11
Tak xcom re Lázaro
Chupan re aldea rubini'an Betania c'o c'a jun ache niyavaj rubini'an Lázaro y jec'o je ca'e' rana' quibini'an María y Marta, y re je oxe' re' je aj-chire' chupan re mismo aldea rubini'an Betania. Re María re', jare' re xyi'o re jun ak'om jubul-oc ruxla' chij rakan re Ajaf Jesús y xe'ruchakejsaj riq'uin re rusumal-rue'. Y ja ruxibal reja' re Lázaro, re niyavaj. Y re María y re Marta re je rana' re Lázaro, xquitak rubixic cha re Jesús: Ajaf, vocame nakaya' rutzijol chava che re kaxibal Lázaro, re camas najo' rat, niyavaj.
Y tak re Jesús xuc'axaj re tzij takon-a rubixic cha, reja' xubij: Re Lázaro niyavaj, roma nic'atzin che nik'alajin re ru-poder re Dios. Re yabil ndoc cha, man xtitiquir-ta xtuc'uaj-a pa camic. Xa can xtik'alajin-va re ru-poder re Dios, chin quire' yen re Ruc'ajol re Dios xtinc'ul nuk'ij, xcha' re Jesús.
Re Jesús camas ye'rajo' re Marta, re María y re Lázaro re quixibal. Y tak reja' xuc'axaj che re Lázaro niyavaj, c'a pa rox k'ij xba chutz'etic, roma c'a xc'ue-na chic-a ca'e' k'ij chupan re lugar re anche' c'o-va. Y jac'a tak k'axnak chic ca'e' k'ij, re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Vocame kojtzolaj c'a pa Judea.
Y yoj re yoj ru-discípulos xkabij cha: Maestro, xa c'a ba' tiempo can re' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas quic'ualon chic aboj chavij chin yatquiquimisaj. ¿Y vocame can najo' chic yaba chire'? xojcha' cha re Jesús.
Pero re Jesús xubij jun ejemplo chaka chin nuc'ut chakavach che reja' c'amaje-na tapon re ru-hora chin nicom, mare' xubij che re k'ij ruc'uan doce horas. Re nibiyaj pak'ij, man xtupak'ela-ta rue' tak rakan, roma can c'o re nisekresan chin re ruch'ulef. Can ronojel-va nutz'at roma re sakil re'. 10 Jac'a re nibiyaj pa k'oko'm, can nupak'ela-va rue' tak rakan, roma manak sakil pa rue'.
11 Y tak re Jesús rubin chic-ka ronojel re', xch'o chic jun bey chaka y xubij: Re ka-amigo Lázaro nivar. Mare' ja yimba chuc'asosic, xcha'.
12 Y jare' tak yoj xkabij cha: Ajaf, vo xa re Lázaro nivar, xa xtic'achoj, xojcha' cha.
13 Y re Jesús xa chij c'a rucamic re Lázaro xch'o-va tak xubij che nivar, pero chakavach yoj xk'ax che can katzij-va varan. 14 C'are' re Jesús can jabal k'alaj re xubij chaka, roma xubij: Re Lázaro xcom. 15 Y camas c'a yinqui'cot, xcha' re Jesús, roma man pa Betania-ta yinc'o-va tak xcom re Lázaro, chin che yex más niban confiar-ivi' viq'uin. Vocame jo' c'a pa Betania, anche' c'o-va re Lázaro, xcha' re Jesús chaka.
16 Jac'a re jun chaka yoj re rubini'an Tomás, y nibex chuka' Dídimo cha, reja' xubij chaka yoj re yoj ruchibil: Jo' chij re Jesús, vo xa reja' xtiquimisas, can jac'a chuka' quire' xtakac'alvachij yoj, xcha'.
Re Jesús c'o c'aslen riq'uin
17 Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon c'a pa Betania. Y caje-yan k'ij timuk-va re Lázaro tak xojapon yoj. 18 Re aldea Betania man naj-ta nicanaj-va can cha re tenemit Jerusalén. Re quicojol xa ba' rue' che nic'aj legua. 19 Y je q'uiy re kavinak israelitas re xe'pa chire' y xe'bapon quiq'uin che xquicukuba' can quic'o'x re Marta y re María, roma xcom re quixibal. 20 Tak re Marta xapon rutzijol riq'uin che pitinak re Jesús, jonanin xel-a chin xba chuc'ulic. Y re María xa man c'a xunabej-ta, xa xc'ue' can chire' pa jay. 21 Y re Marta tak xapon riq'uin re Jesús, reja' xubij cha: Ajaf, re nuxibal xcom. Xe-ta vova' yatc'o-va, man-ta xcom. 22 Pero yen ntaman che re xtac'utuj cha re Dios vocame, re Dios can xtuya-va chava, xcha' re Marta cha re Jesús.
23 Jare' tak re Jesús xubij cha re Marta: Re axibal Lázaro xtic'astaj, xcha' re Jesús.
24 Y re Marta xubij cha re Jesús: Ja', yen can ntaman che xtic'astaj, roma tak xtapon re ruq'uisibal k'ij, can conojel c'a re anama'i' xque'c'astaj, xcha' reja'.
25 Re Jesús xubij cha re Marta: Yen can yintiquir-va ye'nc'asoj re je quiminak chic-a, y can yintiquir-va ninya' c'aslen. Mare' re niniman vichin, man jun rubanon vo xa quiminak chic, roma xtic'ue' ruc'aslen. 26 Y xabanchique vinak re c'a c'o ruc'aslen chach re ruch'ulef y yinrunimaj yen, man xtapon-ta chupan re camic chin jumul. ¿Nanimaj c'a rat re'? xcha' re Jesús cha re Marta.
27 Y re Marta xubij cha re Jesús: Ja', Ajaf. Can ninimaj ronojel re nabij, roma can ntaman-va che ja rat re Cristo re Ruc'ajol re Dios, re bin che nipa chach re ruch'ulef, xcha' re Marta.
Tak re Jesús xrok'ej re Lázaro
28 Tak re Marta rubin chic can re tzij re' cha re Jesús, xba chuyoxic re María re ruch'alal. Y tak xapon, re Marta xubij pa ruxquin re María: Re Ajaf xbeka y vocame yarayoj, xcha' cha.
29 Re María, can xe c'a xuc'axaj-a quire', can jare' xyacataj-a re anche' tz'uyul-va y jonanin xba. Reja' xba c'a anche' c'o-va re Jesús. 30 Re Jesús can c'amaje-na toc-apo chupan re aldea rubini'an Betania, xa can c'a c'o re anche' xbec'ul-va roma re Marta. 31 Y re kavinak israelitas re jec'o chire' pa jay, re ye'cukuban ruc'o'x re María, tak xquitz'at che jonanin xyacataj-a, xel-a y xba, re vinak re' jonanin chuka' xe'ba chij, roma reje' xquinojij che re María niba chuchi-jul chin ne'rok'ej re ruxibal.
32 Jac'a tak re María xapon anche' c'o-va re Jesús y xutz'at, xuque-ka charakan y xubij cha: Ajaf, re nuxibal xcom. Xe-ta vova' yatc'o-va, man-ta quiminak vocame, xcha'.
33 Jac'a tak re Jesús xutz'at che re María ndok' y quire' chuka' ye'ok' conojel re kavinak israelitas re xe'bapon che niquicukuba' ruc'o'x re María, re ránma re Jesús can ju-va xuban xuna' reja' y xpa c'a bis riq'uin. 34 Y c'are' xuc'utuj: ¿Anche' ximuk-va re Lázaro? xcha'.
Y reje' xquibij: Ajaf, jo' y nakac'utu' chavach anche' xkamuk-va, xe'cha' cha.
35 Y re Jesús xok'. 36 Jare' tak re kavinak israelitas re ye'cukuban quic'o'x re Marta y re María, xquibila': Titzu' la Jesús, nrok'ej re Lázaro. Nik'alajin che camas xrajo', xe'cha'.
37 C'are' jec'o c'a chique re vinak re' xquibila' chij re Jesús: Reja' can xtiquir xuban cha re moy che xtzu'un. ¿Y anchique roma man xtiquir-ta xuban cha re Lázaro che man-ta xcom? xe'cha'.
Re Lázaro caje-yan k'ij ticom-va tak xc'asos roma re Jesús
38 Tak re Jesús xapon chuchi' re jul, xtzolaj chic-pa re bis riq'uin. Re jul re mukun-va can re Lázaro, jun jul c'oton chach jun peña, y tz'apal can ruchi' riq'uin jun aboj. 39 Y jare' tak re Jesús xubij: Tilisaj-a la aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' la jul, xcha' reja'.
Jac'a re Marta, re rana' can re Lázaro re xcom, xubij cha re Jesús: Ajaf, caje-yan k'ij ticom-va. Xa pitinak chic ruchuvil ninojij yen, xcha'.
40 Pero re Jesús xubij cha re Marta: Yen can nbin chic chava che vo xa xtanimaj, can xtatz'at c'a re nuban re ru-poder re Dios, xcha' cha.
41 Y jare' tak xquilisaj-a re aboj re anchok cha tz'apin-va can ruchi' re jul anche' c'o-va re quiminak. C'are' re Jesús xtzu'un chicaj y xubij: Nata', nintioxij c'a chava, roma can xinac'axaj-pa. 42 Yen ntaman che can nojel tiempo yinac'axaj. Y ronojel re ximbij-yan-ka, can ximbij coma re vinak re quimalom-pa-qui' viq'uin vocame, chin che tiquinimaj che can ja rat re xatako-pa vichin chach re ruch'ulef.
43 Tak re Jesús rubin chic-ka re tzij re', cof xch'o y xubij: Lázaro, cayacataj y catel-pa, xcha'.
44 Y re Lázaro re quiminak chic-a, xbe'el-pa, y tak xel-pa, je'baron ruk'a-rakan che tziak y re rupalaj pison riq'uin jun tziak. C'are' re Jesús xubij: Que'isola' can la tziak chij, che otz nibiyin y nitiquir nitzolaj-a, xcha' re Jesús.
Re achi'a' c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xquinojij-yan che niquiquimisaj re Jesús
45 Y je q'uiy kavinak israelitas re ye'cukuban quic'o'x re María, xquinimaj re Jesús tak xquitz'at re xuban, che xuc'asoj re quiminak. 46 Pero jec'o nic'aj re xe'ba quiq'uin re achi'a' fariseos y xbequitzijoj chique re andex xuban re Jesús. 47 Y can jare' re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos xquimol-qui' y xe'cayoj chuka' re nic'aj chic achi'a' re junan ye'bano juzgar quiq'uin, y xquibij chique: ¿Andex c'a nakaban? Roma re ache rubini'an Jesús rutz'amon samaj y q'uiy milagros ye'rubanala' chiquivach re vinak chin tiquinimaj. 48 Y vo xa can xtakaya' k'ij cha, can conojel re vinak xque'niman richin, y can xtiquiban cha che xtoc qui-Rey. Y tak xtiquinabej-pa re vinak romanos, xtiquivulaj can re jay re anche' nakaya-va ruk'ij re Dios y xkojquiq'uis can chuka' yoj re yojc'o chupan re nación re', ye'cha' reje'.
49 C'are' c'o jun xch'o, y re xch'o ja re Caifás re namalaj sacerdote chupan re tiempo re'. Reja' c'o chire', roma reja' jun chique re c'o quik'ij. Y tak reja' xch'o, xubij: Xa man jun itaman yex. 50 Can man ninojij-ta ba' che xa más otz chaka yoj che xaxe jun nicom pa kaq'uixel konojel y man yojcom-ta konojel xaxe roma re jun re', xcha'.
51 Re Caifás tak xch'o y xubij quire', can mana-ta runa'oj reja' xucusaj. Re xe'rubij reja', can jac'a re Dios xyi'o cha. Roma can ja reja' re namalaj ru-sacerdote re Dios re tiempo re', mare' re Dios xuya' k'ij cha che xubij-yan che re Jesús tiene que nicom pa kaq'uixel yoj re yoj israelitas. 52 Y re Jesús can man xe-ta pa kaq'uixel yoj re yoj israelitas tak xticom, xa can xticom chuka' pa quiq'uixel conojel re vinak re can je rajc'ual-va re Dios re quiquiran-qui' chach re ruch'ulef, y mare' xa jun xtakaban quiq'uin. 53 Y can jac'a k'ij re' tak re achi'a' re c'o quik'ij xquiya-yan can chiquivach che xtiquiquimisaj re Jesús.
54 Mare' re Jesús man chic xtz'et-ta coma re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas. Reja' xa xba c'a pa jun chic tenemit. Xba pa jun tenemit re rubini'an Efraín, y re tenemit re' chunakaj-apo re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, c'o-va. Y xc'ue' c'a-ka chire' y chibil yoj re yoj ru-discípulos.
55 Y jare' tak napon-yan re k'ij chin re pascua, re jun chique re kanamak'ij yoj re yoj israelitas. Mare' camas je q'uiy vinak re xe'el-pa pa tak quitenemit, chin xe'ba pa tenemit Jerusalén. Can xe'ba roma reje' tiene que niquijosk'ij-qui' chin niquichajij re k'ij chin re pascua. 56 Y re vinak niquicanola' re Jesús. Reje' je'pa'al chupan re rachoch re Dios y niquic'utula' chiquivach: ¿Andex ninojij yex? ¿Xtipa como chupan re namak'ij? ye'cha' re vinak re'.
57 Jac'a re principal tak sacerdotes y re achi'a' fariseos, can quilisan chic rutzijol che xabanchique vinak atamayon anche' c'o-va re Jesús, tubij chique reje' chin niquitz'am.
11:1 Lc 10.38. 11:2 Jn 12.3. 11:4 Jn 9.3. 11:6 Jn 10.40. 11:8 Jn 10.31. 11:10 Jn 12.35. 11:24 Dn 12.2; Lc 14.14; Jn 5.29; 1 Ts 4.14. 11:25 Jn 6.39, 40, 44. 11:25 Jn 1.4; 5.21; 6.35; 14.6; Col 3.4; 1 Jn 1.1, 2; 5.11. 11:26 Jn 8.51. 11:27 Mt 16.16; Jn 4.42; 6.69. 11:35 Is 53.3; Ro 12.15. 11:37 Jn 9.6, 7. 11:43 Sal 33.9; Lc 7.14; 8.54. 11:44 Jn 19.40. 11:45 Jn 2.23; 12.18. 11:47 Mt 26.3, 4; Mr 14.1; Lc 22.2. 11:48 Jn 12.19. 11:52 Jn 10.16. 11:52 Is 49.6; 1 Jn 2.2. 11:54 Jn 7.1. 11:55 Jn 2.13; 6.4. 11:55 Nm 9.6; 1 S 16.5; Job 1.5.