtojtobex che yoj yojmacun-ta.
2:1 He 1.6. 2:2 Hch 7.53. 2:3 Is 45.17; Lc 1.69. 2:4 1 Co 12.4, 11; Ef 4.8, 11. 2:5 He 1.2, 4, 8. 2:6 Job 7.17, 18; 15.14; Sal 8.4. 2:8 1 Co 15.27; Ef 1.22; Fil 3.21. 2:9 Mt 16.28; Fil 2.7-9. 2:9 2 Co 5.15; 1 Ti 2.6; 1 Jn 2.2. 2:10 Pr 16.4; Is 43.21. 2:10 Lc 24.46; He 12.2. 2:11 Ro 8.29. 2:11 Mt 28.10; Jn 20.17. 2:12 Sal 22.22. 2:13 Sal 18.2; Is 12.2. 2:13 Is 8.18; Jn 10.29. 2:14 Ro 8.3; 2 Ti 1.10; 1 Jn 3.8. 2:15 Sal 33.19. 2:15 Lc 1.74. 2:17 He 4.15, 16; 5.1, 2. 2:18 He 4.15, 16.