Re carta re xutz'ibaj can re Santiago
1
Re Santiago xutz'ibaj-a jun carta chique re israelitas quiquiran-qui' chach re ruch'ulef
Yen Santiago, jun rusamajel re Dios y re Ajaf Jesucristo, nimban-a re carta re' chiva yex re quiy-quimam can re je doce ruc'ajol re Israel re xe'c'ue' ajuer can, re man yixc'o-ta chic chupan re ka-nación Israel, y xa pa tak nic'aj chic naciones yixc'o-va. Tic'ulu' c'a re ruxnokil-ivach re nintak-a yen.
Re utzulaj na'oj riq'uin re Dios nipo-va
Hermanos, camas tiqui'cot re ivánma tak yixtojtobex riq'uin ronojel rach tijoj-pokonal. Roma can itaman che tak yixc'ue' pa tijoj-pokonal, chin che yixtz'et vo xa can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, re tijoj-pokonal re' nuban che nitamaj nic'ue' i-paciencia riq'uin ronojel re ye'banataj chupan re ic'aslen. Y man jun bey tiq'uis re paciencia re c'o iviq'uin, roma vo xa yex c'o i-paciencia, niq'uiy re ic'aslen, tz'akat y man jun cosa xtirajo'.
Y vo xa jec'o hermanos chi'icojol re niquijo' che nic'ue' quina'oj, tiquic'utuj cha re Dios. Y reja' can man xtupokonaj-ta xtuya-pa q'uiy na'oj chique. Quire' nuban quiq'uin conojel re ye'c'utun na'oj cha re Dios, y reja' can man xtuc'osobej-ta re xtuya' chique. Pero tak yex nic'utuj ina'oj cha re Dios, tiene que niban confiar-ivi' riq'uin reja'. Y man riq'uin ca'e' ivánma tic'utuj cha. Roma vo xa riq'uin ca'e' ivánma nic'utuj, yex niban ancha'l nuban re ya' c'o pa mar, niba quila, niba quila pa ruk'a' re cak'ik'. Y vo xa yex quire' niban, man tinojij che re Ajaf Dios xtuya-pa chiva re nic'utuj cha. Roma vo xa ca'e' ivánma tak nic'utuj jun cosa cha re Dios, nik'alajin che xa ca'e' chuka' ivánma iviq'uin-ka yex mismo chupan ronojel re ic'aslen.
Y re hermanos re manak quik'ij chach re ruch'ulef, xa tiqui'cot cánma, roma chach re Dios can c'o-va quik'ij, roma quiniman chic reja'. 10 Y quire' chuka' re hermanos je biyoma' re c'o quik'ij y vocame banon chique chach re ruch'ulef che manak quik'ij, can tiqui'cot re cánma, roma reje' chuka' can quiniman chic re Jesucristo. Y chuka' xa man ye'yaloj-ta-a chach re ruch'ulef, xa je ancha'l jun ruse'j k'ayis re cha'nin nitzak-a. 11 Roma ja tak nipa rach re k'ij, jare' tak re k'ayis nichakij-ka y niq'uis-ka. Xa nitzak-a re ruse'j y niq'uis, astapa' camas jabal nitzu'un nabey. Can quire' chuka' jun biyom. Reja' xa cha'nin nicom-a y nuya' can ronojel re rubiyomal re rutz'amon rumolic.
Re anchique nibano chaka che yojmacun
12 Pero yoj re can kayi'on kánma cha re Dios, vo xa xtakacoch' re tijoj-pokonal re nipa chakij, jabal yojqui'cot. Roma tak kacoch'on chic ronojel, re Dios xtuya' re corona re rusujun chaka, jare' re utzulaj c'aslen re man xtiq'uis-ta. Ja corona re' re rubin can re Dios che xtuya' chaka yoj re yojovan richin. 13 Pero vo xa c'o jun re nibano chava che yamacun, man tabij che ja re Dios re nibano chava quire'. Roma re Dios can man nuban-ta cha jun vinak che nimacun, y chuka' man jun nitiquir nibano cha re Dios che nimacun. 14 Roma re yamacun xa aviq'uin rat nipo-va. Xa ja re itzel tak rayibal re jec'o aviq'uin re ye'bano quire' chava. 15 Y vo xa naya' k'ij cha re itzel tak rayibal, chire' nipo-va re mac. Y pa ruq'uisibal nuc'am-pa re camic.
16 Hermanos re camas yixinjo', man c'a quixk'olotaj riq'uin ronojel re'. 17 Roma chila' chicaj riq'uin re Dios, ronojel otz nika-pa. Riq'uin reja' pitinak-va ronojel re sakil. Ancha'l re k'ij, re ic' y re ch'umil, re niquijalala-qui' ronojel tiempo. Y xa can xe c'a re Dios re man nujal-ta-ri'. 18 Y riq'uin re nurayij reja' xuya' jun c'ac'a kac'aslen tak xkanimaj re katzij ruch'abal, y xojoc ancha'l re nabey tak cosecha re ye'c'uax-apo cha re Dios.
Re Dios nrajo' che nakaban re otz, yoj re kaniman chic reja'
19 Mare', hermanos re camas yixinjo', yen nimbij chiva che can riq'uin ronojel ivánma tic'axaj re ruch'abal re Dios. Can jabal tinojij re nubij. Y c'are' nitzijoj. Y chuka' nimbij chiva che man tipa iyoval cha'nin. 20 Roma re ayoval xa man nuc'am-ta-pa jun c'aslen choj ancha'l nrajo' re Dios. 21 Mare' tiya' can ronojel re man ch'ajch'oj-ta y ronojel re etzelal. Y man tiban che c'o ik'ij chach re Dios, y otz ruc'uaxic tibana' cha re ruch'abal re c'o pa tak ivánma. Roma ja ch'abal re' re nicola ivichin. 22 Y man xe c'a tic'axaj re ruch'abal re Dios, xa can tibana' chuka' re nubij. Roma vo xaxe nic'axaj re ruch'abal re Dios y man niban-ta re nubij, iyon yex nik'ol-ivi'. 23 Roma vo xa c'o jun re nuc'axaj re ruch'abal re Dios y man nuban-ta re nubij, xa junan riq'uin jun vinak re nutzu-ri' pan espejo, can nik'alajin-va andex titzu'un. 24 Pero tak xa c'a ba' tutzu' can ri' pan espejo, man chic ne'ka-ta chuc'o'x re andex titzu'un. 25 Jac'a re nic'axan re ruch'abal re Dios, y nunimaj y nuban re nubij, can jabal c'a niqui'cot. Roma re ruch'abal re Dios can otz-va. Y nuban chaka che yoj libres chic roma yojtiquir nakaban re nrajo' re Dios. 26 Vo xa c'o jun nibin che nuya' ruk'ij re Dios y xa man nuchajij-ta-ri' riq'uin re rak', xa rion reja' nuk'ol-ri'. Y xa man jun otz nuc'am-pa cha reja', y nubij che can nuya' ruk'ij re Dios. 27 Roma re can katzij nuya' ruk'ij re Dios, ye'rutola' re malcani' tak ixoki' re quiyonin chic can y re ac'ola' re xa manak chic quite-quirta', y chuka' man nutz'ilbisaj-ta chic-ri' chupan re itzel tak banabal chin re ruch'ulef. Chach re Dios re ye'bano quire', jare' re can katzij niquiya' ruk'ij re Dios.
1:1 Hch 26.7. 1:3 1 P 1.7. 1:3 Ro 5.3. 1:4 Mt 5.48. 1:5 1 R 3.9; Pr 2.3; Jer 29.12; Jn 15.7. 1:6 1 Ti 2.8. 1:6 Mt 21.21. 1:8 Stg 4.8. 1:9 Mt 23.12. 1:10 Is 40.6; 1 P 1.24. 1:11 Is 40.7. 1:12 Pr 3.11, 12; He 10.32; 12.5. 1:12 Job 5.17; Sal 94.12. 1:12 2 Ti 4.8; 1 P 5.4; Ap 2.10. 1:14 Mt 5.28. 1:15 Sal 7.14. 1:15 Ro 5.12. 1:17 Nm 23.19; Mal 3.6. 1:18 Jn 1.13. 1:18 Jer 2.3; Ap 14.4. 1:19 Ec 5.1. 1:19 Pr 14.29. 1:21 Hch 13.26; Ro 1.16; Ef 1.13; Tit 2.11; He 2.3. 1:22 Ro 2.13. 1:23 Ez 33.31. 1:23 Mt 7.26. 1:25 Jn 13.17. 1:26 Stg 3.2, 3. 1:27 Is 1.16; 1 Ti 1.5.