2
Xa roma re Jesucristo tak nicuyutaj kamac
Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, nintz'ibaj-yan-a ronojel re' chiva chin quire' man quixmacun. Pero vo xa c'o jun chiva yex re xtimacun, titamaj che c'o Jun re nich'o chakij cha re Karta' Dios chin ticuy rumac. Y re' ja re Jesucristo re camas otz y can choj-va. Ja reja' re xcom koma yoj chin che nicuyutaj kamac, y man xe-ta roma re kamac yoj. Reja' xcom chuka' coma conojel vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
Y vo xa yoj nakaban re nubij re ru-mandamiento re Dios, can k'alaj che kataman chic rach reja'. Pero vo xa c'o jun xtibin: Yen ntaman rach re Dios, y xa man nuban-ta re nubij re ru-mandamiento re Dios, man katzij-ta nubij che rutaman rach re Dios. Re katzij ch'abal man c'o-ta pa ránma re vinak re'. Pero vo xa nakaban re nubij re Dios, katzij che can nakajo-va reja'. Y mare' kataman che xa jun kabanon riq'uin reja'. Y vo xa nakabij che xa jun kabanon riq'uin re Dios, takac'uaj c'a jun c'aslen ancha'l re c'aslen xuc'uaj re Jesucristo.
Re c'ac'a mandamiento
Hermanos, yex re camas yixinjo', re mandamiento re nintz'ibaj-a chiva man c'ac'a-ta, xa can c'o-va. Y tak xic'ul ja tak xinimaj re Jesucristo. Y re mandamiento re nintz'ibaj-a chiva jare' re xic'axaj tak yex xinimaj re Jesucristo. Pero man riq'uin re', can yintiquir chuka' nimbij che re mandamiento re' c'ac'a. Roma man can-ta q'uiy tiempo tisekresas-va can roma re Jesucristo. Y c'a ba-oc tiempo tinimaj-va yex. Y man can-ta q'uiy tiempo chuka' tutz'am-va che tak'ax-va-a re ancha'l k'oko'm y xbec'ulum-pa re katzij sakil.
Pero vo xa c'o jun re nibin che c'o pa sakil, y xa nutzelaj jun vinak, can k'alaj che c'a c'o pa k'oko'm. 10 Y jac'a re can ye'rajo' conojel vinak, can c'o-va pa sakil, y man jun xtibano cha che nitzak pa mac. 11 Jac'a re nitzelan chin jun vinak, can pa k'oko'm c'o-va, y can chupan re' nibiyin-va. Y man rutaman-ta anchique lugar binak-va, roma ja re k'oko'm banayon cha che man nitzu'un-ta.
12 Yex ac'ola', nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma vocame cuyutajnak chic re imac roma xcom re Jesucristo pa kaq'uixel. 13 Yex re yix tata'aj, nintz'ibaj-a ronojel re' chiva roma itaman chic rach re Jun re can c'o-va. Re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Y yex c'ajola', nintz'ibaj-a chiva roma yex yixch'aconak chic chij re itzel.
Y yex ac'ola', nintz'ibaj chuka' chiva roma itaman chic rach re Karta' Dios. 14 Yex re yix tata'aj, nintz'ibaj-a chiva roma can itaman-va chic rach re Jun re can c'o-va. Re can c'o-va tak c'amaje-na tic'ue' re ruch'ulef. Yex c'ajola', nintz'ibaj-a chiva roma c'o ivuchuk'a', y re ruch'abal re Dios c'o pa tak ivánma, y can yixch'aconak-va chij re itzel.
15 Y chiyixnojel yex hermanos nimbij-a chiva: Man tiba ivánma chij re ruch'ulef, y ni xe-ta chij ronojel re jec'o chach re ruch'ulef. Roma vo xa xtiba ivánma chij re ruch'ulef, can nik'alajin che man nijo-ta re Dios re Karta'. 16 Roma camas etzelal re jec'o chach re ruch'ulef. Ancha'l re itzel tak rayibal, re itzel tak cosas re ye'katz'at y ye'karayij, re nakana' che camas kak'ij roma ronojel re c'o kaq'uin. Y ronojel re cosas re' man je richin-ta re Karta' Dios, xa je richin re ruch'ulef. 17 Y re ruch'ulef xa xtiq'uis, y xque'q'uis chuka' ronojel re itzel tak rayibal re jec'o chach re ruch'ulef. Jac'a re vinak re nibano otz chach re Dios can xtic'ue' ruc'aslen re man niq'uis-ta.
Re ye'tzelan chin re Cristo
18 Yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij. Y yex ic'axan chic che xtipa jun aj tz'ucuy-tzij re nibex anticristo cha. Y vocame kataman chic che je q'uiy chic anticristo jec'o roma niquitzelaj re Cristo. Y mare' kataman che yojc'o chic chupan re ruq'uisibal tak k'ij. 19 Xe'c'ue' kaq'uin, pero man je kachibil-ta. Xe-ta je kachibil, jec'o-ta kaq'uin. Y xe'el-a kaq'uin, xaxe chin che xk'alajin che cama-va je kachibil-ta.
20 Jac'a yex yi'on chic re Espíritu Santo chiva roma re Cristo Jesús. Y mare' c'o chic na'oj iviq'uin chiyixnojel. 21 Y mare' nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma itaman re katzij ch'abal, y chuka' itaman che re tz'ucuj tak tzij cama-va riq'uin-ta re katzij je'pitinak-va.
22 ¿Y anchique re' re aj tz'ucuy-tzij? Ja conojel re ye'bin che re Jesús mana-ta re' re Cristo. Re ye'bin quire', xa anticristo nibex chique, roma niquibij che re Rutota' re Cristo man katzij-ta. Y quire' chuka' niquibij chij re Cristo re Ruc'ajol re Dios. 23 Mare' xabanchique vinak nibin che re Jesús man katzij-ta Ruc'ajol re Dios, re Dios man c'o-ta riq'uin re vinak re'. Jac'a re vinak re nibin che re Jesús can katzij-va Ruc'ajol re Dios y chuka' can nuc'ul pa ránma, riq'uin re vinak re' can c'o re Dios.
24 Mare' yex can tic'ue' pa tak ivánma re utzulaj ch'abal re ic'axam-pa tak xinimaj re Dios. Y vo xa re ch'abal re' can xtic'ue' pa tak ivánma, xa jun c'a niban riq'uin re Ruc'ajol re Dios y riq'uin chuka' re Dios. 25 Y re Jesucristo c'o jun cosa rusujun can chaka. Re rusujun can reja', ja re c'aslen re man niq'uis-ta.
26 Yen nintz'ibaj-a ronojel re' chiva, roma re vinak niquijo' yixquik'ol. 27 Pero yex can ja re Espíritu Santo c'o pa tak ivánma, re yi'on chiva roma re Jesucristo. Y man nic'atzin-ta che c'o chic jun nitijon ivichin, roma ja re Espíritu Santo nitijon ivichin cha ronojel. Y re nuc'ut reja' chivach can katzij-va. Can man jun re nuc'ut reja' re man-ta katzij. Tinimaj re nuc'ut reja' chivach, y riq'uin re' xa jun xtiban riq'uin re Jesucristo.
28 Y vocame yex re can yix ancha'l ch'utak vajc'ual, xa jun c'a tibana' riq'uin re Jesucristo chin che man xtakaxibij-ta-ki' chach tak xtipa chic jun bey reja'. Y chin chuka' che man xkojq'uex-ta chach tak xtapon re k'ij re'. 29 Y kataman che re Jesucristo can choj-va. Mare' kataman chuka' che konojel re kac'uan chic jun c'aslen choj, can yoj rajc'ual chic re Dios.
2:1 Ro 8.34; 1 Ti 2.5; He 7.25. 2:2 Jn 1.29; Ro 3.25; 1 Jn 4.10. 2:2 Jn 4.42; 1 Jn 4.14. 2:3 Jn 14.15. 2:4 1 Jn 1.6. 2:5 1 Jn 4.13. 2:6 Mt 11.29. 2:7 1 Jn 3.11; 2 Jn 5. 2:8 Jn 13.34. 2:8 Jn 1.9; 8.12; 12.35; Ro 13.12; Ef 5.8; 1 Ts 5.5. 2:10 2 P 1.10. 2:11 Jn 12.25. 2:12 Lc 24.47. 2:13 1 Jn 1.1. 2:14 Ef 6.10; Fil 4.13; Col 1.11; 2 Ti 2.1. 2:14 Sal 119.11; Jer 31.33; Jn 8.31. 2:15 Mt 6.24; Stg 4.4. 2:16 Ec 5.11. 2:17 Sal 125.1. 2:18 He 1.2. 2:18 Mt 24.5; 2 Ts 2.3. 2:19 1 Co 11.19. 2:20 Is 44.3; Jn 14.26; 16.13. 2:20 Mr 1.24. 2:21 2 P 1.12. 2:22 1 Jn 4.3; 2 Jn 7. 2:23 Jn 14.7. 2:24 2 Jn 6. 2:25 Jn 17.3. 2:27 Jn 14.26; 16.13. 2:28 Col 3.4; 1 Jn 3.2. 2:28 1 Jn 4.17. 2:29 Hch 22.14.