26
Re ye'tzelan chin re Jesús niquiya' chiquivach andex xtiquiban chin niquiquimisaj
Tak re Jesús xuq'uis rubixic ronojel re tzij re', xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Yex itaman che xaxe chic ca'e' k'ij nrajo' che nitz'amataj-a re kanamak'ij rubini'an pascua. Chupan re namak'ij re' tak xquinjach yen re xinalax chi'icojol chin yimbajex cho cruz chin xquincom, xcha' chaka.
Y can jare' tak re principal tak sacerdotes, re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, can quimalon-va-qui' chach rachoch re namalaj sacerdote rubini'an Caifás. Reje' xquiya' chiquivach andex niquiban chin che nika re Jesús pa quik'a', y c'are' niquiquimisaj. Y can xquiya' chiquivach, che man niquitz'am-ta chupan re namak'ij, chin che man que'yacataj-pa re vinak chiquij.
Jun ixok xuk'aj jun ak'om jubul-oc ruxla' pa rujalom re Jesús
Y re Jesús c'o pa tenemit rubini'an Betania, chire' pa rachoch re jun ache rubini'an Simón re xc'achojsas cha re yabil rubini'an lepra. Y jare' tak xapon jun ixok riq'uin re Jesús, ruc'uan-apo jun frasco re banon riq'uin jun aboj rubini'an alabastro, y c'o-a ak'om jubul-oc ruxla' chupan, re ak'om re' camas caro rajal. Y jare' re xbo'rk'aja' pa rujalom re Jesús tak tz'uyul chach mesa, niva' chire' pa rachoch re Simón. Y tak yoj re yoj ru-discípulos xkatz'at re xuban re ixok riq'uin re ak'om jubul-oc ruxla' che xuk'aj pa rujalom re Jesús, xpa kayoval y xkabila': ¿Anchique roma che xaxe tal choj quire' xtix-a la ak'om la'? Roma la ak'om la' caro rajal, y mare' xc'ayex-ta y re rajal xjach-ta chiquivach re vinak re camas je meba'.
10 Pero re Jesús cha'nin xk'ax pa rue', mare' reja' xubij chaka: ¿Anchique roma tak yex man yixtane-ta-ka che tzij chij re ixok re'? Xa tiya' k'ij cha. Reja' jun cosa otz xuban viq'uin. 11 Re vinak re camas je meba' can nojel tiempo jec'o iviq'uin, chin che xabanchique k'ij nijo' niban utzil chique. Jac'a yen man nojel-ta tiempo xquinc'ue' iviq'uin. 12 Roma tak re ixok re' xuk'aj re ak'om re' chuij, can xuc'ut che c'o amor riq'uin. Reja' can xuban-yan-apo chua ancha'l niban chique re anama'i' tak ye'muk. 13 Y can katzij nimbij chiva, che xabanchique lugar xtitzijos-va re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, chire' chuka' xtitzijos-va re xuban viq'uin re jun ixok re'. Can che jun ruch'ulef xtitzijos-va, y man jun bey xtimistas, xcha' re Jesús.
Re Judas xusuj-ri' chin nujach re Jesús pa quik'a' re principal tak sacerdotes
14 Y jun chaka yoj re yoj doce ru-discípulos re Jesús, re rubini'an Judas Iscariote, xapon quiq'uin re principal tak sacerdotes. 15 Reja' xbo'rbij chique: ¿Andex niya' yex chua, xe-ta yen ninjach re Jesús pan ik'a'?
Y re principal tak sacerdotes xquibij che niquiya' treinta fichas re banon cha sakapuak. 16 Y jare' tak re Judas Iscariote xutz'am runojexic andex xtuban chin quire' nujach re Jesús pa quik'a' re achi'a' re'.
Tak re Jesús xuya' re xcana-vay y re ruyi'al-uva chaka yoj re yoj ru-discípulos
17 Y chupan re nabey k'ij chin re namak'ij, kachin yoj re yoj israelitas, tak nitij re xcana-vay re manak levadura riq'uin, jare' tak yoj re yoj discípulos xojelon-apo riq'uin re Jesús, y xkac'utuj cha: ¿Anche' c'a najo' naban-va re va'in chupan re jun pascua re' chin nakabana' can rubanic ronojel re ndoc?
18 Y jec'o chaka yoj re xe'tak-a roma re Jesús c'a pa tenemit Jerusalén, pa rachoch jun ache, y reja' xubij-a chique: Tak xquixapon, tibij cha re ache re': Re ka-Maestro rubim-pa: Re nu-tiempo xa nakaj chic c'o-va-pa. Ja pan avachoch rat ninjo' nimban-va re namalaj va'in quiq'uin re nu-discípulos, chupan re pascua re', xcha-a re Jesús chique re xe'rutak-a.
19 Y re discípulos re xe'tak-a can xquiban-va ancha'l re bin-a chique roma re Jesús. Reje' can xquiban-va rubanic ronojel re ndoc chin re va'in chin re pascua.
20 Jac'a tak xoc-ka re ak'a' chupan re k'ij re', re Jesús y re yoj doce discípulos xojtz'uye-apo chach mesa chin re namalaj va'in. 21 Y tak yojtajin che va'in, re Jesús xubij chaka: Can katzij nimbij chiva, che jun chiva yex re xquinjacho-a pa quik'a' re vinak re ye'tzelan vichin.
22 Y tak yoj xkac'axaj quire' camas bis xpa pa tak kánma. Y c'are' can cada jun xojch'o-apo cha y xkac'utula' cha: Ajaf, ¿la mana-ta como yen re quire' xquimbano?
23 Y re Jesús can jare' tak xubij chaka: Ja re anchique xtuquiak'-pa ruay viq'uin chupan re mismo lak, jare' re xtijacho vichin pa quik'a' re vinak. 24 Can tic'axaj re xtimbij chiva, che yen re xinalax chi'icojol can xquinquimisas-va. Can xtibanataj-va ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Pero tivok'ex c'a rach re xtijacho vichin yen re xinalax chi'icojol. Re ache re xtijacho vichin más-ta otz che man-ta xalax, xcha' re Jesús.
25 Y can jare' tak xch'o-apo re Judas re xtijacho chin re Jesús, y re Judas xubij: Maestro, ¿ja como yen re xquinjacho-a avichin?
Y re Jesús xubij: Ja', ja rat.
26 Y tak c'a yojtajin che va'in, re Jesús xuc'am-apo jun xcana-vay y xutioxij cha re Dios. C'are' xupar re xcana-vay re' y xuya' chaka yoj re yoj ru-discípulos. Y reja' xubij chaka: Tic'ama' y titija' re xcana-vay re'. Roma jare' re nu-cuerpo re xtapon chach re camic.
27 Y re Jesús xuc'am-apo chuka' re vaso re c'o ruyi'al-uva chupan, y tak rutioxin chic cha re Dios, xuya' chaka. Y reja' tak xuya' chaka xubij: Chiyixnojel c'a tikumu' re ruyi'al-uva c'o chupan re copa re'. 28 Roma jare' re nuq'uiq'uel re xtibiyin tak xquincom. Can xtibiyin c'a re nuq'uiq'uel, chin che je q'uiy vinak nicuyutaj re quimac. Riq'uin re nuq'uiq'uel, can jare' xc'achoj re c'ac'a trato re rujovam-pa re Dios che nuban quiq'uin re vinak. 29 Can katzij nimbij chiva che jac'a ruq'uisibal bey re' re xinkum-a re ruyi'al-uva re'. Y tak xtinkum chic jun bey, tak ja chic re Nata' Dios nibano gobernar. Y can iviq'uin chuka' yex xtinkum-va re ruyi'al-uva re'. Y re xtakakum chire' jun c'ac'a ruyi'al-uva, xcha' re Jesús chaka.
Re Jesús can rutaman che re Pedro xtubij che man rutaman-ta rach
30 Y tak kabixan chic-ka re bix chin nakaya' ruk'ij re Dios, re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojel-a chire' pa jay y xojba-apo chuxe' re loma rubini'an Olivos. 31 Y tak katz'amon bey, re Jesús xubij chaka: Chupan re ak'a' re' tak yex xtitz'at che yen xquinjach-a pa quik'a' re vinak, chiyixnojel yex xa xtitaluj-ivi' y nayon xquiniya' can. Roma re Dios can quire-va rubin chupan re ruch'abal re tz'iban can: Tak yen xtinya' k'ij che xtiquimisas re nichajin quichin re ovejas, re ovejas xa xtiquitaluj-a-qui'. Quire' nubij re tz'iban can. 32 Pero yen re yinchajin quichin re ovejas, man jumul-ta xquincom, xa xquinc'astaj chic-pa. Y ja yen re xquinyaben ivichin chila' pa Galilea, xcha' re Jesús.
33 Y re Pedro can jare' tak xch'o-apo cha re Jesús y xubij: Vo xa re nic'aj chic yatquiya' can ayon tak xtiquitz'at che c'o andex re man otz-ta niban chava, pero yen man jun bey xcatinya-ta can, xcha' re Pedro cha re Jesús.
34 Y re Jesús xubij cha re Pedro: Yen can katzij nimbij chava, che chupan re ak'a' re', tak c'amaje-na titzirim-pa re moma', rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch.
35 Y re Pedro xubij cha: Astapa' can xtinvel nucamic aviq'uin, pero man jun bey xtimbij che man ntaman-ta avach.
Y can konojel yoj re yoj ru-discípulos quire' chuka' xkabij.
Re Jesús nuban orar pa Getsemaní
36 Y c'are' re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojapon chire' chupan re lugar rubini'an Getsemaní. Xpa re Jesús xubij chaka: Yex quixtz'uye-na can ba' vova', y jac'a yen xa yimba chic-apo ba' quila-apo chin ne'mbana' orar.
37 Reja' xaxe re Pedro y re je ca'e' ruc'ajol re ache rubini'an Zebedeo re xe'ruc'uaj-a. Jare' tak reja' can xuna-yan re xto'rc'alvachij. Mare' camas nem re bis xpa pa ránma. 38 Y jare' tak reja' xubij chique re je oxe' ru-discípulos: Re bis c'o pa vánma, camas nem. Y can yinruquimisaj nina' yen. Can quixc'ue-pa viq'uin, quixc'ase' y man quixvar-ka, xcha' chique.
39 Reja' xbiyin chic-apo ba' y chire' xuque-va-ka, y re nic'aj-rach can xukasaj-ka pan ulef, chin xuban orar. Y ja quire' re tzij re xe'rubila': Nata' yen, can-ta naban che xaxe tal choj quire' nak'ax y man-ta nink'asaj re jun tijoj-pokonal re', pero man taban re ninjo' yen, xaxe roma yen quire' nimbij chava. Roma yen xa can ninjo' chuka' nimban re najo' rat, nicha' re Jesús.
40 Y tak reja' xuq'uis re ru-oración, xpa quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, pero tak xbeka quiq'uin xa ye'var. Xpa reja' xubij cha re Pedro: Can man ba' xixtiquir xixc'ase' jun ch'et hora viq'uin. 41 Man quixvar-ka, xa tibana' orar y tic'utuj cha re Dios chin che tak yixtojtobex, man quixtzak pa mac. Can ntaman-va che re ivánma can nurayij nuban re nrajo' re Dios. Pero iyon man yixtiquir-ta, xcha' chique.
42 Y re Jesús xba chic-apo jun bey chin xbo'rbana' orar, y nubij: Nata' yen, vo xa c'o che nink'asaj re tijoj-pokonal re', tiene que nink'asaj, roma yen can ninjo' nimban re narayij rat. Quire' nubij chupan re ru-oración.
43 Y tak reja' xpa chic jun bey quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, xa ye'var chic jun bey xe'bo'rvila', roma re discípulos re' can al rij re quinak'avach roma camas quivaran. 44 Re Jesús xe'ruya' chic can jun bey y ja-yan rox bey re' niba chubanic orar. Reja' xucamaluj chic rubixic re tzij re xe'rubij chupan re ru-oración re c'a ba' tuban-va-ka. 45 Y c'are' re Jesús xpa quiq'uin re je oxe' ru-discípulos, y xubij chique: Vocame quixvar. Titz'aktisaj re ivaran. Yen re xinalax chi'icojol can jac'a re nu-hora xbeka, can xquinjach-a pa quik'a' re itzel tak achi'a'. 46 Cha'nin, quixyacataj. Ja la pitinak re anchique xquinjacho-a pa quik'a' re itzel tak achi'a', xcha' re Jesús.
Re ak'a' tak xtz'am re Jesús
47 Y re Jesús can c'a ntajin che tzij kaq'uin yoj re yoj ru-discípulos tak can jare' xbeka re Judas re jun chaka yoj re yoj doce discípulos, y re Judas je q'uiy vinak je'ruc'uan-apo y re vinak re' je'quic'ualon che' y espada. Conojel re vinak re' je'takon-a coma re principal tak sacerdotes y coma chuka' re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas. 48 Re Judas re nijacho-a chin re Jesús can rubin chic chique re je'pitinak riq'uin, andex xtuban chin nuc'ut re Jesús chiquivach. Reja' ja quire' rubin chique: Ja re anchique xtintz'ubaj chin xtimban saludar, jare' re Jesús, y titz'ama'.
49 Y re Judas can jare' xjelon-apo riq'uin re Jesús y xubij: K'ok'a' c'a Maestro, xcha' cha. Y xutz'ubaj re Jesús.
50 Xpa re Jesús xubij cha re Judas: ¿Andex c'a re na'bana'?
Y can jare' tak xe'jelon-apo re vinak re je'binak chutz'amic re Jesús y xquitz'am-a.
51 Y jun chaka yoj re yojc'o riq'uin re Jesús chire', can jare' tak xulisaj ru-espada y xusoc re jun ru-mozo re namalaj sacerdote. Can xutzaq'uij-a re ruxquin cha re espada re xuya' cha. 52 Y re Jesús jare' tak xubij cha re xbano quire': Tayaca' la a-espada. Roma re anchique xtiquimisan cha espada, can cha espada chuka' xtiquimisas reja'. 53 ¿Rat nanojij che yen man jun nita'o vichin? Xe-ta yen ninc'utuj cha re Nata' Dios che quinruto', reja' can ye'rutak-ta-pa más je setenta y dos mil ángeles chinuto'ic. 54 Pero xa can nibanataj-va re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios, mare' tak man nic'atzin-ta che ye'pa re ángeles chinuto'ic, xcha' re Jesús.
55 Y chupan chuka' re hora re' re Jesús xubij chique re vinak: ¿Yex xinojij che yixpitinak chutz'amic jun elek'om y mare' ic'amom-pa che' y espada? Can k'ij-k'ij c'a xintz'uye' iviq'uin chire' pa rachoch re Dios, tak xinc'ut re ruch'abal chivach y man jun bey xinitz'am-ta. 56 Ronojel re nibanataj vocame, xa can chin c'a che no'rbana' cumplir re je'tz'iban can chupan re ruch'abal re Dios coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
Y can jare' tak yoj re yoj ru-discípulos xkaya' can rion re Jesús y xojnumaj.
Tak re Jesús xc'uax chiquivach re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar
57 Re xe'betz'amo-pa chin re Jesús chire' pa Getsemaní, c'a charachoch re Caifás re namalaj sacerdote xquic'uaj-va, re anche' quimalon-va can-qui' re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij. 58 Y re Pedro c'ac'anaj c'a c'o-va can, tzakatal-a chiquij y chuka' xoc-apo chire' chach rachoch re namalaj sacerdote. Tak reja' c'o chic chire', xtz'uye-apo quiq'uin re policías re jec'o-apo chire', chin che nutz'at andex kas xtiban cha re Jesús.
59 Y re principal tak sacerdotes, re rejeta'k tak achi'a' re c'o quik'ij y conojel re achi'a' re pa camon niquiban juzgar, niquicanola' che c'o-ta itzel tak banabal re ye'litaj chij re Jesús, chin quire' niquimisas-ta. 60 Y astapa' can je q'uiy re xe'bapon chin xquitz'uc tzij chij, pero can man jun chique re tz'ucuj-tzij re' xoc che ja-ta re' re xcusas. Xa c'a pa ruq'uisibal xe'bapon je ca'e' re can junan niquibij. 61 Re je ca'e' re' xquibij: Re ache re' rubin: Yen yintiquir ninvulaj re rachoch re Dios y pan oxe' k'ij nimpoba' chic jun bey.
62 Y c'are' re Caifás re namalaj sacerdote, xbepa'e-pa y xubij cha re Jesús: ¿Katzij como re xquibij-ka chavij re je ca'e' re'? ¿Andex nabij vocame?
63 Pero re Jesús man jun tzij xubij. Y jare' tak re namalaj sacerdote xubij cha: Can chach re c'aslic Dios tabij chaka vo xa ja rat re Cristo re Ruc'ajol re Dios.
64 Y re Jesús xubij cha: Ja', ja yen re Cristo y chuka' nimbij chiva che can xquinitz'at yen re xinalax chi'icojol, yintz'uyul pa rajquik'a' re Dios re nitiquir nuban ronojel. Y xquinitz'at tak xquinka-pa pa nube chila' chicaj, xcha' re Jesús.
65 Y can jare' tak re Caifás re namalaj sacerdote xuratz re rutziak chij roma itzel xuc'axaj, y xubij: Manak tuk'aj che nipa-ta chic jun chin no'rbij chaka che re Jesús can aj-mac-va. Chiyixnojel yex xic'axaj re c'aja-oc xubij-ka che ja reja' re Cristo. Can man otz-ta xuban chach re Dios. 66 ¿Y andex nakaban cha vocame nibij yex? xcha' re Caifás.
Y re nic'aj chic re quimalon-qui' chire' xquibij: Can ruc'amon che tiquimisas.
67 Y xquichubaj rupalaj re Jesús y xquich'ay riq'uin c'olon-k'a' y jec'o chuka' re xquipak'ala' rupalaj. 68 Chuka' xquibila' cha re Jesús tak quitz'apin rupalaj: Rat re Cristo, tabij chaka anchique re ye'ch'ayo avichin.
Tak re Pedro xubij che man rutaman-ta rach re Jesús
69 Re Pedro tz'uyul chach-jay. Y jare' tak c'o jun ixok raj-ic' re namalaj sacerdote re xapon-apo riq'uin y xubij cha: Rat chuka' yat ruchibil re Jesús re aj-Galilea.
70 Pero re Pedro can chiquivach conojel xutz'uc-va tzij roma xubij: Man nak'ax-ta pa nue' anchique roma tak quire' nabij chua, xcha' cha re aj-ic'.
71 Y tak reja' nrajo' ndel-a pa puerta can jare' tak c'o chic jun ixok aj-ic' re xtz'eto-pa richin y xubij chique re jec'o-apo chire': Chuka' re jun ache re' can ruchibil re Jesús re aj pa tenemit Nazaret, xcha' chique.
72 Pero re Pedro can xutz'uc chic tzij jun bey. Roma reja' xubij: Can chach re Dios nimbij che yen man ntaman-ta rach re jun ache re'.
73 Y xa c'a ba' chic che', ja chic re quimalon-qui' chire' xe'jelom-pa riq'uin re Pedro y xquibij cha: Can katzij-va che rat yat jun chique re ru-discípulos re Jesús. Xaxe riq'uin re a-forma yach'o nik'alajin che can yat ruchibil-va, roma re aj-Galilea can quire' niquiban ye'ch'o.
74 Pero re Pedro xubij: Yen man ntaman-ta rach re ache re'. Can chach re Dios nimbij chiva che man ntaman-ta rach. Y vo xa man katzij-ta re nimbij, tika c'a re castigo pa nue'.
Y can jare' tak xbetzirim-pa re moma'. 75 Y jare' tak re Pedro xbeka chuc'o'x re tzij re je'rubin can re Jesús cha, che tak c'amaje-na titzirim-pa re moma' tak rat oxe-yan bey tabij chique re ye'c'utun chava, che man ataman-ta noch. Y c'are' re Pedro xel-a chire' y can xujek'aj ok'ej.
26:2 Mr 14.1; Lc 22.1; Jn 13.1. 26:3 Jn 11.47. 26:3 Sal 2.2; Hch 4.26. 26:6 Mt 21.17; Jn 11.1, 2. 26:6 Mr 14.3. 26:8 Jn 12.4. 26:9 Mr 14.5; Jn 12.5. 26:11 Dt 15.11; Pr 22.2. 26:11 Mr 14.7; Jn 8.21; 12.8; 13.33; 16.5, 28; 17.11. 26:12 Jn 19.40. 26:13 Lc 24.47; Ro 1.8; 1 Ti 2.6. 26:13 Mr 13.10; Col 1.6, 23. 26:14 Mt 10.4; Lc 22.3; Jn 13.2. 26:14 Mr 14.10. 26:15 Zac 11.12; Mt 27.3. 26:17 Lv 23.5, 6. 26:18 Mr 14.13. 26:20 Mr 14.17, 18; Lc 22.14. 26:21 Jn 13.21. 26:23 Sal 41.9. 26:23 Jn 13.18. 26:23 Lc 22.21. 26:24 Gn 3.15; Is 53.7. 26:24 Sal 22.1; Dn 9.26; Hch 26.22; 1 Co 15.3. 26:25 Jn 13.26. 26:26 Mr 6.41. 26:26 1 Co 10.16; 11.23. 26:28 Ex 24.8; Lv 17.11. 26:28 Ro 5.15; He 9.22. 26:28 Jer 31.31. 26:29 Hch 10.41. 26:30 Mr 14.26. 26:31 Jn 16.32. 26:31 Zac 13.7. 26:32 Mt 28.7; Mr 16.7. 26:33 Lc 22.33. 26:34 Lc 22.34; Jn 13.38. 26:35 Jn 13.37. 26:36 Jn 18.1. 26:37 Mt 4.21. 26:38 Jn 12.27. 26:39 He 5.7. 26:39 Jn 12.27. 26:39 2 S 15.26. 26:39 Mt 20.22; Jn 18.11. 26:39 Fil 2.8. 26:39 Jn 5.30; 6.38. 26:39 Mr 14.36; Lc 22.42. 26:41 Mr 13.33. 26:41 Lc 22.40. 26:41 Mr 14.38. 26:47 Jn 18.3; Hch 1.16. 26:47 Lc 22.47. 26:47 Mr 14.43. 26:49 2 S 20.9. 26:50 Sal 41.9; 55.13. 26:51 Jn 18.10. 26:52 Gn 9.6; Ap 13.10. 26:53 Sal 91.11. 26:54 Is 53.7; Dn 9.26. 26:57 Mr 14.53; Lc 22.54. 26:60 Sal 27.12. 26:60 1 R 21.10. 26:61 Dt 19.15. 26:61 Mt 27.40; Jn 2.19. 26:63 Is 53.7; Mt 27.12. 26:64 Jn 1.51. 26:64 Sal 110.1; Hch 7.55, 56. 26:64 Dn 7.13; Ap 1.7. 26:64 1 Ts 4.16. 26:65 2 R 18.37; 19.1. 26:66 Lv 24.16; Jn 19.7. 26:67 Mt 27.30; Lc 18.32. 26:67 Is 50.6; 53.3; Mi 5.1. 26:67 Mr 14.65; Lc 22.63. 26:68 Mr 14.65. 26:69 Jn 18.16-18, 25-27. 26:69 Mt 26.3. 26:69 Mr 14.66, 67; Lc 22.55, 56. 26:73 Lc 22.59. 26:73 Mr 14.70. 26:75 Zac 12.10.