24
Tak xc'astaj-yan re Jesús
Y cumaj-yan re nabey k'ij chin re semana, re ixoki' re' xe'ba anche' xmuk-va re Jesús, y quic'uan-a re jubulaj tak ak'om re xe'quiban preparar. Y jec'o nic'aj chic ixoki' je'binak chiquij. Y tak xe'bapon chuchi' re jul re anche' xmuk-va re Jesús, xquitz'at che re aboj re anchok cha tz'apin-va ruchi' re jul, elisan chic-a. Reje' xe'oc-apo chupan re jul, y xquitz'at che re ru-cuerpo re Ajaf Jesús manak chic. Mare' xsatz quic'o'x y camas xquixibij-qui'. Y can jare' tak xe'quitz'at je ca'e' ancha'l achi'a' je'pa'al-apo quiq'uin, y can niyiq'uiloj re quitziak. Y re ixoki', roma re quiximbire' xe'luque-ka. Y jare' tak re je ca'e' ancha'l achi'a' xquibij chique: Yex ixoki' man ticanoj re Jesús chiquicojol re anama'i' roma reja' xa c'as. Roma re ru-cuerpo man chic c'o-ta vova'. Reja' xc'astaj-yan-a. Te'ka chi'c'o'x re xubij chiva tak reja' c'a c'o chire' pa Galilea. Reja' xubij chiva: Yen re xinalax chi'icojol, tiene que xquinjach pa quik'a' re aj-maqui' tak vinak chin che xquinquimisas cho cruz, y pa rox k'ij xquinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. Quire' re xubij chiva, xe'cha' re je ca'e' ancha'l achi'a' chique re ixoki'.
Y re ixoki' can xbeka-va chiquic'o'x re ch'abal re je'rubin can re Jesús. Y tak je'tzolojnak-pa anche' xmuk-va re Jesús, xbequitzijoj ronojel chique re je once apóstoles y chique re vinak re quimalon-qui' quiq'uin re apóstoles. 10 Re ixoki' re xe'beyi'o rutzijol chique re apóstoles ja re María Magdalena, re Juana, re María re rute' re Jacobo, y nic'aj chic ixoki'. 11 Pero re apóstoles xa xquinojij che re ixoki' xa xe'ch'ujer, y mare' man xquinimaj-ta re xbex chique.
12 Pero re Pedro can jare' xel-a, y jonanin c'a xba chuchi-jul roma reja' nrajo' nutz'at vo xa katzij o man katzij-ta che quire' xbanataj. Y tak xtzu'un-apo chupan re jul, xutz'at che rion chic re tziak jec'o can chire'. Reja' xtzolaj y camas nunojij re xbanataj.
Re xquic'alvachij je ca'e' achi'a' tak je'binak pan Emaús
13 Y chupan chuka' re k'ij re', je ca'e' achi'a' re xe'tzekelben richin re Jesús, quitz'amon-a bey pa jun aldea rubini'an Emaús, re aldea re' jun la'k oxe' leguas rucojol riq'uin re tenemit Jerusalén. 14 Y tak je'binak, niquitzojola' re xe'banataj. 15 Y tak can niquiya' che tzij je'binak y niquic'utula' c'a chiquivach-ka reje' re xe'banataj, can jare' tak re Jesús xoc-a quichibil, y junan xe'ba. 16 Re je ca'e' achi'a' re' can niquitz'at-va re jun re binak quiq'uin, pero c'o re banayon chique chin quire' man niquitamaj-ta rach. 17 Y re Jesús xuc'utuj chique: ¿Andex c'a che tzij itz'amom-pa tak yixpitinak? ¿Y anchique roma chuka' yixbison? roma quire' nintz'at yen.
18 Y jun chique reje' re rubini'an Cleofas, xch'o-apo cha y xubij: ¿Man ataman-ta rat re c'a ba-oc tibanataj pa tenemit Jerusalén? Pero conojel re vinak re xe'c'ue' pa namak'ij jabal quitaman re xe'banataj. ¿Y rat chire' yatpitinak-va y man ataman-ta andex re xe'banataj chire'?
19 Y re Jesús xuc'utuj chique: ¿Andex xe'banataj chire' c'a?
Y reje' xquibij: Re xquiban re vinak cha re Jesús aj-Nazaret, re rusamajel re Dios re xbex profeta cha. Y chuka' can xuc'ut che c'o ru-poder, roma re namalaj tak milagros re xe'rubanala' y chuka' re ru-forma tak nich'o. Quire' re xk'alajin chach re Dios y chiquivach re vinak. 20 Pero re principal tak sacerdotes y re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar chakacojol yoj re yoj israelitas, jare' re xe'bano chin xquiquimisaj cho cruz. 21 Y yoj can kanojin-va che ja reja' re pitinak chakacolic konojel yoj re yoj israelitas. Pero vocame man jun chic andex xtakaban, roma ja-yan oxe' k'ij ticom-va. 22 Pero jec'o chique re kachibil ixoki' re cumaj-yan xe'ba chuchi' re jul anche' xmuk-va re Jesús, y tak xe'tzolaj-pa xojquixibij, 23 roma xbequibij che re ru-cuerpo re Jesús xa man chic c'o-ta chupan re jul y xbequibij chuka' che c'o ángeles xquic'ut-qui' chiquivach, y che re ángeles re' xquibij chique che re Jesús xc'astaj-yan-a. 24 Y mare' jec'o chaka yoj re xe'ba chuchi' re jul chin xbequitz'eta' vo xa katzij o man katzij-ta re xbequibij re ixoki' chaka. Y can katzij-va che quire', roma can quire-va re xbequitz'eta' can re kachibil, pero re Jesús cama-va xquitz'at-ta can.
25 Y re Jesús nitzijon binak quiq'uin, xubij c'a chique: Yex can man ninojij-ta ba', xa man c'o-ta pan ivánma re quibin re je rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. 26 Reje' quibin can che re Cristo tiene que nuk'asaj tijoj-pokonal, y c'are' niba chila' chicaj chin niya' ruk'ij, xcha' chique.
27 Y re Jesús xutz'am c'a rubixic chique andex ndel-va che tzij ronojel re je'tz'iban can chij reja' chupan re ruch'abal re Dios. Xutz'am-a riq'uin re je'rutz'iban can re Moisés, c'a riq'uin re quitz'iban chuka' re nic'aj chic rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
28 Y tak xe'bapon chupan re aldea rubini'an Emaús, re Jesús xuban che can choj nak'ax-a. 29 Y chin che nicanaj-ka quiq'uin, xe'pa re je ca'e' achi'a' re' xquibij cha: Cacanaj-ka kaq'uin, roma re k'ij xa xka-yan-ka, y xa nik'ukumar-yan-ka.
Y re Jesús xoc-apo pa jay, chin nic'ue-ka quiq'uin. 30 Y tak je'tz'uyul chic-apo chach mesa, re Jesús xuc'am-apo re vay, y tak rutioxin chic cha re Dios, xupar re vay y xujach chiquivach. 31 Y c'are' ancha'l xa xjak re quinak'avach, y xquitamaj rach che can ja-va re Jesús c'o quiq'uin. Y can c'aja xquitz'at manak chic quiq'uin. 32 Y re je ca'e' achi'a' re' niquibila' c'a chiquivach: Can katzij-va che can nuna-va chic re kánma tak yojtzijon yojpitinak riq'uin, tak reja' xubij chaka andex ndel-va che tzij re ruch'abal re Dios.
33 Re je ca'e' achi'a' re' can jare' xe'yacataj-a re anche' je'tz'uyul-va, y xquitz'am-a bey chin ye'tzolaj pa Jerusalén. Y xe'bequivila' re je once discípulos y re nic'aj chic vinak re can xe'tzekelben-va richin re Jesús, quimalon-qui'. 34 Y re je once discípulos re' y re nic'aj chic vinak niquibij: Re Ajaf Jesús can xc'astaj-yan-va, y xuc'ut-yan-ri' chach re Simón Pedro.
35 Y jare' tak re je ca'e' achi'a' xquitzijoj-apo re xquic'alvachij po bey tak je'binak pan Emaús, y chuka' xquitamaj rach re Jesús tak xupar re vay.
Tak re Jesús xuc'ut-ri' chiquivach re ru-discípulos
36 Y conojel re quimalon-qui', c'a ye'tzijon chij re Jesús, tak xquitz'at c'o chic chire' chiquicojol, y xubij chique: Re ivánma can-ta otz nuna' roma yininiman chic.
37 Pero reje' xquinojij che re niquitz'at xa jun espíritu chin ánma, mare' camas xquixibij-qui'. 38 Pero re Jesús xubij chique: ¿Anchique roma tak xsatz ic'o'x tak xinitz'at y xinojij-ka itzel tak cosas? 39 Titz'eta' re nuk'a' y re vakan. Quinitz'ama-na-pa', y xtitz'at che can ja-va yen. Roma xe-ta yin ancha'l re xinojij chuij yen, man-ta c'o nu-cuerpo.
40 Y tak re Jesús rubin chic quire' chique, xe'ruc'ut re ruk'a' y chuka' re rakan chiquivach. 41 Pero reje' man niquinimaj-ta. Xa xsatz quic'o'x roma re niquitz'at y roma chuka' re ye'qui'cot. Y chin che niquinimaj, xpa re Jesús xuc'utuj chique: ¿C'o como jun andex chin nitij c'o iviq'uin chin niya-ta ba' chua? xcha'.
42 Y reje' xbequiya-pa jun pedazo sa'on car cha y ba' cab re c'a c'o xca' riq'uin. 43 Y reja' xuc'ul y xutz'am rutijic chiquivach, chin tiquitz'eta' che can ja-va reja' re Jesús. 44 Y xubij c'a chique: Tak c'a yinc'o iviq'uin antes che yinquimisas, ximbij chiva che tiene que ninc'alvachij ancha'l nubij ronojel re je'tz'iban can chuij chupan re ruch'abal re Dios, ancha'l re je'tz'iban can roma re Moisés, re je'tz'iban can coma re nic'aj chic rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, y re je'tz'iban can chupan re libro rubini'an Salmos.
45 C'are' reja' xuban chique chin xk'ax pa quive' re ruch'abal re Dios re tz'iban can. 46 Y xubij c'a chique, che chupan re ruch'abal re Dios tz'iban can ronojel re', che yen re Cristo tiene que nink'asaj tijoj-pokonal, y c'are' yinquimisas, y pa rox k'ij yinc'astaj-pa chiquicojol re anama'i'. 47 Y pa nube' yen re Cristo xtitzijos re ruch'abal re Dios chique re vinak chach re ruch'ulef, che tijalataj re quic'aslen chach re Dios y nicuyutaj re quimac. Y nitz'uc-pa pa Jerusalén. 48 Yex re can xitz'at ronojel re xe'banataj, can titzijoj c'a re xitz'at. 49 Y can tic'axaj c'a jabal re nimbij can chiva. Can xtintak-pa re rusujun re Nata' Dios. Re rusujun reja', ja re Espíritu Santo. Y jare' re xte'yi'o-ka poder chiva. Y can quixc'ue' c'a vova' pa tenemit Jerusalén c'aja re k'ij tak xtika-pa re Espíritu Santo, xcha' chique.
Tak re Jesús xtzolaj-a chila' chicaj riq'uin re Dios
50 Y re Jesús xe'ruc'uaj-a re ru-discípulos c'a pa tenemit Betania. Y chire' reja' xe'ruyac ruk'a' chicaj y xuc'utuj re ru-bendición re Dios pa quive'. 51 Y re Jesús c'a ntajin-na chubanic quire' tak xyacataj-a chicaj pa cak'ik' roma xc'uax-a chicaj riq'uin re Dios. 52 Y re ru-discípulos can xquiya' c'a ruk'ij re Jesús re anche' jec'o-va. C'are' xe'tzolaj pa tenemit Jerusalén. Reje' camas c'a ye'qui'cot pa tak cánma. 53 Y k'ij-k'ij c'a ye'pa pa rachoch re Dios chin niquiya' ruk'ij re Dios y chuka' niquinimersaj rube'. Amén.
24:1 Mt 28.1; Mr 16.1; Jn 20.1. 24:3 Mr 16.5. 24:5 1 Ti 1.17; Ap 1.18. 24:7 Mt 16.21; Mr 8.31; Lc 9.22. 24:8 Jn 2.22. 24:9 Mt 28.8; Mr 16.10. 24:10 Lc 8.3. 24:11 Lc 24.25, 41. 24:12 Jn 20.3, 10. 24:13 Mr 16.12. 24:14 Dt 6.7; Mal 3.16; Lc 6.45. 24:15 Mt 18.20; Jn 14.18, 19. 24:16 2 R 6.18, 20; Mr 16.12; Jn 20.14; 21.4. 24:18 Jn 19.25. 24:19 Jn 3.2; 6.14; Hch 2.22. 24:20 Mt 27.1, 2, 20; Mr 15.1; Lc 22.66, 71; 23.1, 5; Hch 3.13, 15; 4.8, 10, 27; 5.30, 31; 13.27. 24:21 Hch 1.6. 24:22 Mt 28.1, 8; Mr 16.1, 2, 10; Jn 20.13. 24:24 Lc 24.12; Jn 20.3. 24:26 Hch 17.3. 24:26 Fil 2.6-11; 1 P 1.11. 24:27 Gn 3.15; 22.18; 26.4; Nm 21.9; Sal 16.9, 22; Jer 23.5; 33.14; Ez 34.23; 37.25; Dn 9.24; Mi 7.20. 24:29 Gn 32.26. 24:33 Mr 16.13. 24:34 1 Co 15.5. 24:35 Lc 24.30, 31. 24:36 Jn 20.19. 24:37 Mt 14.26; Mr 6.49. 24:43 Hch 10.41. 24:44 Mt 16.21; Mr 8.31, 32; 9.31; Lc 18.31, 32. 24:45 Hch 16.14; 2 Co 4.6. 24:47 Gn 12.3; Sal 22.27; Is 49.6; Jer 31.34; Dn 9.24; Os 2.23; Mi 4.2; Mal 1.11; Hch 13.38; Ga 3.28; 1 Jn 2.12. 24:48 Jn 15.27; Hch 1.22. 24:49 Is 44.3; Jl 2.28; Jn 14.16, 17; 15.26; Hch 1.4. 24:51 2 R 2.11; Ef 1.20. 24:52 Mt 28.9, 17. 24:53 Hch 2.46.